HNB ima veću mogućnost održavati stabilnosti tečaja kune

16. listopada 2020.

Foto: HNB Twiter

 Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je podnoseći Polugodišnju informaciju o financijskom stanju u Saboru, da sada imaju i veću mogućnost održavati stabilnosti tečaja kune i ukupnog financijskog tržišta nego što je to bila krajem 2019. godine.   

"U ovom trenutku su međunarodne pričuve HNB-a samo malo niže nego što su bile na kraju drugog polugodišta 2019. Ako uzmete da imamo i tzv. Swap aranžman sa Europskom središnjom bankom, koji nije limitiran, naša mogućnost održavanja stabilnosti tečaja kune i ukupnog financijskog tržišta je i veća nego što je bila krajem 2019. godine", rekao je Vujčić govoreći o djelovanju HNB-a tijekom pandemije koronavirusa. 

Podsjetio je i da je u ožujku ove godine, pojavom pandemije koronavirusa, došlo do neizvjesnosti što će se događati s gospodarstvom te je došlo do velike nervoze na svim tržištima. Također, došlo je i do toga da su građani počeli povlačiti novce iz fondova, što je uzrokovalo i krizu na tržištu domaćih vrijednosnih papira i prijetilo je vrlo snažnim padom cijene hrvatskih obveznica te rastom kamatne stope po kojoj se zadužujemo.

Međunarodne pričuve pale za 2,8 milijardi eura

To je, upozorio je,  moglo zaprijetiti i povlačenjem depozita iz banaka. Vujčić je rekao i da je u isto vrijeme krenula supstitucija kunskih depozita u eurske, a HNB-u su u šest tjedana međunarodne pričuve pale za 2,8 milijardi eura.

Vujčić je izrazio zadovoljstvo što su u travnju s Europskom središnjom bankom dogovorili tzv. Swap aranžman što je povećalo "vatrenu moć" monetarne politike te je došlo i do prekida špekulacija protiv kune i poboljšalo uvijete financiranja na domaćem tržištu.

Podnoseći Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za drugo polugodište 2019., Vujčić je rekao i da je cijelu prošlu godinu obilježio  solidan rast BDP-a iako se u drugoj polovini rast gospodarske aktivnosti, koji je iznosio 2,7 posto, blago usporio u odnosu na prvo polugodište 2019. Naveo je i da je povećanju realne gospodarske aktivnosti najviše pridonijelo povećanje ukupnog izvoza uz  istodobno snažno usporavanje rasta uvoza robe i usluga. Također, pozitivan doprinos gospodarskom rastu dale su i sve sastavnice domaće potražnje, poglavito osobna potrošnja. 

Hina/P.hr