Hrvatska treba utvrditi gdje želi biti sutra

Vukovarska tvrtka Kod savjetovanje (Code Consulting – CodeCons) uspješno razvija i testira softvere, ponajviše one koji se koriste u medicinskoj industriji.
Saša Salamon, osnivač CodeConsa, u razgovoru za Privredni.hr ističe kako je ta tvrtka, koja je dobila nagradu Zlatna kuna u kategoriji Malo trgovačko društvo, zapravo, tim od 50-ak stručnjaka. Taj tim radi na projektima zahvaljujući kojima se želi pomoći ljudima živjeti bolje, bez obzira na njihovu bolest ili hendikep.
Njihove proizvode i usluge prepoznali su mnogi klijenti koji svake godine traže još. To je, prema njegovim riječima, najbolji pokazatelj kvalitete i dokaz kako je Kod savjetovanje na dobrom poslovnom putu.

Prema vašem iskustvu, koliko je Hrvatska digitalno transformirana zemlja?
- Smatram da je ICT globalna industrija i to što se netko nalazi u Hrvatskoj ili na drugom kraju svijeta ne znači da ne može pratiti trendove i obrazovati se o novim tehnologijama. Hrvatska je mala zamlja, ali ljudi su, općenito gledajući, vrijedni i željni znanja. Imamo sve što nam treba kako bismo postali značajni u ICT svijetu.

Što valja učiniti kako bi naše gospodarstvo, ali i država, više prihvatili ICT proizvode i usluge?
- Vjerujem kako za sve velike stvari ponajprije treba imati dobar plan koji prihvaćaju oni koji ga mogu i žele ostvariti. U ovom slučaju, država mora odrediti dugoročnu strategiju, gdje želi biti za 10, 20 ili 30 godina i kako će dotamo doći. Nije pitanje hoće li ICT biti prihvaćen jer se te usluge i proizvodi nameću sami po sebi ne čekajući da ih netko prihvati.

Je li država partner tome sektoru ili još uvijek nedovoljno prepoznaje prednosti njegova korištenja?
- Ako država smatra da je ICT važan za njenu budućnost, onda bi trebala napraviti plan i alate kako ga proširiti, povećati. Mnogo je primjera nama sličnih država koje su u tome uspjele ili makar idu prema tome kao što su Island, Irska i Portugal. I velike države poput Francuske ulažu puno novca i energije u razvoj i promociju ICT-a. Države koje to ne mogu, na razne načine potiču tvrtke, ali i ljude da ostanu ili, pak, da dođu novi ljudi. Bugarska to čini s nultom poreznom stopom, a Estonija s vizama, poreznim olakšicama i dr. Hrvatska zasad to ne čini. Ne znam smatra li ona uopće kako je ICT vrlo bitna industrija.
Ono što će se sigurno dogoditi, odnosno već se i događa, jest to da će ljudi i tvrtke otići tamo gdje im je bolje. Već nam nedostaje ljudi, a trebamo ih privući da dođu u Hrvatsku. Trenutačno, tjerajući ih van činimo suprotno.

Koje su odlike današnjeg softvera po mjeri korisnika? Što sve klijenti traže?
- Klijenti danas, kao i dosad, traže brzo, kvalitetno i jeftino rješenje. Korisnici danas očekuju puno toga, mobiteli i računala su sve snažniji, a tehnološki je razvoj nevjerojatan. Prije samo nekoliko godina teško smo mogli zamisliti automobile bez vozača, miniletjelice... Umjetna inteligencija već je u današnjim proizvodima, ali korisnici su ti koji traže više, sve bolja rješenja i sve nas tjeraju naprijed.

Jeste li se, kao tvrtka, susreli s problemom odlaska kvalificirane radne snage u inozemstvo?
- Trenutačno, ali i tijekom proteklih godina, veliki je nedostatak IT kadra u svijetu, ne samo kod nas, tako da nikada nije bilo lako naći ljude.
Mi biramo ljude koji nam odgovaraju ne samo znanjem nego i karakterom. Tim je najvažniji i jako se trudimo da to tako i ostane. Jednom kada ljudi dođu u naš tim, jako rijetko odlaze.

Na kraju, možete li istaknuti neke buduće poslovne korake?
- Nastavljamo s onime što smo započeli, zapošljavamo te rastemo. Dakle, plan nam je dobar, s njime nastavljamo i dalje. Bez ikakvih drastičnih promjena.