Manje smo spremni na prekvalifikaciju od drugih

Kako bi se nosili s utjecajem globalizacije i tehnoloških promjena na njihove poslove i radna mjesta, 65 posto ljudi diljem svijeta godišnje troši znatnu količinu vremena usavršavajući svoje vještine, dok ih 67 posto tvrdi kako su spremni prekvalificirati se za nove poslove. Rezultati su to istraživanja tvrtke Boston Consulting Group (BCG) i udruženja The Network, čiji je član u Hrvatskoj portal Posao.hr.

Što se tiče vremena provedenog na učenje i usavršavanje, predvode ispitanici u Kini, Nigeriji, Egiptu i Keniji. S druge strane, ispitanici u zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi ne provode toliko vremena učeći nove vještine, ističe se u izvješću Decoding Global Trends in Upsikling and Reskiligng (Dešifriranje globalnih trendova u usavršavanju i prekvalifikaciji), temeljenog na odgovorima 366.000 ljudi u 197 zemalja.

U Hrvatskoj visokoobrazovani i mlađi od 30 godina najmanje skloni promjenama

U usporedbi sa svjetskim prosjekom, Hrvati su se mnogo manje spremni prekvalificirati za novi posao. Istovremeno je spremnost za promjene kod visokoobrazovanih Hrvata i, začudo, onih mlađih od 30 godina manja i od hrvatskog prosjeka. Od 4300 ispitanika u Hrvatskoj, njih 59 posto istaknulo je kako su se spremni prekvalificirati bez obzira na okolnosti, dok svjetski prosjek iznosi 67 posto. Što se tiče mlađih i visokoobrazovanih Hrvata, 53 odnosno 54 posto njih je spremno učiti za potrebe novog posla, dok je u svijetu na to isto u prosjeku spremno njih 69, odnosno 63 posto.

Vodeća tri sektora u Hrvatskoj u kojima su ljudi najspremniji za prekvalifikaciju uključuju fizičke poslove i proizvodnju, prodaju i sektor uslužnih djelatnosti. Najmanje spremnosti pokazali su ispitanici iz znanosti i istraživanja, IT-ja i pravnog sektora. Takvi rezultati odraz su globalnog trenda: oni koji rade poslove za koje je potrebno malo formalnog obrazovanja najviše su se voljni prekvalificirati, dok su oni koji rade na poslovima za koje je bilo potrebno višegodišnje obrazovanje i usavršavanje znatno manje spremni učiniti to isto.

Tvrtke i političari moraju promicati usavršavanje i prekvalifikaciju kako bi ljudima pomogli da ostanu konkurentni na tržištu rada, koje se mijenja velikom brzinom, kaže Melanie Seier Larsen, izvršna direktorica i partnerica u BCG-u. "Važno je da političari razumiju kako svaka država mora hitno ustanoviti kakve sve industrije ima i što će se s njima dogoditi, a shodno tome napraviti strategiju, uložiti i trud i novac u buduće tržište rada. To nije nužno nešto pesimistično, poput sijanja straha, koje vidimo u posljednje vrijeme, zbog nadolazeće umjetne inteligencije i robotike. Predviđa se da će roboti ukinuti samo oko deset posto postojećih zanimanja, a 90 posto njih će opstati. Ali, mijenjat će se način rada i za tih 90 posto i za to moramo biti spremni. Uzmimo za primjer Njemačku ili Englesku, oni već deset godina rade na tome, a mi, nažalost, još uvijek samo pričamo. Krajnje je vrijeme da se pokrenemo. No, i pojedinci i tvrtke se moraju, također, brzo okrenuti promjenama i preuzeti kontrolu. I oni moraju razmišljati što će se dogoditi s poslovnim procesom i svakim radnim mjestom u budućnosti, zbog čega hitno trebaju usavršavanja i prekvalifikacije. Otkrili smo kako su tri vodeća resursa kod Hrvata - samostalno učenje, osposobljavanje na radnome mjestu te razne konferencije i seminari, što je u skladu s globalnim trendovima", ističe Melanie Seier Larsen. 

