Građani žele plaćati mobitelom i koristiti biometriju

Hrvati koriste sve više digitalnih usluga te traže više inovacija u segmentima zdravstva, obrazovanja, javnog prijevoza i financijskih usluga, a kad je riječ o digitalnim uslugama, bitni su im sigurnost i troškovi, pokazuje istraživanje o digitalizaciji koje je Mastercard danas predstavio u Zagrebu. Studija, koju je Ipsos proveo u 13 europskih zemalja, uključujući Hrvatsku, donosi uvid u stavove građana prema digitalnim uslugama, digitalnim plaćanjima i digitalnoj sigurnosti.

Tako rezultati pokazuju da čak 98 posto Hrvata koristi pametni telefon, pet posto više njih nego 2016. Tablet posjeduje 48 posto ispitanika, dok je najpopularniji operacijski sustav Android koji koristi 91 posto. Laptop koristi 86 posto ispitanika.

Najkorištenije su digitalne usluge pretraživanje interneta, email, online chat i društvene mreže. Hrvati su zadovoljni količinom dostupnih digitalnih usluga, ali smatraju da je više inovacija potrebno u segmentima zdravstva, obrazovanju, javnom prijevozu i financijskim uslugama. Štoviše, broj onih koji traže inovacije u financijskom segmentu rastao je za osam posto u odnosu na 2016. – gotovo jedna trećina ispitanika smatra da je u ovom segmentu premalo dostupnih digitalnih usluga.

Istraživanje je pokazalo da su Hrvatima – kad je riječ o digitalnim uslugama – bitni sigurnost i troškovi. Voljeli bi niže cijene streaming sadržaja na zahtjev i aplikacija povezanih s putovanjima. Kad je riječ o aplikacijama za plaćanje, 42 posto korisnika izjavilo je da bi ih isprobali da im je zajamčena sigurnost osobnih podataka, a niže troškove je spomenulo 50 posto nekorisnika. Važnost praktičnosti kao razloga za korištenje aplikacija za plaćanje rasla je za 50 posto od 2016.

Prosječni Hrvat koristi 7,2 bankarska proizvoda. Najpopularnije su debitne kartice koje koristi 65 posto ispitanika, a nakon njih slijede e-bankarstvo 64 posto i m-bankarstvo 57 posto koji pokazuju rast od sedam posto i 20 posto u odnosu na 2016. te kreditne kartice koje koristi 55 posto ispitanika i kod kojih je primjetan rast od pet posto u odnosu na 2016.

Trenutno 69 posto ispitanika kupuje online, a kao prednost ističu brzinu i uštedu vremena, dostupnost bilo kada i bilo gdje te praktičnost. Pri kupnji online 53 posto njih za plaćanje koristi karticu, 45 posto aplikacije za slanje novca, 34 posto gotovinsko plaćanje pouzećem i 28 posto karticom pri dostavi. 

Kad je riječ o uređaju putem kojeg kupuju online, 76 posto Hrvata koristi osobno računalo, a 24 posto pametni telefon ili tablet.

Metode plaćanja i autentifikacije

Hrvati sve više koriste mobilno plaćanje i traže sofisticiranije i jednostavnije metode autentifikacije. Kad ih se pitalo o najboljoj alternativi karticama, 69 posto ispitanika  izjavilo je da je to mobilni telefon. Slijede osobna iskaznica / putovnica 30 posto i nosivi uređaji poput pametnih satova, i to njih 22 posto. Zanimljivo je da bi 10 posto ispitanika najradije plaćalo implantatom.

Više od polovice Hrvata trenutno koristi mobilni telefon za plaćanje ili u prosjeku triput mjesečno.

Kad je riječ o autentifikaciji, 50 posto ispitanika kaže da bi izabrali metodu autentifikacije koja pruža najvišu razinu sigurnosti za bankovni račun.

U Hrvatskoj se najviše koristi PIN koji je ujedno i preferirana metoda autentifikacije za 49 posto ispitanika. Istovremeno, 53 posto ispitanika koristilo bi biometriju kad bi bila dostupna. Trenutno 22 posto Hrvata koristi neki oblik biometrijske autentifikacije. Smatraju da su otisci prsta i jednokratne lozinke najsigurniji načini autentifikacije. Potpis se ne percipira kao siguran način i alternative potpisu dobrodošle su za čak 80 posto ispitanika.

Dio regulative PSD2 koji na snagu stupa od rujna 2019. odnosi se na povećanje sigurnosti u provedbi plaćanja unaprjeđenjem pravila autentifikacije na prodajnom mjestu te pogotovo u online svijetu.

Nova pravila primjenjivat će se u 31 državi članici Europskoga gospodarskog prostora odnosno 28 država članica Europske unije te Norveškoj, Islandu i Lihtenštajnu - zaštita korisnika i uvođenje obvezne provjere identiteta putem najmanje dva od tri postojeća načina provjere autentičnosti identiteta za potvrde plaćanja. Metode provjere autentičnosti mogu se temeljiti na znanju (npr. lozinki), vlasništvu (npr. tokenima, mobilnim uređajima) ili identitetu (biometrijskoj provjeri poput otiska prsta). Na ovaj će način doći do smanjenja broja prijevara uvođenjem pouzdane autentifikacije korisnika za sva elektronička plaćanja, uključujući kartična plaćanja putem internetskog preglednika ili plaćanja putem aplikacija na svim vrstama uređajima.

Plaćanja u fizičkim trgovinama neće se značajno promijeniti jer za svaku kupnju koja premašuje iznos od 100 kuna već moramo unijeti PIN. Novost je što sada na blagajni korisnika mogu zatražiti PIN i za kupnje manje od navedenog iznosa.

"Ovi novi standardi za plaćanje prilagođeni su suvremenom načinu kupnje i povećavaju razinu sigurnosti. Svi sudionici u lancu kartičnog plaćanja trebaju na vrijeme biti spremni i implementirati promjene tako da ih korisnici osjete te da te promjene na kraju rezultiraju poboljšanim iskustvom plaćanja uz još veću razinu sigurnosti“, rekao je Damir Hozdić iz Mastercarda. „Na poslovanje banaka i trgovaca to će se odraziti još većim brojem uspješnih transakcija i manjim odustajanjem od kupnje u online svijetu.“

Konkretnu metodu provjere određuje izdavatelj kartice, a Mastercardova je preporuka da od rujna 2019. izdavatelji kartica korisnicima omoguće rješenja za provjeru autentičnosti biometrijom putem pametnih telefona koje karakterizira najmanji broj odustajanja od plaćanja i prijevara te najviša stopa prodaje.

Zato je Mastercard uveo ID Check, standard provjere autentičnosti koji ispunjava uvjete Direktive PSD2. ID Check način je provjere identiteta koji se temelji na jednokratnom kodu, prepoznavanju lica, otiska prsta ili drugim biometrijskim podacima. Tako ova usluga osigurava bolju zaštitu od neovlaštene upotrebe kartice prilikom online plaćanja.

"Prema rezultatima istraživanja Ekonomskog instituta Zagreb, povećanje opće razine digitalizacije za 10 posto povećava ekonomski rast za 0,63 posto. Intenzivnije korištenje kartica pri tome je bitna odrednica digitalnog poslovanja koja podržava povećanje ukupne razine digitalizacije ekonomije, a ujedno može imati i važnu ulogu u smanjenju sive ekonomije i korupcije. Rad na unaprjeđenju sigurnosti plaćanja karticama u online okruženju stoga predstavlja bitan preduvjet ubrzanja procesa digitalne transformacije", istaknula je Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb.