Hrvatsko tržište je vrlo perspektivno, nastavit ćemo ulagati u naše brendove

7. travnja 2021.

Marcin Burdach/ Foto: Carlsberg Croatia

Prema posljednjim podacima FINA-e koji se odnose na 2019. godinu, proizvođači piva u Hrvatskoj ostvarili su 2,3 milijarde kuna ukupnih prihoda, dok mi je konsolidirana dobit bila 284,4 milijuna kuna. O hrvatskom tržištu piva kao jednom od zanimljivih tržišta i vrlo važnoj industrijskoj grani za Privredni.hr govorio je Marcin Burdach, predsjednik Uprave tvrtke Carlsberg Croatia.

Kakva je izazovna 2020., koja je sada iza nas, bila za Carlsberg Croatia?

Suočili smo se s ovom stvarnošću, s ovim potpuno novim izazovom i morali smo u ovom razdoblju aktivirati sve svoje kompetencije kriznog upravljanja. Naravno, prvi prioritet bio je osigurati sigurnost našim zaposlenicima, potom sigurnost u našem poslovanju, a zatim zaštititi poslovanje. Promijenili smo interne procedure i primijenili zaštitne mjere koje smo strogo provodili u cijeloj tvrtki i osigurali kontinuitet svoga poslovanja. Učinili smo to kako bismo svojim kupcima mogli isporučiti dovoljne količine bez pauza.

Naravno, zbog ograničenja ljetne sezone i smanjenog priljeva turista, kao ni cijela industrija piva, ni mi nismo bili u poziciji ispuniti svoje ambicije. Suočeni s gotovo 14 posto pada tržišta piva, uspjeli smo ograničiti izloženost sektoru HoReCa i prilagoditi se novoj stvarnosti te u njoj relativno dobro raditi.

Prema podacima FINA-e iz 2019., vaša pivovara bila je treća u Hrvatskoj po prihodima. S obzirom na konkurenciju, kakvo je po Vama hrvatsko tržište piva?

Hrvatsko tržište piva otprilike je na sredini ljestvice kad se gleda potrošnja piva po glavi stanovnika u Europi. Vjerujem da možemo naznačiti dva dugoročna trenda, naravno, ako izuzmemo utjecaj COVID-a 19 za koji se nadam da je samo privremen.

Prvi je stalan rast tržišta - primjećujemo polagano, ali kontinuirano povećanje interesa za pivo koje bi se trebalo nastaviti dugoročno. Drugi je trend povećan interes za diferencijacijom pivskih stilova.

Hrvatskim tržištem piva dominiraju svijetla piva, ali potrošači su sve zainteresiraniji posegnuti i za drugim stilovima. Ovaj trend dijelom je pokrenula i pojava craft-piva, ali danas se on očituje u tome da postoji velika skupina potrošača koji su sve zainteresiraniji isprobati druge popularne stilove poput pšenice ili nekoga drugog manje prepoznatljivog okusa. Također primjećujemo sve veći interes za cidere koji nude široku paletu okusa. Vjerujem da su ti trendovi vidljivi i kod naših konkurenata kad gledaju na svoju ponudu i razmišljaju o novim proizvodima koje će plasirati na tržište.

Pivo Foto: Pixabay/Ilustracija

Prema statistici, u Hrvatskoj se po glavi stanovnika popije 83 litre piva godišnje?

Vjerujem da je statistika malo pretjerana s obzirom na potrošnju turista. Naše istraživanje upućuje na nešto niži broj od 83 litre. Kao što sam već rekao, koncentracija i konkurencija u području lager-piva vrlo su visoke.

Također, tržište je vrlo sezonsko, s velikim promjenama u sezoni, s kojima se moraju nositi sve velike pivovare kako bi mogle odgovoriti na veliku potražnju ljeti i nižu potražnji zimi. Naravno, sada je svim pivarima jasan prioritet povratak u normalu. Nažalost, situacija je još uvijek neizvjesna, mjere povezane s pandemijom i dalje su na snazi ​​i utječu na ukupnu prodaju, ali i na format pakiranja koji naši potrošači odaberu. Zato moramo predvidjeti potencijalne promjene. U konačnici, postupak kuhanja piva nije vrlo fleksibilan, naš kvasac 'radi posao' po svome rasporedu i moramo poštovati ​​njegov tempo. Stoga sve promjene trebamo planirati unaprijed što je, naravno, izazov.

Posljednjih godina na hrvatskom tržištu sve je prisutniji trend proizvodnje craft-piva; planirate li i na tom polju dati svoj obol?

Promatramo razvoj craft-piva i zapravo sam vrlo pozitivan u vezi s tim. Sveukupno, to mnogo pomaže u popularizaciji različitih pivskih stilova, izgrađujući svijest o tome koliko širok spektar okusa pivo može ponuditi. Mi, naravno, nećemo imati isti pristup, ali već krećemo u širenje svoga asortimana kako bismo ispunili rastuća očekivanja potrošača.