Melanie Seier Larsen

Hrvati, istodobno, provode gotovo istu količinu vremena na razvoj vještina koje su povezane s njihovim poslovima (64 posto) kao i zaposlenici u ostatku svijeta (65 posto).

Ova je studija pokazala da je spremnost hrvatskih građana na dodatno školovanje i prekvalifikaciju nešto niža od svjetskog prosjeka, ističe Hrvoje Brkić, voditelj portala posao.hr. "Najveća je spremnost u nekim zemljama trećeg svijeta kao što su Nigerija, Mjanmar, Vijetnam, Venezuela te u industrijskim zemljama u razvoju, kao što su Kina, Brazil, Turska. To je logično jer su to zemlje s ogromnim brojem stanovnika i njihova tržišta rada izuzetno su konkurentna, a k tome ne postoji toliko slobodan protok ljudi i kapitala kao, primjerice, na području EU. Međutim, ako Hrvatsku uspoređujemo s drugim zemljama Europe i Europske unije, primijetit ćemo da su hrvatski građani znatno spremniji na doškolovanje i prekvalificiranje od Belgijanaca, Nijemaca, Austrijanaca ili Francuza. Štoviše, ova je studija pokazala da su u Europi za to spremniji jedino građani Srbije i Rusije. Kada u tu jednadžbu uvrstimo nepovoljne gospodarske uvjete, korupciju, nepotizam i tromost javnog sektora, nepostojanje kvalitetne državne demografske politike, jedne od najviših poreznih stopa u EU te opću tehnološku zaostalost, koji vladaju u Hrvatskoj, dobijemo okruženje u kojem mnogi mladi ljudi svoju bolju budućnost, nažalost, traže u razvijenijim zemljama Zapada", kaže Brkić.

Diljem svijeta ljudi su svjesni načina na koji se posao mijenja. U prosjeku, njih 61 posto vjeruje kako će na njihove trenutne poslove znatno utjecati globalizacija (što uključuje trgovinu i tzv. outsourcing) te tehnološke promjene poput automatizacije, umjetne inteligencije i robotike. Ispitanici u Africi, Japanu i nekim mediteranskim zemljama smatraju kako je taj utjecaj najvidljiviji u njihovom slučaju. Istovremeno, ispitanici koji prema vlastitoj ocjeni najmanje osjećaju taj utjecaj žive u nekim od srednjeameričkih zemalja, Ujedinjenom Kraljevstvu i Kini.

Hrvati svjesni globalizacije, ali ne i njenih prijetnji

Što se tiče Hrvatske, u usporedbi sa svjetskim prosjekom mnogo više Hrvata vjeruje kako će na njih utjecati globalizacija. Više od polovine ispitanika u Hrvatskoj (51 posto) smatra kako će globalizacija utjecati na njihove poslove. Istodobno, svjetski prosjek iznosi 45 posto. Mlađi i visokoobrazovani Hrvati još su uvjereniji da će na njihove poslove utjecati globalizacija (u usporedbi s odgovarajućim svjetskim prosjekom). S druge strane, međutim, Hrvati smatraju kako su tehnološke promjene mnogo manja prijetnja od globalizacije: 44 posto ispitanika u Hrvatskoj vjeruje u utjecaj spomenutih promjena, dok svjetski prosjek iznosi 49 posto.

Kako bi bili što bolji i uspješniji u budućnosti, ljudi veliku važnost pridaju kvalitetnoj komunikaciji i analitičkim vještinama, potom liderskim vještinama i vještinama rješavanja složenih problema. U Hrvatskoj, međutim, ispitanici mnogo važnijim smatraju prilagodljivost, kritičko razmišljanje i agilnost, dok su im analitičko razmišljanje i kreativnost mnogo manje važni u odnosu na svjetski prosjek.