Izmjenama zakona do snažnije zaštite potrošača i proizvođača

8. travnja 2021.

Foto: Shutterstock

Vlada je na današnjoj sjednici uputila Saboru na drugo čitanje Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi, a koji osigurava dosljedno ispunjavanje zadaće usklađivanja s europskim pravnim okvirom te daljnje uređivanje poslovnog ponašanja i suzbijanja nepoštenih trgovačkih praksi.
 
Konačnim prijedlogom zakona prihvaćeni su prijedlozi izneseni na plenarnoj sjednici Sabora održanoj 25. veljače ove godine i prijedlozi Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Tako se novim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi proširuje obuhvat proizvoda, pojedini pojmovi se usklađuju i ujednačavaju s Direktivom, promjenom praga ukupnoga godišnjeg prihoda proširuje se obuhvat adresata te svi kupci i s njima povezana društva s ukupnim godišnjim prihodom iznad 15 milijuna kuna ulaze u obuhvat zakona, pojašnjava se u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.

Također, preciznije se uređuje obveza postojanja pisanog ugovora između kupca i dobavljača te pravila i odgovornosti u vezi s izdavanjem računa i otkupnog bloka, proširuje se obuhvat pojava nepoštenih trgovačkih praksi s prijašnjih 33 na 43, a kao novost uvode se i nenajavljene pretrage te zaštita identiteta stranke, uslijed čega se očekuje veći broj prijava potencijalnih nepoštenih trgovačkih praksi.
 
Radi zaštite proizvođača definiraju se proizvodno i tržišno osjetljivi poljoprivredni i prehrambeni proizvodi koji su vitalno značajni za održivost poljoprivrede, kao što su mlijeko i mliječni proizvodi, svježe goveđe/teleće, svinjsko i meso peradi, jaja, svježe voće i povrće, brašno i kruh, šećer, biljna ulja u prehrani, a na rok primjene od 30 mjeseci od dana stupanja na snagu zakona uvode se nepoštene trgovačke prakse prodaje tih proizvoda ispod krajnje prodajne cijene te prodaje po prodajnoj cijeni koja je za krajnjeg potrošača niža za više od 34 posto od krajnje prodajne cijene.

Konačnim prijedlogom zakona krajnjom prodajnom cijenom smatra se ona po kojoj trgovac prodaje proizvod u maloprodaji krajnjem potrošaču, a formira se na način da se nabavna cijena poljoprivrednog i prehrambenog proizvoda množi najmanje koeficijentom 1,10.
 
Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi doveo je do sigurnije i jasnije pozicije domaćih proizvođača u lancu opskrbe hranom te označio početak uvođenja novih mjerila i praksi u trgovini hrane te su učinkovito i jasno artikulirana prava i obveze svih dionika u lancu opskrbe hranom, kažu u Ministarstvu poljoprivrede.

P.hr/I.B.