Je li podizanje potpora za mlade dobar motiv za ostanak u poljoprivredi?

Ruralna područja suočavaju se s negativnim demografskim kretanjima, a generacijska obnova poljoprivrede predstavlja veliki izazov. To pitanje se posebno aktualizira nakon objavljenih podatka popisa stanovništava koji je pokazao veliki gubitka stanovnika, posebice mladih, na području županija koja su većim dijelom ruralne i u kojima je poljoprivreda značajnija gospodarska grana, posebno u Slavoniji. U području poljoprivrede na razini EU se već duže vrijeme vodi rasprava i iskazuje značajna pažnja mladim poljoprivrednicima te je sve snažnija potreba da se mladi uključuju u poljoprivredu i tako doprinesu očuvanju života na ruralnim područjima i demografskoj obnovi ruralnih područja.

U EU će više od polovice poljoprivrednika otići u mirovinu u sljedećih 10 godina, dok je postotak poljoprivrednika mlađih od 40 godina oko 11 posto. U takvim okolnostima, zadržavanje opstojnosti poljoprivrednih gospodarstava i uključivanje mladih je ključno za opstanak EU poljoprivrede. Zato, među ostalim, odlukom Europskog parlamenta i Vijeća 2022 godina proglašena Europskom godinom mladih s ključnim ciljevima – isticanja prilika za mlade koje nude zelena i digitalna tranzicija, pomoći mladima da postanu aktivni i angažirani građani, promicanje prilika dostupnih mladima te uključivanje perspektive mladih u politike EU.

U novom programskom razdoblju nove Zajedničke poljoprivredne politike EU, kroz hrvatski Strateški plan, prema dostupnim projekcijama, za mlade poljoprivrednike izdvojit će se oko 120 milijuna eura u razdoblju od 2023. do 2027. godine. Od ukupno 1,87 milijardi eura za izravna plaćanja, za mlade poljoprivrednike predviđeno je 2 posto omotnice, odnosno 7,5 milijuna eura godišnje ili oko 38 milijuna eura u razdoblju od 2023 do 2027. godine. Osim kroz izravne potpore, za mlade poljoprivrednike je predviđeno i oko 80 milijuna eura kroz Program ruralnog razvoja – Intervencija za mlade poljoprivrednike. 

"Prihvatljivi korisnici su osobe od 18 do 40 godina starosti, koji su već nositelji ili će to tek postati preuzimanjem cjelokupnog postojećeg poljoprivrednog gospodarstva, a iznos potpore za pokretanje poljoprivrednog posla za mladog poljoprivrednika penje se s dosadašnjih 50.000 na 100.000 eura", naglašavaju stručnjaci Smartera, u novoj analizi posvećenoj mladim poljoprivrednicima u sklopu nove Zajedničke poljoprivredne politike EU. 

Kroz različite potpore želi se potaknuti veće uključivanje mladih u sektor poljoprivrede radi generacijske obnove i ostvarenja boljih gospodarskih rezultata. Da bi se ostvarilo ove potpore mladi moraju ispuniti slijedeće uvjete, moraju biti nositelji gospodarstva u dobi do 40 godina, da prvi puta preuzimaju upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom, a potpora se dodjeljuje za prvih 50 hektara. Uz to potrebno je imati i odgovarajuće obrazovanje iz područja poljoprivrede, prehrambene tehnologije ili veterine.

Foto: Shutterstock

Depopulacija i nedostatak radne snaga najveća prijetnje za poljoprivredu RH

U Hrvatskoj su poljoprivrednici pretežito starije životne dobi, njih 32,7 posto starije je od 65 godina, a 27,5 posto ih je starije d 55 godina. Istodobno, samo 10,5 posto poljoprivrednika je mlađe od 40 godina. U 2019. godini u Hrvatskoj je bilo sveukupno 21.746 nositelja poljoprivrednih gospodarstava mlađih od 40 godina, što je rast od preko 10 posto u odnosu na nekoliko godina ranije.

