I dalje primjetan pad udjela depozita u ukupnoj financijskoj imovini građana

28. listopada 2022.

Foto: Shutterstock

Iako gotovina i depoziti i dalje dominiraju u financijskoj imovini kućanstava, vidljiv je trend smanjenja njihova udjela, koji je u 2020. godini po prvi puta pao ispod 50 posto, primarno zbog bržeg rasta vrijednosti ulaganja u mirovinske fondove zbog stalnih uplata u fondove i ulaganja fondova u dužničke vrijednosne papire države koji imaju siguran prinos, rečeno je na tradicionalnom okruglom stolu povodom obilježavanja Svjetskog dana štednje održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, tako u bankama, štednim bankama, stambenim štedionicama i novčanim fondovima sektor kućanstava imao je krajem srpnja ove godine ukupno 259,6 milijardi kuna depozita. U odnosu na prethodnu godinu, to je bilo 23,5 milijardi kuna više (9,9%). Pritom je godišnji rast zabilježen kod depozitnog novca (17,8%) i štednih depozita (22,9%), dok su oročeni depoziti smanjeni (-10,3%).

"Analiza štednje građana ove je godine posebno zanimljiva. Izražen oporavak gospodarstva doprinio je porastu financijske imovine građana i štednje te je i dalje primjetan pad udjela depozita u ukupnoj financijskoj imovini građana što zapravo ukazuje na rast mirovinskih fondova. Možda najzanimljiviji detalj nalazi se u podacima na županijskoj razini gdje je vidljiv utjecaj prvo pandemije na štednju građana u primorskim županijama, odnosno snažan rast iste paralelno s oporavkom turizma u 2021. i ove godine", rekao je glavni ekonomist HGK-a Goran Šaravanja.

U valutnoj strukturi oročenih depozita i dalje prevladavaju devizni depoziti, no značajno manje nego prije desetak godina. Njihov se udio, naime, kontinuirano smanjivao od 2010. pa sve do 2020. godine. S prvim naznakama krize 2020. godine, ponovno je porasla preferencija štednje u devizama te je udio deviznih oročenih depozita prestao padati, a u ovoj je godini čak i nešto uvećan u odnosu na prošlu godinu.

Od ukupnih oročenih depozita sada udio deviznih depozita iznosi 78,6 posto, što je u odnosu na 2011. godinu manje za 8 postotnih bodova. Iako se smanjuju vrijednosti i kunskih i deviznih oročenih depozita, veći i dugotrajniji pad zabilježen je kod deviznih.

Goran ŠaravanjaGlavni ekonomist HGK-a Goran Šaravanja/Foto:HGK

"Eventualni porast štednje će ovisiti o tome hoće li pojačan oprez zbog naglašene neizvjesnosti u pogledu gospodarskih izgleda prevladati obeshrabrujući utjecaj povišene inflacije. Navike u pogledu alokacije štednje ipak se ne mijenjaju - kad je riječ o financijskoj imovini, građani štednju i dalje dominantnu usmjeravaju u depozite, a znatno ulažu i u nekretnine", rekao je Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke.

U Hrvatskoj se posljednjih godina o novcu razmišlja ponajviše iz perspektive negativnih događaja; pandemije, potresa, rata i inflacije. Kao posljedica navedenog, građani su postali financijski ranjiviji te su osobne financije mnogih pojedinaca znatno pogođene, navela je Dajana Barbić sa katedre za financije Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te je istaknula kako je važno promišljati o tome kako raspolažemo novcem kojeg imamo.

"Prvi korak zaštite je formiranje fonda štednje za crne dane. Štednja za crne dane jest fond sredstava koji se koristi u slučaju nastupa neplaniranih i neizvjesnih događaja koji uključuju najrazličitije situacije – od financiranja popravka automobila do pandemije, potresa i razdoblja nezaposlenosti", rekla je Barbić.

HGK je od 2015. provodi različite edukativno-informativne aktivnosti u suradnji sa svojim članicama - financijskim institucijama i ostalim partnerima u cilju podizanja financijskih znanja u društvu. Tijekom ove godine, kroz aktivnosti koje je organizirala HGK obuhvaćeno je više od 1.100 učenika, studenata i profesora iz 17 gradova širom Hrvatske, a aktivnosti se nastavljaju i u studenom.

