Inozemna ulaganja u EU snažno pala u prošloj godini

Izravna inozemna ulaganja u svijetu gotovo su stagnirala u prošloj godini u okruženju slabijeg gospodarskog rasta i trgovinskih napetosti a u Europskoj uniji snažno su pala pod utjecajem postrožene kontrole, pokazuje objavljeno izvješće Ujedinjenih naroda. Ukupna je vrijednost izravnih inozemnih ulaganja u svijetu u prošloj godini iznosila 1.390 milijardi dolara, procjenjuju u UNCTAD-u. To je jedan posto manje u odnosu na revidiranih 1.410 milijardi dolara u godini ranije.

Kada se isključe oscilacije prouzročene jednokratnim transakcijama i financijskim tokovima unutar kompanija, porasle su pet posto, što pokazuje da nastavak razdoblja stagnacije u proteklih deset godina, ističu u UNCTAD-u. Ulaganja u razvijene zemlje smanjila su se šest posto, na 643 milijarde dolara, novu najnižu razinu otkada u UN-u prate te podatke.

Zemlje u razvoju bilježile su stagnaciju, privukavši 695 milijuna dolara ulaganja. Pritom su azijske zemlje u razvoju ponovo privukle trećinu ukupnih svjetskih ulaganja, unatoč 6-postotnom padu u odnosu na 2018. godinu. Ulaganja u tranzicijske zemlje poskočila su za dvije trećine, na 57 milijardi dolara.

U skupini razvijenih zemalja trend je u prošloj godini diktirala dinamika u Europskoj uniji gdje su ulaganja potonula 15 posto, na 305 milijardi dolara, uz snažne oscilacije u pojedinim zemljama-članicama, ističu u UNCTAD-u. Europska unija u cjelini i pojedine zemlje postrožile su provjeru inozemnih ulaganja, u prvom redu zbog "zabirnutosti za sigurnost", podsjeća u izjavi za Reuters UNCTAD-ov direktor za ulaganja i poduzetništvo James Zhan.

To bi ih moglo stajati izravnih inozemnih ulaganja, posebno u tehnologiju, dodaje Zhan. U UNCTAD-u upozoravaju i na negativan utjecaj neizvjesnosti povezane s brexitom na ulaganja u Britaniju, koja su prošle godine pala šest posto, na 61 milijardu dolara.

SAD je pak zadržao poziciju zemlje s najvišim iznosom izravnih inozemnih ulaganja, od ukupno 251 milijardu dolara, u odnosu na 249 milijardi u godini ranije.

Kina je na drugom mjestu s privučenih ukupno 140 milijardi dolara izravnih inozemnih ulaganja, što također signalizira stagnaciju u odnosu na prethodnu godinu. U UNCTAD-u izdvajaju prepolovljena ulaganja u Hong Kong, na 55 milijardi dolara, zbog političkih nemira.

"Hong Kong je bilježio odljev ulaganja od 48 milijardi dolara u kategoriji vlasničkih udjela", navodi Zhan, navodeći među razlozima tog pada i napetosti u američko-kineskim trgovinskim odnosima i konkurenciju Šangaja, Shenzena i Singapura. Naglašava ipak da je gospodarstvo Hong Konga solidno i dugoročno atraktivno za međunarodna ulaganja.

U 2020. ulaganja bi mogla blago porasti zahvaljujući umjerenom gospodarskom rastu kojem bi potporu trebalo pružiti stišavanje napetosti u američko-kineskim odnosima, procjenjuju u UNCTAD-u. Dobit kompanija trebala bi se zadržati na visokoj razini a pojavile su se i naznake stišavanja trgovinskih napetosti.

Očekivanja ipak prigušuju izraženi geopolitički rizici i jačanje protekcionističkih pritisaka, napominju u UNCTAD-u, podsjećajući na 22-postotno smanjenje najavljenih investicija u nove kapacitete (greenfield) u 2019. godini.