Hrvati sve više jedu povrće, najviše rajčice

17. listopada 2020.

Posljednjih godina Hrvatska bilježi kontinuirani rast potrošnje povrća. Ukupna prosječna potrošnja povrća iznosila je 132 kilograma po stanovniku, pri čemu je najveća potrošnja zabilježena 2016. godine, kada je bila 139 kg po stanovniku. U strukturi potrošnje najviše se konzumiraju rajčice - 20 kilograma po stanovniku, luk i češnjak - 11,2 kilograma po stanovniku, kupus - 8,7 kilograma te mrkva - 7,4 kilograma po stanovniku.

Trendovi proizvodnje povrća bili su umjereno pozitivni do 2009. godine, a potom su pali,  dok je od 2013. godine naovamo došlo do neznatnog oporavka, koji bi se bolje mogao okarakterizirati stabilnom stagnacijom.

"Povrtlarska proizvodnja na marginama je ukupne poljoprivredne proizvodnje i jedan je od zapuštenijih sektora u domaćoj poljoprivredi, s vrlo skromnim rezultatima. Dok druge zemlje napreduju, hrvatsko povrćarstvo, uz izuzetak nekoliko jako dobrih primjera i unatoč plasmanu sredstava iz fondova EU-a, uglavnom stagnira. I dalje je u prosjeku nekonkurentno, s niskom produktivnošću, tehnološki zaostalo, a od 2013. i dodatno ugroženo izloženošću povrtlarskim divovima iz Italije, Španjolske i drugih zemalja", stoji u analizi proizvodnje i tržišta povrća u Hrvatskoj, koju je izradio Smarter, konzultantska tvrtka specijalizirana za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Proizvodnja povrća u RH, prema podacima Eurostata, dosegnula je 10 posto udjela u ukupnom outputu hrvatske poljoprivrede, a zajedno s proizvodnjom krumpira prelazi 11,8 posto. No, to je znatno niže od udjela koje povrće čini u poljoprivrednoj proizvodnji EU-a, naročito mediteranskih zemalja. Tako Španjolska ima udio povrća u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje od 22,1 posto, Italija 22,9 posto, a Grčka 22,7 posto. U Nizozemskoj, jednoj od najuspješnijih poljoprivrednih zemalja po dohotku proizvođača, vrijednost proizvodnje povrća, cvijeća i krumpira dostigla je čak 44 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje.

P.hr/I.G