Inženjerske komore: Upitna radna mjesta inženjera i sigurnost gradnje

5. studenoga 2019.

Foto: Shutterstock

Nakon što su prošlog tjedna u Saboru usvojene izmjene Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje te Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, četiri inženjerske Komore odlučile su podnijeti zahtjev za ocjenom njihove ustavnosti. Čelnici Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore inženjera strojarstva i Hrvatske komore inženjera elektrotehnike naglašavaju da će, pored ugroze sigurnosti gradnje te novih troškova, jedna od ključnih negativnih posljedica ovih zakonskih izmjena biti gubitak niza radnih mjesta za brojne inženjere gradilišta s obzirom na to da će manje tvrtke i obrtnici u građevinskom sektoru, koje trenutačno zapošljavaju više od 70 posto članova inženjerskih komora, radi racionalizacije svojih troškova umjesto diplomiranih inženjera zapošljavati prvostupnike. Zbog gubitka radnih mjesta i degradacije svojega profesionalnog statusa brojni inženjeri gradilišta posao će potražiti izvan Hrvatske, što će imati posljedice na cjelokupno gospodarstvo.

Ovlašteni inženjeri složni su u potrebi preispitivanja izmjena obaju zakona na Ustavnom sudu zbog, kako navode, činjenice da su se njima smanjili potrebni stručni uvjeti za pristup profesiji inženjera gradilišta. Posljedica toga bit će smanjenje sigurnosti gradnje te znatno povećanje troškova i opterećenja za državni proračun, umjesto najavljenog smanjenja.

Tko će provjeravati znanje stranih inženjera?

"Ovim izmjenama zakona otežava se i profesionalna mobilnost te srozava konkurentnost hrvatskih inženjera na tržištu Europske unije jer Komore više nisu ovlaštene za tu kategoriju inženjera izdavati EU potvrdu te će sami morati prolaziti rigorozne, dugotrajne i skupe provjere kvalifikacija. Istodobno, stranim inženjerima gradilišta omogućuje se nastup na našem tržištu bez prijave Komori i ishođenja potvrde za privremeno ili povremeno obavljanje poslova te bez provjere stručnih kvalifikacija prije prvog pružanja usluga. U saborskoj raspravi u povodu donošenja spomenutih prijedloga zakona, ministar graditeljstva Predrag Štromar te državni tajnik Željko Uhlir iznijeli su niz netočnih argumenata i podataka u pokušaju opravdavanja izmjene regulative. Važno je istaknuti kako je, uoči prvog i drugog čitanja, izmjene zakona odbio prihvatiti i matični saborski Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, čiji su članovi istaknuli niz negativnih dalekosežnih posljedica za graditeljski sektor i samu struku", stoji u priopćenju koje su potpisali čelnici ovih četiriju komora.

Naglasili su da se resorno ministarstvo u obrani prijedloga zakona najprije pogrešno pozivalo na institucije Europske unije. "Budući da one nemaju ovlasti regulirati niti deregulirati profesije u pojedinoj zemlji članici, Europska komisija od Republike Hrvatske ne zahtijeva ni deregulaciju profesije inženjera gradilišta. Ministarstvo je također netočno navelo očekivane učinke predloženih zakonskih izmjena na korisnike državnog proračuna. Budući da je plaćanje prosječne mjesečne članarine od 125 kuna obveza svakog inženjera, to znači da novim izmjenama zakona neće doći do rasterećenja poduzetnika ni vlasnika tvrtki, kao što to pogrešno navodi Ministarstvo. Tvrdnjom da je ukidanje obveznog komorskog članstva za inženjere gradilišta jedna od zacrtanih mjera u realizaciji Strategije za uvođenje eura u Hrvatskoj, Ministarstvo je obmanjivalo javnost jer u tom dokumentu ne postoji takva odredba te nema poveznice između uvođenja eura u Hrvatskoj i takve odluke Ministarstva", pojašnjavaju iz ovih četiriju komora.

Pad na Doing Businessu

Tvrde da, unatoč tvrdnjama Ministarstva, usvojene izmjene zakona neće rezultirati ni ubrzanjem izdavanja građevinskih dozvola u Hrvatskoj, što predstavlja još jedan aktualni primjer neuvažavanja glasa struke i argumenata. Naglašavaju da je Hrvatska po izdavanju dozvola za gradnju na ljestvici Doing Business na 150. mjestu od ukupno 190 zemalja, dok je prije dvije godine bila 126. Komora arhitekata sustavno je upozoravala ministra Štromara da sustav eDozvole ne funkcionira zbog brojnih nedostataka i slabosti te da je iz prakse vidljivo da javnopravna tijela uopće nisu spremna za ovakav sustav. Tako, primjerice, investitori uopće ne mogu putem eDozvole poslati zahtjev za izdavanjem građevinske dozvole, nego ga i dalje moraju nositi u pisarnicu u tiskanom obliku.

"Na pomak u brzini izdavanja građevinskih dozvola nikako ne može utjecati ukidanje obveznoga komorskog članstva za inženjere gradilišta jer se oni angažiraju tek nakon ishođenja potrebne građevinske dozvole i potpisanog ugovora o građenju", pojašnjavaju iz Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore inženjera strojarstva i Hrvatske komore inženjera elektrotehnike.

P.hr/J.V.