Jurčić: Država u ovoj krizi mora poslužiti kao osiguravajuće društvo

17. ožujka 2020.

Foto: HGK

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Ljubo Jurčić već na početku razgovora za Privredni.hr naglašava da ova kriza nastala kao posljedica širenja koronavirusa nije ni približno kao kriza koja je izbila 2008. godine. Prethodna kriza, nastala je, pojašnjava, zbog sebične i pohlepne politike financijskog sektora, što je rezultiralo nastankom financijske neravnoteže. Rezultat toga, podsjeća Jurčić, bili su dugovi koji se nisu mogli servisirati i prezaduženost.

Država treba pokriti štetu

"Ovo sada nije takva kriza i samim time ne može se rješavati istim mjerama. Ovo je elementarna nepogoda u kojoj država doslovno mora poslužiti kao osiguravajuće društvo i pokriti štetu nastalu od te nepogode. Za takvo što treba imati državničku odluku, a najmanje je važno kako će se to knjigovodstveno voditi, odnosno uknjižiti. Ukratko, treba sačuvati ljude na radnim mjestima i osigurati im plaće. Država mora naći sustav i metodologiju za isplatu plaća ljudima, kao da su obavili posao, a koji zbog koronavirusa nisu mogli obaviti. Na taj način bi ljudi očuvali svoj socijalni status, a u ekonomskom smislu očuvala bi se potražnja. To bi moglo rezultirati izostankom nove ekonomske krize", pojašnjava Ljubo Jurčić koji napominje da je za takvo što potrebno napraviti mehanizam.

Jednako je važno, ističe, odgoditi plaćanje kredita ugroženima, a možda i svim sektorima. "To se odnosi i na pravne i na fizičke osobe koje rade u pogođenim sektorima. Naravno da i banke moraju odgoditi otplate kredita ako zbog ovakve epidemiološke situacije tvrtke i ljudi možda ne budu imali prihode. Katastrofalno bi bilo naplaćivati se putem imovine. Sve to treba odgoditi na rok od šest mjeseci", mišljenja je Jurčić.

Ograničiti plaće i odreći se davanja

Prema Jurčićevim sugestijama, treća mjera koja bi također mogla polučiti učinak jest mjera određivanja primanja do iznosa 7.500 kuna. "To znači da bi oni koji imaju plaću iznad 7.500 primali plaću od 7.500 kuna neto, a oni koji imaju ispod tog iznosa, primali bi onoliko koliko su i do sada primali. Ugroženim sektorima ne bi se trebalo naplaćivati davanja na plaće, doprinosi, poreze, što je u biti subvencija koja ne traži dodatni novac", pojašnjava Jurčić.

Dodaje da poduzetnicima i zaposlenicima njihovih tvrtki treba također osigurati neto plaću od 7.500 kuna.

"Moguće je napraviti takav sustav, samo ga je potrebno razraditi, a sve radi toga da se ova nepogoda, poput epidemije, ne pretvori u ekonomsku krizu", pojašnjava Jurčić i napominje da bi, ako se ne poduzmu mjere, moglo dogoditi nešto slično što smo već imali - da nam kriza, zbog naših propusta, traje vrlo dugo.

HNB treba spriječiti mogući stampedo na banke

Jurčić smatra da mjere poput oslobađanja poreza ili smanjenja doprinosa ne rješavaju problem. "Što znači da vam smanje porez u situaciji kada tvrtke i građani nemaju prihod? To znači da u takvoj situaciji to nije mjera", mišljenja je Ljubo Jurčić.

Predlaže da Hrvatska narodna banka otkupi vrijednosnice koje sada u panici prodaju građani kako se ne bi srušilo financijsko tržište. "HNB bi trebao iz rezerve, koja je oko 20 milijardi eura, uskočiti s milijardu do dvije eura, kako bi se sačuvalo financijsko i kapitalno tržište te održao tečaj. U ovome presudnom trenutku HNB može poslužiti svojoj svrsi i spriječiti mogući stampedo na banke", kaže Jurčić.

 

Jozo Vrdoljak