Hrvatska se treba brendirati kao zemlja poželjna stranim radnicima

Hrvatska je u prosjeku svake godine izdala 82.000 dozvola za boravak i rad, a ove će se godine, prema riječima Žarka Katića, državnog tajnika u Ministarstvu unutarnjih poslova RH, premašiti brojka od 100.000 dozvola za rad.

"Do sad je u Hrvatskoj odobreno 1.028 dozvola za osobe s međunarodnom zaštitom rada. Od toga je 890 azilanata, a najviše ih dolazi iz Sirije, Iraka, Afganistana, Irana i Eritreje. Osobiti izazov predstavlja zapošljavanje žena što zbog kulturoloških, što zbog jezičnih barijera", rekao je Katić na konferenciji Ekonomija izvan okvira - Naši novi susjedi na hrvatskom tržištu rada, u organizaciji Međunarodne mreže poslovnih žena i Centara za kulturu dijaloga – CKD.

Dovođenje stranaca nije samo tehničko već demografsko pitanje, a Vladimir Kosanović iz Global Logica istaknuo je kako u Hrvatskoj zaostajemo i u dovođenju stranaca.

"Različitost donosi novu boju u kompaniju jer ako nemate tu komponentu, ne možete shvatiti svijet u njegovoj različitosti. Svi moramo mnogo učiniti kao društvo i kao korporacije da bismo privukli ljude. Konkurencija je ogromna. Mi kao poslodavci stalno moramo nešto raditi; ne smijete spavati", rekao je Kosanović.

Foto: Međunarodna mreža poslovnih žena

Katica Šamija iz Phillip Morris Internationala istaknula je kako korporacija ima svoje sustave i pravila te da je svaki posao jednako plaćen bez obzira na spol, dob, kulturu, vjersko opredjeljenje, odnosno bio netko stranac ili domicilni stanovnik. 

"Različitost se potiče i poštuje jer to kompaniji omogućuje inovacije. Različitost je omogućila da se PMI od isključivo duhanske industrije proširi i na druge segmente poput farmaceutske industrije", rekla je Šamija.

U Rimac Automobilima radi 35 različitih nacionalnosti 

Rimac Automobili posluju već 13 godina te zapošljavaju više od 35 različitih nacionalnosti, a Ajna Harčević, koja je na konferenciji govorila o iskustvima svoje kompanije, istaknula je kako su do sada prošli jako težak put. 

"Mi kao poslodavac brendiramo svoju tvrtku kao nešto poželjno. Naš je brend olakotna okolnost i nemamo problema s privlačenjem stranaca, ali i dalje se suočavamo s barijerama i izazovima u administrativnom smislu. Birokratske prepreke i dalje su za neke aktivnosti nepremostive, npr. rad na daljinu izvan Europske unije ne može se regulirati, što bi trebalo biti moguće", rekla je Harčević.

Zainullah Ibrahimi u Hrvatsku je došao sa 16 godina iz Afganistana, nakon tragedije koja ga je zadesila. On danas planira upisati fakultet, a najvažnije mu je, kaže, naučiti jezik jer to znači i da poštuje zemlju u koju je došao.

Aya Al Qubaitari potvrdila je da je jezik ključan i da je njezinoj integraciji mnogo pridonijelo zapošljavanje u IKEA-i gdje je poboljšala svoje jezične kompetencije.

Iznimno je važna podrška i razumijevanje kulturoloških razlika, što je potvrdio i Muhammed Yusuf Yalsiz, koji radi kao kulturni medijator i prevoditelj u Hrvatskom Crvenom križu. Muhammed je liječnik koji nakon tri godine života i rada u Hrvatskoj čeka da mu Hrvatska liječnička komora nostrificira diplomu koju je primio u Turskoj.

Mirjana Vergaš iz UNHCR-a ima dosta iskustava s izbjeglicama te je naglasila da ljude koji su već došli u Hrvatsku treba zaposliti i omogućiti im integraciju u hrvatsko tržište rada.

"Određena skupina izbjeglica nema iskustava koja se traže na tržištu Europske unije. Oni su, primjerice, imali iskustva u građevini, ali se u Hrvatskoj radi s drugim materijalima i  drugim strojevima pa je njihovo iskustvo nedostatno. UNHCR ima iskustava s hrvatskim kompanijama koje omogućuju izbjeglicama stjecanje iskustva, a time i veću zapošljivost", rekla je na kraju Vergaš.