Najviše mladih nositelja ima u slavonskim županijama na čelu s Vukovarsko-srijemskom županijom – 20 posto, a najmanje ih je u Splitsko-dalmatinskoj (samo 7 posto) i Šibensko-kninskoj (8 posto). Udio mladih hrvatskih poljoprivrednika s visokim strukovnim obrazovanjem i dalje je za 52 posto ispod prosjeka EU-a.

Zato je mladim hrvatskim poljoprivrednicima potrebna, među ostalim i odgovarajuća podrška dovoljnog broja edukatora i savjetnika iz javnog i privatnog sektora što je sa sadašnjim kapacitetom 1 savjetnika na 585 gospodarstava nemoguće ostvariti. Iako ih je u ukupnom broju poljoprivrednika nešto malo više od 10 posto, hrvatski mladi poljoprivrednici u proizvodnji koriste više od četvrtine ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta, a posjeduju i višu razinu znanja od ostalih starosnih kategorija poljoprivrednika.

S obzirom na naše strateške ciljeve, negativne demografske trendove te starosnu strukturu nositelja poljoprivrednih gospodarstava, Hrvatska je postavila zadaću i cilj povećati udio mladih na 20 posto.

"Nova ZPP propisala je da se izdvajaju značajna sredstava za mlade poljoprivrednike, no same potpore nisu dovoljne. Jedan od velikih izazova je težak proces dolaska do poljoprivrednog zemljišta i dobivanja lokacija za izgradnju poljoprivrednog gospodarstva. Danas je najčešći oblik nastavka poslovanja nasljedstvo u obitelji, odnosno prijenos na mlađu generaciju. Također, mladim poljoprivrednicima nisi dovoljno dostupna povoljna kreditna sredstva za potrebe financiranja mehanizacije, stoke, zemljišta, novih tehnologija i često teže dolaze do kredita nego njihove kolege u EU. Banke su često nepovjerljive prema ulaganjima u poljoprivredu, koja je izuzetno rizična zbog vremenskih uvjeta i tržišnih prilika. Kada se radi o mladima koji nemaju bogato iskustvo i povijest poslovanja u poljoprivredi taj rizik je za financijske institucija gotovo nepremostiva prepreka", smatraju stručnjaci Smaretera.

Foto: Shutterstock

Ulaganja u mlade u programskom razdoblju 2014 do 2020

U programskom razdoblju od 2014 do 2020 godine iz Programa ruralnog razvoja, u okviru mjere 6.1.1 mladim poljoprivrednicima odobrena je potpora veća od 510 milijuna kuna, pri čemu je dosad isplaćeno više od 467 milijuna kuna. Kroz dosadašnja tri natječaja potporu je ostvarilo 1453 projekta mladih poljoprivrednika, a trenutno se provodi i četvrti natječaj, za kojeg je alokacija oko 153 milijuna kuna, a natječaj je objavljen 15. studenog 2021. Visina potpore po korisniku iznosi 50.000 eura.

Kroz dosadašnje natječaje najviše se ulagalo u aktivnosti kupnje poljoprivredne mehanizacije, u posljednjem natječu– ukupno 1313 projekta.

"Budući da imamo preko 21.000 mladih poljoprivrednika, znači da je manje od 10 posto njih aplicirao za potporu od 50.000 eura. Kako se od 2023., očekuju i iznos od 100.000 eura za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika sigurni smo da će interes biti znatno veći i da će predložena alokacija biti potrošena u cijelosti. Smatramo kako je posebno potrebno da se među novim projektima nađu i značajno veća ulaganja u nove tehnologije, digitalizaciju, robote na farmama te pokretanje proizvodnje proizvoda dodane vrijednosti, ali specifičnih kultura, proteinskih usjeva, prerade vlastitih proizvoda te ulaganja u tržišno poslovanje", zaključak je stručnjaka Smartera.