Hoće li i četverodnevni radni tjedan postati 'novo normalno'?

5. rujna 2021.

Foto: Shutterstock

Pandemijska 2020. razbila je mnoge mitove i predrasude - jedna je od njih i da je rad od kuće manje učinkovit. U međuvremenu je rad iz udobnosti doma postao uobičajen, ali i hibridni model rada. Sad Postsa se nameće i jedno drugo pitanje - uvođenje skraćenoga radnog tjedna ili radnog dana s manjim brojem radnih sati, ovisno o potrebi poslodavca i zaposlenika, naravno u sektorima gdje je to moguće. Ova ideja nije najnovija, ali je sve aktualnija - širom svijeta posljednjih se godina testira četverodnevni radni tjedan.

Island je u ovom pitanju ispred drugih država. Tamo je od 2015. do 2019. godine na grupi zaposlenika testirano kako funkcionira skraćeni radni tjedan - u tvrtkama koje su sudjelovale u eksperimentu radilo se za istu plaću četiri umjesto pet dana. Između ostalog, cilj je bio vidjeti kakva će biti produktivnost, moral zaposlenika i dobrobiti za privatni život zaposlenika. Zaključak islandskog istraživanja jest da je produktivnost ostala ista ili se na nekim radnim mjestima čak povećala, a stres se smanjio. Rezultati toga velikog istraživanja pokazuju da se značajno povećala kvaliteta života zaposlenika te da je uz ovakvu organizaciju rada lakše uskladiti privatni i poslovni život. Na Islandu se sada sve više zaposlenika odlučuje za kraći radni tjedan - čak ih 86 posto može odabrati takav model rada (a mnogi već i rade po njemu) uz plaću kakvu su imali kada su radili pet dana u tjednu.

Provedene su i druge studije u razvijenim zapadnim zemljama, a sve ističu iste prednosti skraćenoga radnog tjedna: ljudi nisu manje produktivni, manje su pod stresom, a značajna je dobrobit i za okoliš jer se zatvaranjem ureda ne troši energija i zagađenje je manje ako se zaposlenici za prijevoz na posao inače koriste automobilom. Emisija ugljičnog dioksida znatno se smanjuje ako se ljudi uklone s ulica samo na jedan dan; u Velikoj Britaniji, primjerice, za 127 milijuna tona godišnje.

I Španjolska je početkom ove godine najavila da će eksperimentirati s četverodnevnim radnim tjednom. Tamošnja vlada pristala je na 32-satni radni tjedan u trajanju od tri godine bez smanjenja naknade radnika. Pilot-projekt predviđa i financijsku pomoć vlade koja se obvezala da će osigurati 50 milijuna eura za oko 200 tvrtki i od 3.000 do 6.000 radnika koji će biti uključeni u projekt, a koji će primati plaće kao da rade pet dana u tjednu. Inače, Španjolska je jedna od zemalja u EU u kojoj radnici tjedno imaju više radnih sati od europskog prosjeka, a da pritom produktivnost u ovoj mediteranskoj zemlji nije visoka.

Najveći sindikat metalaca u Njemačkoj IG Metal, ali i uopće najveći sindikat u toj zemlji, prošle je godine u kolovozu zatražio kraći radni tjedan tvrdeći da će taj potez spasiti tisuće radnih mjesta ugroženih zbog digitalne transformacije automobilske industrije, grane koja je pokretač rasta najvećeg europskoga gospodarstva.

Oko 2.300 zaposlenika Microsofta Japan već je dobilo priliku odabrati različite fleksibilne modela rada, ovisno o radnim i životnim okolnostima, a cilj menadžmenta u eksperimentu skraćenoga radnog tjedna bio je vidjeti hoće li se povećati produktivnost i moral zaposlenika kada na poslu budu provodili manje vremena. Rezultati eksperimenta bili su iznimno pozitivni, radnici su bili sretniji i čak 40 posto produktivniji. No, ostaje pitanje bi li produktivnost ostala ovako visoka i izvan eksperimenta.