HANFA je ove godine provela ispitivanje financijske pismenosti mladih koje je pokazalo kako unatoč razmjeno učestalom korištenju pojedinih financijskih usluga, mladi slabo poznaju obilježja tih proizvoda.

"Stoga često, ako i žele aktivno upravljati svojim osobnim financijama, ne znaju koju odluku donijeti. Hanfa će stoga nastaviti sustavno provođenje edukativnih aktivnosti financijskog opismenjavanja mladih, u čemu je intenzivno bila angažirana i posljednjih godina. HANFA tako provodi edukativni program za učenike i studente kojim se kroz predavanja i interaktivne radionice financijske teme približavaju mladima. Osim toga Hanfa provodi, nagradne natječaje za učenike za izradu videoradova i društvene igre na temu financijske pismenosti, dok se studente potiče na istraživanje o financijskim temama provođenjem godišnje nagrade za najbolje studentske znanstvene i stručne radove“, rekao je Tomislav Ridzak, zamjenik predsjednika Upravnog vijeća HANFA-e.

Eva Horvat, članica Uprave, Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima te predsjednica Grupacije mirovinskih fondova HGK istaknula je kako mirovinska društva u Hrvatskoj provode projekte financijske pismenosti s ciljem bolje prepoznatljivosti u javnosti, približavanja i tumačenja pojmova primarno iz domene poslovanja mirovinskih fondova, zatim i financija općenito.

"Financijska pismenost izuzetno je važna za pojedinca i društvo u cjelini, a financijsko opismenjavanje dugotrajan proces na kojem svi trebamo kontinuirano raditi", ističe Horvat.

Sanja Gržetić,Vedrana Čulo Gusić,Hrvoje Krstulović,Eva Horvat, Dajana Barbić Sanja Gržetić,Vedrana Čulo Gusić,Hrvoje Krstulović,Eva Horvat, Dajana Barbić/Foto:HGK

O važnosti financijske pismenosti govorila je Vedrana Čulo Gusić, izvršna direktorica Sektora poslovanja sa stanovništvom Hrvatske poštanske banke, navodeći kako niz godina surađuju sa školama u cijeloj Hrvatskoj kao i u aktivnostima HGK, a svojim projektom 'HPB za financijsku pismenost' provodi video edukaciju namijenjenu svim građanima i dostupnu na društvenim mrežama.

"U pripremama za euro banke imaju veliku odgovornost informirati klijente, a HPB ima još veću ulogu jer će dio naših klijenata za polaganje kuna na račune i konverziju u euro te svoje poslovanje, koristiti i poslovnu mrežu Hrvatske pošte, našeg strateškog partnera s više od 1.000 ureda. Spremni smo za taj veliki zadatak", rekla je Čulo Gusić.

Sanja Gržetić, voditeljica Odjela za korporativne komunikacije i marketing, Grawe Hrvatska, istaknula je aktivnosti koje oni kao osiguranje provode.

"Društva za osiguranje uz podršku institucija kroz projekte financijske pismenosti, edukacije adolescenata, djece i šire zajednice nastoje aktivno mijenjati svijest, znanje i percepciju o značaju osiguranja i ulaganja u budućnost. Koliko god su situacije s kojima smo bili suočeni proteklih godina bile teške, to nas je podsjetilo i upozorilo da je osiguranje nas samih, obitelji i imovine nužno i odgovorno ponašanje koje moramo provoditi jer nam pruža financijsku stabilnost i zaštitu u nepredviđenim životnim situacijama", rekla je Gržetić.

"Želja nam je da se što širi krug građana upozna s investicijskim fondom kao instrumentom dugoročne štednje na tržištu kapitala. UCITS fond je proizvod zamišljen za što jednostavniji pristup burzama te gotovo svi potencijalni ulagatelji mogu naći jedan ili više fondova kroz koji mogu ostvarivati svoje ulagateljske ciljeve sukladno razini rizika i vlastitom financijskom položaju", rekao je Hrvoje Krstulović, predsjednik Uprave ZB investa i predsjednik Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK.

P.hr