RH među zemljama EU-a s najvećim padom industrijske proizvodnje

15. rujna 2021.

Foto: Shutterstock

Europska industrijska proizvodnja u srpnju se oporavila, dok je Hrvatska bila među zemljama EU-a s najvećim padom proizvodnje u odnosu na prethodni mjesec, pokazalo je izvješće europskoga statističkog ureda.

Na razini EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u srpnju 1,4 posto u usporedbi s lipnjem kada je, prema revidiranim podacima Eurostata, stagnirala.

U eurozoni proizvodnja je u srpnju porasla 1,5 posto u odnosu na lipanj kada je, prema podacima Eurostata, neznatno pala, za 0,1 posto.

Srpanjski oporavak predvodio je sektor netrajnih potrošačkih dobara s udvostručenim tempom rasta proizvodnje na oba područja, za 2,8 posto u EU te za 3,5 posto u eurozoni.

Pomogao je i oporavak proizvodnje u sektoru kapitalnih dobara, koji je u EU zabilježio rast proizvodnje od 2,4 posto te 2,7 posto u eurozoni, nakon oštrog pada u prethodnome mjesecu.

Proizvodnja u sektoru intermedijarnih dobara blago je pak ubrzala, uz stopu rasta od 0,5 posto u EU te 0,4 posto u eurozoni.

Proizvodnja energije bila je pak u EU stabilna, dok je u eurozoni pala za 0,6 posto.

Hrvatska uz bok Sloveniji

Među zemljama EU-a najviše je u srpnju na mjesečnoj razini, prema raspoloživim sezonski prilagođenim podacima Eurostata, porasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 7,8 posto.

Slijede Belgija i Portugal s rastom proizvodnje za pet odnosno 3,5 posto.

Pad proizvodnje na mjesečnoj razini bilježilo je šest zemalja EU-a, a najveći je bio u Litvi, gdje je proizvodnja smanjena dva posto u odnosu na lipanj.

Slijedi Slovenija s padom proizvodnje za 1,8 posto.

Hrvatska je u srpnju bilježila pad industrijske proizvodnje za 1,6 posto u odnosu na lipanj kada je bila porasla 1,5 posto.

Najblaži pad bilježila je Malta, za 0,1 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar.

Sporiji srpanj

Na godišnjoj razini industrijska je proizvodnja u EU u srpnju porasla 8,3 posto, nakon blago revidiranog skoka u prethodnome mjesecu za 10,6 posto.

U eurozoni porasla je 7,7 posto, nakon skoka u lipnju od 10,1 posto, prema revidiranim Eurostatovim podacima.

Najviše je u srpnju i u EU i u eurozoni porasla proizvodnja u sektoru intermedijarnih dobara, za 11,8 odnosno 11,2 posto.

Snažan rast bilježio je i sektor netrajnih potrošačkih dobara, za 9,4 u EU te za 10,1 posto u eurozoni.

Najskromnije je porasla proizvodnja energije, za 2,7 posto u EU te za jedan posto u eurozoni, izračunali su statističari Eurostata.

Belgija na čelu

Sve su zemlje EU-a osim Portugala u srpnju bilježile rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, a najveći je bio u Belgiji, gdje je skočila 26,4 posto.

Slijede Irska i Litva s rastom proizvodnje za 19,2 odnosno 15 posto.

Hrvatska je u srpnju bilježila rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini za četiri posto, nakon rasta u lipnju od 8,2 posto.

U Portugalu proizvodnja je u srpnju bila niža za 0,1 posto nego u istome prošlogodišnjem mjesecu.

Hina.hr/P.hr