Gradovi budućnosti u post-COVID okružju

15. siječnja 2022.

Foto: Pixabay

Pandemija je potpuno izmijenila svijet i nametnula potrebu za brzim i inovativnim rješenjima u mnogim segmentima života, a neke od tih trendova identificira novi Deloitteov izvještaj o urbanoj transformaciji, koji gradovima treba služiti kao smjernica u stvaranju održivosti, otpornosti i prosperiteta u post-COVID okružju.

Iako je pandemija poremetila samu bit urbanoga gradskog života – od tjelesne udaljenosti od drugih do destabiliziranih lokalnih ekonomija – gradovi su i dalje u dobroj poziciji da odgovore na krizu i postave pravila za obnovu i izgradnju, kaže se u izvještaju.

Zajedno sa svojim ljudskim kapitalom i infrastrukturom, urbani centri mogu potaknuti promjenu potrebnu za stvaranje zelenog, digitalnog i uključivog društva budućnosti.

"Ovi trendovi ne samo da mogu pomoći vladama u razvoju strategije urbane transformacije već ih mogu i uputiti kako da na najbolji način uravnoteže kratkoročne pritiske s dugoročnim potrebama", izjavio je Dejan Obradović, menadžer u Deloitteovu odjelu poslovnog savjetovanja.

Dejan Obradović Dejan Obradović / Foto:Deloitte

Oslanjajući se na uvide istraživača, kreatora politika i gradskih lidera, 12 spomenutih trendova uključuje:

Zeleno planiranje javnih površina. Gradove tradicionalno karakterizira velika gustoća naseljenosti i sve više se suočavaju s pritiskom rastućeg stanovništva, ograničenim resursima i sve većim utjecajem klimatskih promjena. Zbog toga gradovi sada preispituju svoju strukturu i funkcije kako bi uopće omogućili održiv urbani život u budućnosti.

Sve na 15 minuta. Cilj urbanista jest osmisliti i kvartove, i to tako da se glavni sadržaji nalaze na 15 minuta hoda ili vožnje biciklom, s nizom stambenih objekata, više zelenih površina i označenih pješačkih i biciklističkih staza. Cilj je smanjenje emisije ugljičnog dioksida popraćeno smanjenjem upotrebe automobila, kao i jačanje decentralizacije gdje bi svaka četvrt imala sve što je nužno za nesmetan život i rad.

Inkluzivne usluge i planiranje. Vlade diljem svijeta proaktivno provode rješenja usmjerena na uključivost, s ciljem da svi imaju ista prava i mogućnosti – od pristupa stanovanju i infrastrukturi do jednakih prilika za zapošljavanje.

Pametne zdravstvene zajednice. Gradovi razvijaju ekosustave zdravstvene zaštite koji se ne fokusiraju samo na dijagnosticiranje i liječenje bolesti već i na prevenciju te rane intervencije koristeći se digitalnim tehnologijama.

Inteligentna i održiva mobilnost. Gradovi budućnosti zamišljeni su s mnogo više pješačkih i biciklističkih staza, ali i brojnim promjenama kad je u pitanju kretanje ljudi, koje će se u narednom desetljeću ubrzati elektrifikacijom, autonomnom vožnjom, pametnom i povezanom infrastrukturom te intermodalnom mobilnosti.

Ekosustav digitalnih inovacija. Nastojeći privući talente, omogućiti kreativnost i potaknuti disruptivno razmišljanje, gradovi promoviraju nove izvore zapošljavanja i gospodarski rast koji se odnosi na tehnološke inovacije.

Cirkularna ekonomija i lokalna proizvodnja. Gradovi usvajaju cirkularne modele temeljene na zdravoj cirkulaciji resursa i principima dijeljenja, ponovne uporabe i obnove.

Masovno sudjelovanje. Gradovi se razvijaju tako da budu više usredotočeni na ljude i dizajnirani u skladu s potrebama svojih građana. To su mjesta na kojima građani, društveni inovatori, organizacije civilnog društva, tvrtke i akademska zajednica zajedno rade na procesu izgradnje svojih gradova.

Svijest o kibernetičkoj sigurnosti i privatnosti. Razvijanje inicijativa pametnih gradova bez razmatranja kibernetičke sigurnosti i privatnosti može rezultirati iznimno ranjivim okružjem koje predstavlja sigurnosni rizik za ključnu infrastrukturu i podatke, a u nekim slučajevima čak može stvoriti sigurnosne rizike za građane. Zbog tog razloga gradovi stvaraju robusne strategije i politiku kibernetičke sigurnosti.

Pametne i održive zgrade i infrastruktura. Koristeći se digitalnim tehnologijama, gradovi mogu rabiti podatke za optimizaciju potrošnje energije i resursa u zgradama i komunalnim uslugama, uključujući otpad, vodu i energiju.

Funkcioniranje grada uz pomoć umjetne inteligencije. Koristeći se umjetnom inteligencijom, tehnološka infrastruktura može podržati gradove u automatizaciji operacija, stvaranju efikasnosti, rješavanju problema i pružanju boljih usluga.

Nadzor i policijska predviđanja putem umjetne inteligencije. Gradovi se koriste umjetnom inteligencijom kako bi omogućili javnu sigurnost svojih građana, a istodobno zaštitili privatnost i osnovna ljudska prava.

Iako su oporavak od pandemije te pritisak rastućeg stanovništva ključni čimbenici za gradove, urbanisti se moraju pozabaviti i drugim relevantnim izazovima kako bi stvorili održive gradove, navode u Deloitteu.

 

P.hr/I.G.