Hrvatska među zemljama s najvećim rastom industrijske proizvodnje

Hrvatska je u rujnu bila među zemljama Europske unije s najvećim rastom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, dok je na razini 28-člane Unije ona blago porasla nakon stagnacije u prethodnom mjesecu, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata.

Na razini 28-članog EU sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u rujnu je porasla 0,2 posto prema prethodnome mjesecu, kada je prema revidiranom podatku stagnirala, pokazalo je izvješće europskoga statističkog ureda.

U 19-članoj eurozoni industrijska je proizvodnja u rujnu uvećana za 0,1 posto u odnosu na kolovoz, kada je bila porasla za 0,4 posto.

Daleko najveći rast proizvodnje među zemljama Unije čijim je sezonski prilagođenim podacima Eurostat raspolagao u rujnu na mjesečnoj je razini ostvarila Irska, od 8,8 posto.

Slijede Mađarska s povećanjem proizvodnje za 3,1 posto te Hrvatska, Danska i Litva, u kojima je porasla po 2,5 posto. U kolovozu Hrvatska je bilježila najveći pad proizvodnje na mjesečnoj razini među zemljama EU, za tri posto.

Najviše je u rujnu pala industrijska proizvodnja na Malti, za 3,7 posto. Slijede Portugal i Estonija s padom proizvodnje za 2,3 odnosno 1,5 posto.

Prema kategoriji proizvoda, najviše je u Uniji u rujnu porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih roba i kapitalnih dobara, za 0,9 odnosno 0,6 posto.

Najveći je pad na razini Unije zabilježen u proizvodnji intermedijarnih roba, za 0,7 posto. Pala je i proizvodnja energenata, za 0,4 posto te trajnih potrošačkih roba, za 0,1 posto.

I u eurozoni je najviše uvećana proizvodnja netrajnih potrošačkih roba i kapitalnih dobara, za jedan odnosno 0,6 posto. Pala je proizvodnja trajnih potrošačkih roba, za 0,7 posto, energenata, za 0,8 posto i intermedijarnih roba, za 0,9 posto.

Blaži pad proizvodnje u EU i eurozoni na godišnjoj razini

Na godišnjoj je razini kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u EU u rujnu pala za 1,2 posto, nakon 2-postotnog smanjenja u mjesecu ranije.

U eurozoni proizvodnja je pala za 1,7 posto, nakon 2,8-postotnog pada u kolovozu.

Među zemljama EU, čijim su podacima u europskom statističkom uredu raspolagali, najviše je u rujnu na godišnjoj razini pala industrijska proizvodnja u Njemačkoj, za 5,3 posto. Slijede Portugal s padom za pet posto i Estonija u kojoj se smanjila za 4,8 posto.

U Hrvatskoj je kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u rujna porasla za dva posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U kolovozu je bila pala za 1,7 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Najveći rast proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je Mađarska, za devet posto. Slijede Litva i Latvija s rastom proizvodnje za 7,8 odnosno 7,2 posto.

Prema kategoriji proizvoda, najviše je u EU i u eurozoni na godišnjoj razini pala proizvodnja intermedijarnih dobara, za 3,3 odnosno 3,9 posto. Slijede energenti, čija je proizvodnja u EU pala za 2,8 posto, a u eurozoni za 2,6 posto.

U oba područja na godišnjoj je razini porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 2,4 posto u EU i 1,6 posto u eurozoni.