Inflacija u 2019. najniža od 2016. godine

16. siječnja 2020.

Foto: Pixabay

U prosincu prošle godine u potrošačkim se cijenama vidio blaži deflatorni utjecaj cijena neprerađene hrane (jer je dio trgovaca snizio cijene već u prosincu prethodne godine, neposredno prije primjene snižene stope PDV-a na svježu hranu) te cijena goriva i maziva (koje su u prosincu imale nešto snažniji godišnji rast) nego prijašnjih mjeseci. Stoga je i godišnji rast cijena bio viši negoli svih prethodnih mjeseci u godini te je iznosio 1,4 posto. To je utjecalo na minimalni porast prosječne godišnje stope rasta za svih 12 mjeseci (0,8 posto) u odnosu na onu iz prvih 11 mjeseci (0,7 posto). Takva je razina inflacije bila gotovo upola niža od one iz prethodne godine (1,5 posto) te ujedno i najniža od 2016. godine (kada je ostvaren pad cijena od -1,1 posto), ističu analitičari Hrvatske gospodarske komore.

Usporenje rasta potrošačkih cijena u 2019. godini u odnosu na dinamiku iz prethodne godine ostvareno je na temelju nižeg rasta cijena energije (za 2,6 postotnih bodova) i pada cijena industrijskih proizvoda bez energije i hrane te cijena neprerađenih prehrambenih proizvoda, koje su 2018. godine rasle. Dinamika rasta cijena usluga ostala je na gotovo istoj razini (1,3 posto prema 1,2 posto), a cijene prerađenih prehrambenih proizvoda rasle su 0,5 postotnih bodova brže nego prethodne godine. Cijene prerađene hrane ujedno su činile i najjači inflatorni izvor te su izravno sudjelovale s pola postotnog boda u ukupnom rastu potrošačkih cijena, kažu analitičari HGK.

Iz toga je vidljivo da je inflacija temeljena na potražnji ostala niska (temeljna je inflacija bila niska, na razini od oko 1,0 posto) unatoč rastu raspoloživoga dohotka. U ovoj godini očekujemo nešto brži rast potrošačkih cijena (nešto iznad jedan posto) zbog mogućeg rasta cijena neprerađene hrane (nema više baznog efekta smanjenja PDV-a na svježu hranu, koji je bio prisutan tijekom cijele 2019. godine) te utjecaja povećanja trošarina na cigarete, alkoholna pića i zašećerena bezalkoholna pića, uz rizike kretanja cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, zaključuju analitičari HGK.

P.hr/K.S.