Istraživanje: Mladi teže ravnoteži i zalažu se za promjene

19. lipnja 2022.

Foto: Pixabay

Prema Deloitteovu globalnom ispitivanju milenijalaca i pripadnika generacije Z, i jedni i drugi iznimno su zabrinuti za trenutno stanje u svijetu. Zabrinuti su za troškove života, klimatske promjene, novčanu nejednakost, geopolitičke konflikte i još uvijek aktualnu pandemiju COVID-a 19, ali su ujedno odlučni preuzeti odgovornost za ta važna društvena pitanja. Međutim, te se nove generacije bore i sa svakodnevnim izazovima kao što su financijska neizvjesnost, nedostatak ravnoteže između posla i privatnog života te velika količina stresa.

"Globalne turbulencije rezultirale su preslagivanjima na tržištu rada, a čime su mnogi osnaženi da zahtijevaju trajne promjene uključujući veću plaću, smisleniji i fleksibilniji posao, više aktivnosti za rješavanje klimatskih promjena i povećan fokus na cjelovitu dobrobit zaposlenika. Postoji žurna potreba, ali i prilika, da voditelji organizacija redefiniraju upravljanje talentima kako bi bolje zadovoljili potrebe zaposlenika", izjavio je Gordan Kožulj, direktor u Deloitteovu Odjelu poslovnog savjetovanja. 

Gordan Kožulj  Gordan Kožulj / Foto: Deloitte

Troškovi života glavna su briga

Generacija Z i milenijalci naveli su troškove života kao svoju najveću brigu, neposredno iza klimatskih promjena. Zabrinutost za troškove života može biti simptom vremena u kojem živimo, s obzirom na porast inflacije, ali također govori i o problemima koje ovi naraštaji navode posljednjih 11 godina u Deloitteovim ispitivanjima: ne osjećaju se financijski sigurno i jako su zabrinuti za nejednaku raspodjelu bogatstva.

Otprilike četvrtina ispitanika kaže da ne može lagodno plaćati svoje mjesečne troškove života, a gotovo polovica živi "od plaće do plaće". To utječe i na njihovu mogućnost štednje i objašnjava zašto gotovo tri od 10 ispitanika ne vjeruje da će im buduća mirovina pružiti bilo kakvu financijsku sigurnost. Drugim riječima, novi naraštaji na globalnoj razini počinju osjećati ono što naše generacije osjećaju već duže vrijeme.   

U međuvremenu, oko tri četvrtine ispitanika vjeruje kako se nejednakost u bogatstvu povećava, a samo 28 posto vjeruje da će se ekonomska situacija u njihovim zemljama poboljšati u idućoj godini.

Neki od pripadnika generacije Z i milenijalaca pronalaze dodatne poslove i redefiniraju svoje radne navike kako bi ublažili financijske probleme. Čak 43 posto pripadnika generacije Z i 33 posto milenijalaca uz svoj primarni posao pronašli su drugi plaćeni posao s pola ili punim radnim vremenom. Također, koriste se i financijskim prednosti rada od kuće, pri čemu se mali, ali rastući postotak njih seli u jeftinije gradove.

Radnici uzimaju stvar u svoje ruke

Lojalnost zaposlenika porasla je u odnosu na prošlogodišnje ispitivanje, potencijalno zato što su mnogi od njih promijenili posao tijekom prošle godine. Međutim, i dalje 40 posto pripadnika generacije Z i gotovo 25 posto milenijalaca želi napustiti trenutnog poslodavca u iduće dvije godine te bi otprilike trećina njih to učinila bez prethodno osiguranoga novog radnog mjesta.

Ispitanici vide fleksibilan rad kao priliku za pronalaženje ravnoteže u svojim životima: uštedu novca uz odvajanje vremena za svoje najbliže i privatne aktivnosti. Naime, tri četvrtine ispitanika kaže da preferira hibridni rad ili posao na daljinu, kao i fleksibilno radno vrijeme.

Najvažnija temeljna vrijednost koju organizacije trebaju adresirati prilikom regrutiranja i zadržavanja zaposlenika navedenih naraštaja jest svrsishodnost posla. Gotovo 40 posto ispitanika istaknulo je da su odbili poslovni zadatak ili novu poziciju jer nisu prepoznali svrhu u njima. S druge strane, mnogo je vjerojatnije da će oni koju su zadovoljni društvenim doprinosom i ekološkim utjecajem svojih organizacija – posebice ako se tomu doda i uključiva korporativna kultura – dugoročno ostati kod svog poslodavca.

Pitanje klimatskih promjena i dalje je jedna od glavnih briga generacije Z i milenijalaca. Tri četvrtine ispitanika slaže se da je svijet na prekretnici kad je riječ o klimatskoj krizi. Štoviše, otprilike dvije trećine ispitanika tvrdi da iz prve ruke osjeća posljedice vremenskih promjena naglašavajući potrebu za hitnim djelovanjem.

Andreja Nikšić 2 Andreja Nikšić / Foto: Deloitte

Razina stresa i dalje je visoka među ispitanicima, posebno u generaciji Z. Gotovo polovica generacije Z osjeća da je pod stresom cijelo ili većinu vremena.

Također, gotovo polovica ispitanika osjeća se "prezasićeno" zbog pritiska na poslu - otprilike isti postotak ispitanika kaže da su mnogi njihove kolege nedavno napustili svoje tvrtke zbog prezasićenosti. To postaje važan problem pri zadržavanju radnika, ali otprilike jedan od pet pripadnika generacije Z i milenijalaca ne misli da njihovi poslodavci to shvaćaju ozbiljno ili poduzimaju pravodobne korake da to spriječe.

"Malo je vjerojatno da će se razina stresa i anksioznost ublažiti jer globalne prijetnje i stalni poremećaji nastali zbog pandemije nastavljaju utjecati na svakodnevni život generacije Z i milenijalaca, kao i na njihov dugoročni pogled na svijet", dodaje Andreja Nikšić, viša koordinatorica ljudskih potencijala u Deloitteu. "Voditelji organizacija moraju nastaviti ulagati u mentalno zdravlje zaposlenika i ublažavati uzroke stresa i poslovnog prezasićenja.

Definiranje okvira rada s ciljem zaštite ravnoteže između posla i privatnog života, stvaranje inkluzivnog okružja i osnaživanje zaposlenika da pokrenu pozitivne promjene samo su neki od načina kojima lideri mogu podržati bolje radno okružje i mentalno zdravlje u svojim organizacijama", zaključila je Nikšić.

 

 

 

 

P.hr/I.G