Marcin Burdach (foto mala) Marcin Burdach / Foto: Carlsberg Croatia

Prošle smo godine lansirali svoju novu Pan verziju - Pan Pilsner, koja se temelji na dodanome hmelju saaz s jasno prepoznatljivim profilom okusa tipa pilsner. Recept je nadahnut pivima koje kuhamo u svojoj pivovari Žatec u Češkoj koristeći se hmeljom zatecky koji dolazi s toga područja - to je 'meka' hmelja saaz u svijetu. Pan Pilsner je profiliraniji u okusu, ali i dalje vrlo jednostavno piće i osvježavajuće pivo. To je način na koji se razvijamo.

Uz pivo proizvodite i Somersby u Hrvatskoj; po čemu je ta proizvodnja posebna u odnosu na druge vaše tvornice?

Somersby je cider, dakle razblaženo voćno vino. Ključna razlika je u tome što se ne temelji na sladu, već na fermentiranom soku od jabuke ili kruške. Sjajna je stvar kod Somersbyja to što ovaj brend našim potrošačima nudi široku paletu atraktivnih okusa.

Naravno, postupak proizvodnje je drukčiji i mi smo u Koprivnici dobro pripremljeni za upravljanje ovim procesom. Naša ulaganja u pivovaru učinila su nas 'središtem' za proizvodnju Somersbyja za mnoge zemlje širom svijeta s obzirom na našu specijalizaciju. To piće šaljemo u više od 30 zemalja, iako broj varira od godine do godine. Kod domaćih potrošača primjećujemo sve veću popularnost Somersbyja i jako nam je drago što ga sve više njih bira kao svoje omiljeno piće.

Na taj način možemo reći da su Hrvati slični potrošačima u Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj ili čak na Tajvanu – mjestima na koje izvozimo Somersby proizveden u Koprivnici.

Vodeći smo na tržištu cidera i uspijevamo poboljšati svoj položaj čak i u teškoj 2020. godini. Optimizam koji Somersby zagovara i njegov potpis 'Genijalno. Zar ne?' sjajna su ravnoteža izazovnoj situaciji koja nas okružuje.

Koliki je njegov omjer prodaje na domaćem, a koliki na inozemnom tržištu?

Zapravo, ako gledamo u odnosu na stanovništvo, nema velike razlike. Želimo se oporaviti nakon teške 2020. godine i imamo planove za ulaganje u svoje brendove. Naravno da nismo u potpunosti sigurni kako će izgledati ljetna sezona, ali pripremamo se za nju i želimo biti sigurni da ćemo moći ponuditi pivo i Somersby - izvrsna pića za uživanje s prijateljima i obitelji.

Somersby Foto: Carlsberg Croatia

I ova će godina biti veoma izazovna, koji su planovi za poslovanje Carlsberga Croatia?

Svoju poslovnu budućnost svakako gledamo mnogo dalje od 2021. godine. Želimo osigurati povećanje tržišne pozicije jer će rasti popularnost naših brendova i želimo nuditi još veću vrijednost svojim potrošačima. Nastavit ćemo ulagati u Hrvatskoj, i u brandove i u svoju pivovaru kako bismo se prilagodili promjenjivim trendovima te sve većoj popularnosti Somersbyja na tržištima na koja izvozimo ovu marku.

Razmotrit ćemo i neke nove prijedloge za uvođenje na tržište, ali definitivno je prerano za konkretne najave. Mogu samo reći da dobro napredujemo u svome radu i imamo ambiciozan plan jer nam je hrvatsko tržište vrlo perspektivno. Povrh toga, također razvijamo planove za ograničenje emisija CO2 na koje smo se kao tvrtka obvezali svojim ambicioznim programom 'Zajedno prema NULA'.

Koliko vam je pomogla Strategija Sail ’22 Carlsberg grupacije; jeste li ostvarili zacrtane ciljeve?

Da, Strategija Sail ’22 svakako nam je pomogla. Kada je strategija postavljena 2014. godine, morali smo se redefinirati. Sail ’22 postavio je jasne prioritete za razvoj, a jedan od njih je i povećanje i stvaranje Somersbyja kao Carlsbergove globalne marke. Također, bolje strukturiramo svoju organizaciju i način na koji upravljamo troškovima. Sve se to pokazalo izvrsnim upravo sada, kada u teškim vremenima nastupamo agilnije i brže se prilagođavamo izazovima koje nam je 2020. donijela globalno. Sada započinjemo sljedeći korak za svoju globalnu strategiju kako bismo ispunili svoje ambicije rasta. Ima svoj radni naslov: Sail ’27.

 

 

Ilijana Grgić