Izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u 2021. narastao za 15 posto

Nakon što je zbog posljedica pandemije u 2020. deficit vanjskotrgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda bio manji za čak 32 posto u odnosu na 2019., u ovoj se godini polako vraćamo starim, nepovoljnim trendovima. Tako je od početka 2021., unatoč solidnom rastu izvoza od gotovo 15 posto, deficit porastao za 7,5 posto.

"Trend smanjenja deficita vanjskotrgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u odnosu na prethodnu godinu zaustavljen je u sedmom mjesecu 2021. godine, u kojem je deficit porastao za pet posto, a rast deficita nastavlja se i u kolovozu", izjavila je Žaklina Jurišić, voditeljica Odjela za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK. Pojasnila je kako se to moglo i očekivati jer je nakon oporavka od pandemije, oporavkom HoReCa kanala i turističke potrošnje, došlo do konsolidacije i normalizacije potražnje.

Statistika pokazuje da nam izvoz u prvih osam mjeseci 2021., u odnosu na isto razdoblje lani, bilježi rast od 14,6 posto i iznosi 1,647 milijardi eura (povećanje od 210 milijuna eura). Uvoz je porastao za 12,3 posto i iznosi 2,402 milijarde eura (povećanje od 262 milijuna eura), a deficit je povećan za 7,5 posto, odnosno za 53 milijuna eura, i iznosi 755 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom porasla je sa 67 na 69 posto.

U izvozu su najzastupljenije žitarice (12,3 posto ukupnog izvoza), različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade (10,2 posto), ribe (9,7 posto), proizvodi na bazi žitarica i škroba (8,3 posto) te pića i alkohol (6,8 posto).

Najviše uvozimo meso (9,9 posto ukupnog uvoza), proizvode na bazi žitarica i škroba (8,7 posto), mlijeko, jaja i med (7,8 posto), pića i alkohol (7,7 posto) i hranu za životinje (7,6 posto).

Hrvatska ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni žitarica (147,1 milijun eura), ribe (60,6), uljarica (26,7), mesnih i ribljih prerađevina (11,6) i duhana (0,3 milijuna eura). Žitarice i uljarice čine više od 70 posto suficita. U svim ostalim kategorijama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvarujemo deficit. Najveći deficit prisutan je u razmjeni mesa (181,6 milijuna eura), mlijeka i jaja (138,3), voća (131,5), hrane za životinje (129,4) i povrća (77,8).

"Upravo proizvodnje u kojima generiramo najveći deficit – stočarstvo, voćarstvo i povrćarstvo, uključujući njihovu preradu – trebale bi postati fokus mjera poljoprivredne politike u idućem programskom razdoblju 2023. – 2027. Očekujemo kako će nacionalne potpore i one iz EU fondova za ulaganja u dugotrajnu imovinu u poljoprivredi i preradi te kvalitetna rješenja u raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem pridonijeti povećanju obujma proizvodnje i produktivnosti rada, povećati samodostatnost i smanjiti negativnu trgovinsku bilancu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Nužna nam je promjena strukture proizvodnje. Nije dobro da izvozimo sirovinu, a s druge strane imamo visoki uvoz proizvoda stočarstva – mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda te proizvoda na bazi žitarica i škroba, odnosno proizvoda s visokom dodanom vrijednošću", naglasila je Jurišić.

Sada sa sigurnošću možemo zaključiti kako su 2020. godinu obilježila sasvim neuobičajena kretanja uvoza i izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Ponajprije zbog utjecaja pandemije, zabilježeno je povećanje izvoza, smanjenje uvoza te smanjenje deficita u odnosu na 2019. Tako je deficit u 2020. bio manji za čak 32 posto u odnosu na 2019. godinu.