EU ima jedan od najrigoroznijih sustava sigurnosti hrane u svijetu

12. listopada 2021.

Cijene hrane skočile su za više od 30 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i tako dosegnule najvišu razinu u posljednjih deset godina, podatak je koji je iznio potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević

Foto: Shutterstock

Ni Domovinski rat ni globalna financijska kriza 2008. nisu toliko snažno utjecale na poremećaje u proizvodnji, distribuciji i trženju hrane te na promjene prehrambenih navika potrošača kao što je aktualna pandemija u kombinaciji s globalnim zatopljenjem i klimatskim poremećajima.

"Prema FAO indeksu, u kolovozu i rujnu svjetske cijene hrane, zbog snažnog oporavka potražnje nakon pandemije, ali i loših agrometeroloških uvjeta i poskupljenja inputa, skočile su za više od 30 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i tako dosegnule najvišu razinu u posljednjih 10 godina. Posebno je rast značajan kod žitarica i uljarica. Samo za ilustraciju, na EU tržištu nabavna cijena plina povećana je za više od 250 posto. Inputi za prehrambenu industriju, od sirovina do energenata, porasli su u nekim segmentima i više od 60 posto i trendovi su pomalo zabrinjavajući", rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević na 14. Konferenciji o sigurnosti i kvaliteti hrane, koja se u organizaciji Hrvatske gospodarske komore održava u Opatiji.

Dragan Kovačević Dragan Kovačević / Foto: HGK

Dodatni problem poskupljenja u kontekstu Hrvatske, objasnio je Kovačević, jest to što prosječno hrvatsko kućanstvo za hranu i piće izdvaja više od 26 posto kućnog proračuna, dva puta više od prosjeka EU-a.

"Moramo spriječiti to da hrvatski potrošači, iako svjesni da je domaće najzdravije, svježe i prirodno, zbog smanjene kupovne moći i standarda još više posežu za uvoznim, jeftinijim proizvodima. Najbolji način da amortiziramo ove cjenovne udare jest povećanje vlastite proizvodnje", poručio je potpredsjednik HGK dodavši kako je pred nama novo programsko razdoblje i Europski plan oporavka, pri čemu će Hrvatskoj do 2027. biti dostupno više od 24 milijarde eura.

Ključni izazov bit će povlačenje sredstava iz fondova EU-a za zelenu i digitalnu tranziciju, koje se u proizvodnji hrane nameću kao razvojni imperativ. Pojasnio je stoga kako su članice HGK posebno usmjerene na Nacionalni strateški plan ZPP-a (2023. - 2027.) te ostale operativne programe (Konkurentnost i kohezija) u kojima prioriteti i politike potpora moraju biti fokusirane na one proizvodnje u kojima Hrvatska može biti konkurentna te dodao kako naše tvrtke prehrambeno-prerađivačkog sektora očekuju jasna i nediskriminirajuća pravila.

Zdravko Tušek Zdravko Tušek / Foto: HGK

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek poručio je kako je europski sustav sigurnosti hrane jedan od najsigurnijih i najbržih na svijetu.

"Čvrsta garancija svim građanima Hrvatske da je očuvanje javnog zdravlja prioritet ove Vlade jest čak 32 milijuna kuna ulaganja u nacionalne programe monitoringa na godišnjoj razini. Otišli smo i korak dalje - osmislili smo potpuno novi nacionalni sustav kvalitete poljoprivredno-prehrambenih proizvoda: Dokazana kvaliteta – Hrvatska, koja promiče hrvatskog proizvođača i domaći proizvod te je jamstvo potrošaču da konzumira hranu koja je proizvedena u Hrvatskoj, od proizvoda koji je nastao u Hrvatskoj", pojasnio je Tušek dodavši kako će se u trgovinama uskoro moći pronaći prvi proizvod označen na takav način, domaće jabuke, a nedavno je doneseno i Rješenje o priznavanju oznake Dokazana kvaliteta za konzumna jaja.

Tušek je pojasnio kako je obveza Ministarstva poljoprivrede briga o cijelom ciklusu koji hrana prolazi s ciljem konzumacije – od njezine proizvodnje, sljedivosti, distribucije, odabira i prodaje do sprječavanja njezina bacanja. Kao doprinos ostvarenju tog cilja Vlada RH donijela je Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane RH 2019. - 2022., dok je EU sredstvima iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost RH predviđeno financiranje unaprjeđenja sustava doniranja hrane u RH u iznosu od 32 milijuna kuna.

O zakonodavstvu je govorio i glavni državni inspektor Andrija Mikulić, koji je pojasnio kako se, u skladu s novim znanstvenim spoznajama, zakonodavstvo neprekidno mijenja i unaprjeđuje te da je to nužno i neizbježno pratiti zbog zaštite zdravlja potrošača, što je temeljni cilj svih propisa o hrani.

