Građevinarstvo se budi nakon duge krize

13. prosinca 2019.

Foto: Pixabay

Građevinarstvo je važna gospodarska aktivnost na razini zemlje i na razini regionalnih jedinica jer stvara znatan dio bruto dodane vrijednosti, zapošljava respektabilan dio radne snage te svojim snažnim multiplikativnim učinkom potiče razvoj brojnih drugih djelatnosti, ponajprije u industriji građevinskog materijala, metalnoj industriji, industriji nemetala, drvnoj industriji, proizvodnji namještaja te kemijskoj industriji, piše u Analizi o stanju u građevinskom sektoru po županijama, koju je pripremio Odjel za makroekonomske analize Sektora za financijske institucije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore. Razina građevinske aktivnosti blisko je povezana s investicijskom aktivnošću koja je nositelj povećanja fizičke i tehnološke razine proizvodnje, poboljšanja infrastrukturnih uvjeta života i rada, te stoga unaprjeđenja standarda i životnih uvjeta stanovništva. Nakon dugotrajne gospodarske krize, naznake oporavka građevinske aktivnosti u Hrvatskoj pojavile su se u 2015. godini, da bi u 2018. godini bila zabilježena najviša stopa rasta obujma građevinskih radova od 2008. godine, ali pod dominantnim utjecajem rasta u visokogradnji koji nije bio dovoljno poduprt kretanjima u niskogradnji, kažu analitičari HGK.

građevina analiza
Kontinuitet postupnog oporavka građevinske aktivnosti od 2015. godine rezultirao je snažnim dinamiziranjem rasta u 2018. godini pod utjecajem nastavka gospodarskog rasta i jačanja investicijske aktivnosti poduprte učinkovitijim korištenjem raspoloživih sredstava iz fondova EU. Stoga je u 2018. godini u okviru građevinske djelatnosti zabilježen izrazit rast broja aktivnih tvrtki, povećan je broj zaposlenih, a visoko su porasli fizički obujam građevinske aktivnosti i vrijednost obavljenih građevinskih radova. Taj se rast i poslovni optimizam prelio i na regionalne jedinice, ali s različitim intenzitetom ovisno o strukturi gospodarstva regije i o razini investicijske aktivnosti. Pritom se građevinska aktivnost nešto dinamičnije razvijala u županijama Jadranske Hrvatske nego u Kontinentalnoj Hrvatskoj zbog pojačanog ulaganja u objekte povezane s turističkom djelatnošću koja bilježi kontinuiran napredak i rekordne rezultate. U takvim su okolnostima u području Jadranske u odnosu na Kontinentalnu Hrvatsku dinamičnije rasli vrijednost izvršenih građevinskih radova, broj zaposlenih u građevinarstvu, broj završenih zgrada te broj izdanih građevinskih dozvola. To je povećalo važnost Jadranske Hrvatske u ukupnom građevinarstvu zemlje, ali Kontinentalna Hrvatska i dalje ostaje dominantna zbog utjecaja veličine Grada Zagreba u ukupnim kretanjima. Tako je, prema posljednjim raspoloživim regionalnim podacima, Jadranska Hrvatska sudjelovala s 41,5 posto u broju aktivnih pravnih osoba u građevinarstvu Hrvatske, s 45,7 posto u ukupnoj vrijednosti izvršenih radova, s 41,7 posto u bruto dodanoj vrijednosti građevinarstva u Hrvatskoj, s 45,2 posto u broju završenih zgrada, ali i s natpolovičnim udjelom u broju završenih stanova (52,4 posto) i u broju izdanih građevinskih dozvola (52,6 posto), ističu analitičari.

bdp građevina
Lako dostupni krediti, povijesno niske kamatne stope i visoki iznos raspoloživih sredstava iz fondova EU podupiru rast privatnih i javnih investicija, pa očekujemo nastavak pozitivnih pomaka u građevinskoj aktivnosti u regijama te povoljnija kretanja u manje razvijenim područjima pod utjecajem provedbe mjera regionalne politike. U takvim okolnostima temeljno ograničenje razvoja građevinskog sektora postaje nedostatak radnika određenih struka, upozoravaju analitičari HGK.

dozvolje gradnja

Stanje građevinarstva po regijama obrađeno je prema posljednjim raspoloživim statističkim podacima koji se pretežno odnose na 2018. godinu, pri čemu dio važnih podataka još nije dostupan za tu godinu. Tako se podaci iz nacionalnih računa (BDP i BDV) odnose na stanje u 2016. godini, dok su posljednji relevantni podaci o plaćama po regijama dostupni za 2017. godinu. Neke od podataka, kao što je fizički obujam građevinskih radova, službena statistika ne objavljuje na razini regija, pa sve navedeno donekle ograničava cjelovitije sagledavanje recentnih kretanja građevinske aktivnosti po hrvatskim regijama.


struktura građevina po županijama

Krešimir Sočković