HGK predložila konkretne mjere pomoći gospodarstvu nakon razornog potresa

7. siječnja 2021.

Foto: Vlada RH Twitter

Na potresom pogođenom području u Sisačko-moslavačkoj županiji djeluje oko 1.250 gospodarskih subjekata koji zapošljavaju oko 8.800 djelatnika. Nakon razornog potresa predstavnici Hrvatske gospodarske komore izašli su na teren te, uz pomoć kolega iz HGK - Županijske komore Sisak, obišli pogođene poduzetnike. U razgovoru s njima dobivene su informacije o tome da su gotovo sve tvrtke pretrpjele oštećenja, a velikom broju njih poslovanje je, nažalost, u potpunosti onemogućeno.

"Dio proizvodnih pogona neupotrebljiv je za daljnju proizvodnju, a poslovni prostori malih poduzetnika u potpunosti su uništeni. Naravno, štete su nastale i na zalihama sirovina i gotovih proizvoda, a stradale su i trafostanice. U ovom je trenutku još uvijek prerano govoriti o ukupnom iznosu štete jer su statičari još uvijek na terenu, a tlo i dalje svakodnevno podrhtava. No, prvi podaci pokazuju kako je oštećeno oko 3.500 obiteljskih kuća te nepoznat broj višestambenih zgrada i objekata kulturne baštine. Imajući na umu kako je procjena štete na zagrebačkom području iznosila gotovo 90 milijardi kuna, može se pretpostaviti kako će se šteta na području Banije također brojati u milijardama, što zahtijeva brzu i promišljenu pomoć", istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović.

 

Zato je Hrvatska gospodarska komora Vladi RH već iznijela svoje prijedloge mjera pomoći, koje uključuju poseban porezni tretman za gospodarske subjekte koji posluju na pogođenom području, privremeni moratorij na obračun poreznih davanja na sve donacije na tom području za vrijeme trajanja obnove, uključujući i ukidanje obračuna PDV-a na doniranu robu i usluge te deblokadu računa gospodarskih subjekata koji su registrirani na području za koje je proglašena katastrofa, a koji su uredno poslovali do 1. ožujka 2020.

Predloženo je i da se mjere za očuvanje radnih mjesta za pogođena područja prošire na sve poduzetnike, neovisno o njihovoj veličini i djelatnosti. Uz to, potrebno je da HBOR, HAMAG-BICRO i druge financijske institucije definiraju i posebne kreditne linije za obnovu proizvodnih kapaciteta te da se obustavi naplata najamnina za objekte koji ne rade i koji zbog štete nisu u funkciji.

P.hr/I.G.