"Za nas u Državnom inspektoratu to su novi izazovi koje smo spremno prihvatili kao priliku za jačanje i unaprjeđenje, u konkretnom slučaju: sanitarne, poljoprivredne, veterinarske i fitosanitarne inspekcije", poručio je glavni državni inspektor.

Andrija Mikulić Andrija Mikulić / Foto: HGK

Upravo je veterinarska struka odlučujući čimbenik kada je u pitanju zaštita javnog zdravlja, pojasnila je ravnateljica Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Tatjana Karačić.

"Hrvatski građani sada već dokazano mogu imati puno povjerenje u naš sustav i sigurnost hrane koju konzumiraju, a čvrst dokaz za to jesu i statusi Hrvatske kao zemlje slobodne od klasične svinjske kuge, bruceloze goveda te infekcije virusom bjesnoće. Status države slobodne od bjesnoće jedno je od najvećih postignuća veterinarske struke u zaštiti javnog zdravlja, a prethodilo mu je dugogodišnje aktivno provođenje mjera sprječavanja pojave ove bolesti i njezino iskorjenjivanja u populaciji domaćih i divljih životinja", poručila je Karačić.

Za postizanje statusa zemlje slobodne od bjesnoće, uz vrijedan, predan i koordiniran rad veterinarske struke, od 2011. godine do danas Ministarstvo poljoprivrede utrošilo je više od 200 milijuna kuna. Ove godine usvojena su i dva izuzetno važna i kompleksna zakona kojima se osigurava još učinkovitije funkcioniranje sustava službenih kontrola u području hrane te omogućuje integrirani pristup organizaciji, koordinaciji i provedbi službenih kontrola u cijelom poljoprivredno-prehrambenom lancu - Zakon o službenim kontrolama te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarstvu, a trenutno su u pripremi čak četiri zakona u području sigurnosti hrane.

Darja Sokolić, ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, pobliže je predstavila nacionalnu kampanju EU bira sigurnu hranu. Nositelj kampanje je HAPIH, a pokrenula ju je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA).

"Cilj je podići svijest građana o ulozi znanosti koja stoji iza postavljenih visokih standarda sigurnosti hrane koja se nalazi na europskom, pa tako i hrvatskom tržištu te potaknuti građane na kritičko razmišljanje pri svakodnevnom odabiru hrane. Uz Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zdravstva, znanstvenu zajednicu, zavode za javno zdravstvo i udruge potrošača, Hrvatska gospodarska komora prirodni je partner kampanje", istaknula je Sokolić dodavši kako hrvatski potrošači s povjerenjem mogu birati hranu jer je europski sustav sigurnosti hrane jedan od najrigoroznijih na svijetu.

Novi pristupi sigurnosti hrane 

U sklopu dvodnevne konferencije sudionici će imati priliku čuti nešto i o proizvodima baziranim isključivo na biljkama, mesu iz laboratorija kao mesu budućnosti, održivom poslovanju i zaštiti okoliša, etilen-oksidu, novom pristupu sigurnosti hrane u SAD-u i EU te drugim zanimljivim temama.

Helga Medić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu govorila je o mesu iz laboratorija kao mesu budućnosti. "Meso iz laboratorija ili kultivirano meso dobiveno je od životinjskih stanica koje obavljaju iste funkcije kao i u životinjskom organizmu i to nije genetski modificiran proizvod. Proizvodnja uključuje uzgoj matičnih stanica, njihovu diferencijaciju u mišićne stanice te uzgoj mišićnog tkiva u tekućem mediju. Prednost je takve proizvodnje znatno manji utjecaj na okoliš, zaštita životinja te sigurnost i kvaliteta kultiviranog mesa, koje predstavlja jednu novu mogućnost u održivoj proizvodnji hrane za rastuće svjetsko stanovništvo.

Sandra Maričić Tarandek, rukovoditeljica Sektora kontrole i osiguranja kvalitete u Zvijezdi, govorila je o inovacijama proizvoda od 100-postotnoga biljnog podrijetla.

"Razlog inovacije tih proizvoda jest rezultat istraživanja tržišta u stvaranju novih prehrambenih navika mladih ljudi u Europi i svijetu općenito. Upravo ovakvi novi trendovi u prehrani uklopili su se u našu 100-godišnju tradiciju proizvodnje proizvoda biljnog podrijetla te smo sretni što možemo predstaviti svoje inovativne proizvode koji, uz odličan okus i visoku kvalitetu, sadrže i sastojke koji imaju razne dobre učinke na zdravlje, a rezultat su multidisciplinarnog tima stručnjaka u našoj kompaniji", pojasnila je Maričić Tarandek dodavši kako su pozitivne reakcije potrošača, koje redovno dobivaju i putem društvenih mreža, još jedan razlog za proširenje ovakve linije proizvoda.

 

P.hr/I.G.