Jeste li rođeni za lidera? Tri pitanja koja otkrivaju odgovor

5. kolovoza 2022.

Foto: Shutterstock

Jeste li ikada imali tako dobrog šega da ga se još uvijek sjećate kao briljantnog lidera? Velike su šanse da je razlog zbog kojeg još uvijek pričate o njemu ili njoj način na koji ste ih doživljavali i kako ste se zbog njih osjećali.

"Ljudi će zaboraviti što ste rekli, zaboravit će i što ste učinili, no nikada neće zaboraviti kako su se osjećali zbog vas", citirana je izreka književnice i aktivistkinje za građanska prava Maye Angelou.

Ako želite znati kakve su vaše voditeljske vještine ili težite tome da postanete dobar lider, neće biti naodmet savjet Marcela Schwantesma, kolumnista portala Inc.com i stručnjaka za ljudske potencijale. On kaže da je liderstvo stvar glave i srca - to su postignuti rezultati, ali i odnosi. Izgradnja dobrog lidera nikada ne prestaje, ali treba imati svoju polaznu točku. To putovanje započinje s odgovorima na tri pitanja koja sebi treba postaviti svaki lider i svi oni koji bi to htjeli biti. Svaki je pozitivan odgovor veliki plus.

Jeste li pristupačni?

Prije nego što pretpostavite da ste sposobni biti vođa, postavite si ovo pitanje. Ono vam se možda neće odmah učiniti važnim, ali nije baš tako - jer ako ćete voditi druge ljude, morate biti pristupačni. Ako takvi niste, imate mnogo minusa. Primjerice, vaši zaposlenici bit će manje spremni s vama dijeliti informacije zbog straha od neodobravanja, teško ćete uspostaviti kvalitetnu vezu s timom, a pojedinci će se bojati preuzeti odgovornost za ono što rade. Biti pristupačan znači promovirati kulturu u kojoj ljudi osjećaju lojalnost i svrhovitost svoga rada.

Ako želite biti pristupačniji, držite se politike otvorenih vrata, dijelite informacije, u timu potičite razgovore koji se ne odnose na posao, prije svega budite čovjek i pokažite svoj smisao za humor. Drugima ćete biti draži ako budete sudjelovali u zajedničkim aktivnostima, ali se i trudili oko profesionalnog razvoja svojih zaposlenika.

Potičete li psihološku sigurnost na radnome mjestu?

Kad vodstvo potiče slobodu i psihološku sigurnost, odnosno njeguje kulturu sigurnosti, što podrazumijeva da zaposlenici mogu slobodno govoriti, eksperimentirati, davati povratne informacije i tražiti pomoć, u organizaciji se postižu bolji rezultati, pokazalo je istraživanje koje je provela Amy Edmondson, profesorica s Harvarda. Kad nema psihološke sigurnosti, prisutan je strah. A strah je štetan i ograničava tvrtku u iskorištavanju svoga punog potencijala.

Zaposlenici ne mogu biti inovativni i potpuno angažirani ako se boje. Neki možda misle da je strah motivator, ali istina je da strah uništava povjerenje i demotivira.

Kako biste podigli razinu psihološke sigurnosti, stvorite vezu sa zaposlenicima i podsjetite ih na njihovu vrijednost, upoznajte ih s projektima i planovima, pohvalite ih kad zasluže. Kad se pojave problemi, riješite ih što prije, ako je moguće fizičkim sastankom. Kao lider morate raditi sve što je potrebno kako bi se zadovoljile potrebe ljudi iz vašeg tima. Pokažite im da ih cijenite ne samo kao radnike, već i kao ljude.

Jeste li osoba s integritetom?

Zaposlenici promatraju svaki pokret svoga lidera. Ako se ponašate neprofesionalno ili neetično, oni to znaju. A ako to znaju, neće vas poštovati. Ugled se ne stvara slučajno niti preko noći, već se dosljednim ponašanjem gradi godinama.

Djelovati s integritetom znači biti pouzdan, vjerodostojan i govoriti istinu. Ispunjavajte svoja obećanja i obveze, buditi vjerni sebi i ne trudite se biti nešto što niste. Trebate vjerovati u svoje prosudbe i odluke, ali zadobiti i povjerenje drugih.

P.hr/B.S.