Unilever će četverodnevni radni tjedan testirati u svojoj podružnici na Novom Zelandu. Njegovi zaposlenici će tijekom eksperimenta dobivati plaću kao da rade pet dana u tjednu, a budu li rezultati zadovoljavajući, moguće je da ova multinacionalna kompanija prihvati novi način rada od kojeg bi konkretne benefite trebali osjetiti zaposlenici, ali bi se pozitivno trebao odraziti i na poslovanje kompanije.

Radi manje, ali učinkovitije

Prelazak na skraćeni radni tjedan nije nimalo lagana odluka za poslodavca. Kako to funkcionira u praksi? Amerikanac Scott Wilson, osnivač čikaške dizajnerske tvrtke Minimal, u kojoj je od prošle godine petak neradni dan, priznaje da je pandemija koronavirusa bila ta koja ga je natjerala na ovakav potez - u teškim trenucima lockdowna razmišljao je o emocionalnom i mentalnom zdravlju svojih zaposlenika. Kaže da odluka nije bila laka, tim više što zapošljava samo 20 ljudi, pa je svaki pojedinac vrlo važan za uspješno funkcioniranje tvrtke. Izgubiti samo nekoliko projekata bilo bi pogubno za njegovu bilancu, kao što to može biti za svaku drugu malu tvrtku.

Ispostavilo se da su njegove brige bile neutemeljene. Prošla godina bila je najbolja godina u 14-godišnjoj povijesti tvrtke. "Svi rade jako naporno", kaže Wilson za fastcompany. "Mi smo mala tvrtka koja ne može apsorbirati neučinkovitosti koje si mogu dopustiti velike korporacije", dodaje.

No, kako zaposlenici uspiju završiti posao u četiri dana ako su to prije odrađivali u pet dana? Wilson kaže da prelazak na skraćeni radni tjedan nije zahtijevao veće promjene u upravljanju ni u organizaciji rada: zaposlenici su se, pojašnjava, prilagodili i sami organizirali posao - od ponedjeljka do četvrtka ulažu više napora kako bi odradili posao, ali ni prije nisu radili isključivo od 9 do 17 sati.

Zaposlenici Minimala sada imaju više vremena za sebe, a najveći im je izazov dogovoriti termin sastanka s klijentima jer sada imaju jedan radni dan manje. Wilson, koji i dalje radi petkom, priznaje da je to stalna borba. Međutim, smatra da je to borba koja se isplati.

"Trodnevni vikendi su izvrsni! Osjećate se kao da vam se taj jedan dodatni dan baterije napune malo više. To je kao kad uvidite da su vam za godišnji odmor - kako biste se učinkovito isključili iz posla - potrebna dva tjedna, a ne jedan", zaključuje Wilson.

Hrvatski primjer

Nizozemski poduzetnik sa splitskom adresom Jan de Jong odlučio je u svoju tvrtku Webpower Adria, specijaliziranu za e-mail marketing i marketing automatizacije, od rujna uvesti skraćeni radni tjedan, a da pritom zaposlenicima ne smanjuje plaću.

"U skladu s našim jedinstvenim pristupom vođenju i razvoju poslovanja, željeli smo biti među prvim tvrtkama u zemlji koje su uvele četverodnevni radni tjedan. Čvrsto vjerujem da ako se brinete o svojim radnicima, oni će se brinuti o vašim klijentima. Uz to, hoće li moje kolege raditi od kuće ili iz ureda, to je u potpunosti njihova odluka. Svi smo mi pojedinci, s različitim sklonostima. Ako se posao može odrađivati s bilo kojeg mjesta, tko smo onda mi da tražimo da to treba raditi iz ureda?", pita se mladi poduzetnik.

Ističe da se današnji način rada drastično promijenio od pojave globalne pandemije. "Preko noći naši su se domovi pretvorili u urede, a tvrtke su promijenile način mjerenja rezultata rada. Više nismo mjerili vrijeme koje su ljudi proveli u uredu, već smo bili usredotočeniji na ono što je doista važno - rezultate", dodaje.

Jan de Jong

Jan de Jong / Foto: Facebok / Jan de Jong

De Jong kaže da se tvrtke danas natječu u privlačenju i zadržavanju talentiranih ljudi na drugačiji način.

"U prošlosti su mnoge trošile novac na stvaranje boljih uvjeta za rad u uredu, poput osiguravanja zaposlenicima besplatnog ručka na poslu, igraonica, stolnog tenisa, team buildinga itd. Uvođenjem četverodnevnog tjedna željeli smo znatno poboljšati ravnotežu između posla i privatnog života, dati svojim kolegama vremena za odmor, smanjenje stresa i povećanje njihove produktivnosti tijekom četiri dana koliko će raditi. U konačnici, radi se o dobrobiti naših zaposlenika. Mišljenja sam da je četverodnevni radni tjedan bolji od besplatnog ručka i igraonice. Svakako, nadam da će sve više tvrtki početi razmišljati o njegovu uvođenju. Mislim da bi to poboljšalo živote mnogih ljudi", zaključuje Jan de Jong.

A kraći radni dan?

Neki poslodavci eksperimentirali su s kraćim radnim danom. Lasse Rheingans, izvršni direktor Rheingans Digital Enablera, marketinške agencije sa sjedištem u njemačkom gradu Bielefeldu, bio je uveo radno vrijeme od 8 do 13 sati. Tijekom tog eksperimenta telefoni su većinom bili isključeni, društvene mreže nisu bile dopuštene, a ćaskanje među kolegama također nije bilo poželjno. Rheingans je smatrao da će u takvim uvjetima njegovi zaposlenici biti visokomotivirani i produktivni te da će nakon pet sati rada zadovoljni ranije otići doma. Vjerovao je da tako organiziran posao njegovu timu daje dovoljno vremena za opuštanje s obitelji i prijateljima, ali i dovoljno vremena da mogu odmorni doći na posao. Također, Rheingans je vjerovao da će zaposlenici, kada su tako sretniji i odmorniji, tijekom kontakata s klijentima bolje obavljati posao.

"Mislim da su prvi put u karijeri imali vremena otići kući, razmisliti i zapitati se: 'Što želim učiniti za sebe?'", kaže Rheingans za Forbes.

Eksperiment je imao i nekih negativnih strana: zaposlenici su se žalili na pritisak da se ista količina posla obavi u kraćem vremenu, a nije im se svidjelo ni to što tijekom radnog vremena ne mogu kontaktirati s obitelji ili prijateljima. Zbog svega dvojica su zaposlenika napustila tvrtku, a Rheingans je zaključio da se bez uobičajenih svakodnevnih šala i prijateljstava izgubila korporativna kultura.

Od ovakve organizacije rada odustala je i američka tvrtka Tower Paddle Boards, koja je i prije Rheingansa zaposlenicima nudila petosatni radni dan i koju je Nijemac zapravo kopirao. Stephan Aarstol, izvršni direktor Tower Paddle Boarda, zaključio je da kraći radni dani kao taktika zadržavanja zaposlenika nisu uspjeli, unatoč visokoj produktivnosti, jer se gubi kultura tvrtke koja je iznimno važna za manje tvrtke i startupove u kojima se ljudi snažno vežu.

"Kultura tvrtke na neki način nadmašuje sve ostalo, a mi smo to žrtvovali za petosatni radni dan", kaže Aarstol koji takav model rada svojim zaposlenicima sada nudi isključivo tijekom ljetnih mjeseci.

Ovaj američki poduzetnik zaključuje da više provedena vremena na poslu ne znači i bolje i uspješnije odrađen posao. S time bi se složili mnogi, iako većina vjerojatno ne dijeli njegovo mišljenje da i najbolji zaposlenici efektivno rade samo dva do tri sata dnevno. Pouka njegova eksperimenta jest da i nije jednostavno naći formulu udarničkog odrađivanja posla u kratkom vremenu, a da se pritom zadrži zadovoljne zaposlenike - a upravo zadržavanje zaposlenika bit će za poslodavce sve veći izazov u budućnosti.

Ivana Barać