Hrvatska njemačkim ulagačima atraktivnija od Srbije i Mađarske, ali ne i od Slovenije

Spremnost poduzeća za ponovno ulaganje u Hrvatsku snažno je poraslo - u našu zemlju ponovno bi ulagalo oko 80 posto tvrtki, što je značajan rast u odnosu na 2019. godinu kada se za to izjasnilo 54 posto ispitanih tvrtki, rezultati su to Gospodarskog istraživanja o ekonomskoj situaciji i investicijskoj klimi u Hrvatskoj u usporedbi s gospodarskim stanjem u srednjoj i istočnoj Europi, koje je predstavila Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora (AHK). Istraživanje također pokazuje da se rast vlastita poduzeća i izgledi za tekuću godinu ocjenjuju pozitivnijima od trenutne općenite gospodarske situacije u Hrvatskoj.

Ocjenjivanje prednosti lokacije slično je kao i proteklih godina: pozitivnim se ocjenjuje članstvo u EU, kvalificiranost radnika i akademsko obrazovanje. S druge strane prevladava veliko nezadovoljstvo borbom protiv korupcije i kriminala, transparentnošću javnih natječaja i pravnom sigurnošću. U ovogodišnjemu gospodarskom istraživanju poduzeća su navela i koji rizični čimbenici mogu negativno utjecati na gospodarski razvoj u narednih 12 mjeseci: tu ulaze gospodarsko-politički okvirni uvjeti, manja potražnja i nedostatak stručnoga kadra.

"Rizični čimbenici smanjuju se, a gospodarski su izgledi bolji: za to se zalažemo i mi kao Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora u svojoj ulozi najvećega bilateralnog gospodarskog saveza u zemlji. U dijalogu s relevantnim državnim tijelima i u redovnoj razmjeni iskustva sa svojim članovima zalažemo se za uspostavljanje odnosno jačanje okvirnih uvjeta koji pogoduju poduzećima kako bi se na taj način poticala atraktivnost zemlje kao lokacije za ulaganje", pojasnio je Thomas Sichla, predsjednik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, na današnjem predstavljanju rezultata.

Najpoželjnije Estonija, Češka i Poljska

Od poduzeća koja su sudjelovala u istraživanju, 74 posto njih ponovno bi odabralo Hrvatsku kao lokaciju za ulaganje. Ovdje se bilježi porast od 20 posto u usporedbi s 2019. Time je porastao broj poduzeća koja bi ponovno ulagala u Hrvatsku na razinu iz 2017. godine kada je taj udio uvijek iznosio oko 80 posto. Hrvatska je četvrtu godinu zaredom kao lokacija za ulaganja među 20 zemalja srednje i istočne Europe na 8. mjestu. Znatno bolje stoji susjedna Slovenija (4. mjesto), a lošije Mađarska (10. mjesto), Srbija (11. mjesto), Crna Gora (14. mjesto) te Bosna i Hercegovina (17. mjesto). Najatraktivnije su zemlje Estonija, Češka i Poljska.

Analizom gospodarskog istraživanja utvrđuje se da je udio poduzeća koja aktualnu gospodarsku situaciju ocjenjuju negativnom pao u usporedbi s 2019. sa 61 na 49 posto. Gotovo polovica poduzeća koja su sudjelovala u istraživanju polazi od toga da se izgledi za gospodarstvo neće promijeniti ni tijekom ove godine.

Trećina tvrtki vratila poslovanje na razinu prije krize

Pozitivnije od gospodarske situacije sudionici istraživanja ocjenjuju vlastitu poslovnu situaciju i poslovna očekivanja. Tako je udio poduzeća koji svoju aktualnu poslovnu situaciju ocjenjuju dobrom porastao s 27 posto u 2019. na 44 posto u 2021. Samo 10 posto sudionika ocjenjuje svoju poslovnu situaciju lošom, a većina od 46 posto zadovoljavajućom (u 2019. to je bilo 60 posto).

Slična očekivanja ima i 15 zemalja srednje i istočne Europe u kojima je istodobno provedeno istraživanje. Među njima, 42 posto svoju aktualnu poslovnu situaciju ocjenjuje dobrom, a samo 11 posto lošom. Ove godine, uz to, 43 posto poduzeća koja su sudjelovala u istraživanju očekuje poboljšanje svoje poslovne situacije.

Prvi put poduzećima je postavljeno pitanje i kada bi se moglo računati s povratkom na razinu prije krize. Istraživanje pokazuje da 38 posto sudionika očekuje povratak na "uobičajeni" promet tek 2022., a njih 14 posto čak 2023. ili kasnije. Oko trećine poduzeća već je postiglo promet koji su imali prije krize.

Gospodarsko-politički uvjeti najveći rizik

Uz to, polovica sudionika gospodarsko-političke uvjete u Hrvatskoj smatra najvećim rizičnim čimbenikom u gospodarskom razvoju u idućih 12 mjeseci. Za 43 posto poduzeća sve manja potražnja predstavlja drugi najveći poduzetnički rizik. Na trećemu mjestu poduzetnici navode nedostatak stručnoga kadra s 42 posto. Manje su pak rizični infrastruktura (dva posto), devizni tečaj (osam posto) i trgovačke barijere (14 posto).

Više od trećine poduzeća (35 posto) računa sa sve većim brojem svojih zaposlenika u 2021. (2019. to je bilo 29 posto). Broj poduzeća koja navode manji broj zaposlenika pao je sa 16 posto u 2019. na 11 posto u 2021. Uz to, većina sudionika istraživanja, njih 53 posto, očekuje da se broj njihovih zaposlenika neće promijeniti ove godine u usporedbi s 2020., pokazuje Gospodarsko istraživanje o ekonomskoj situaciji i investicijskoj klimi u Hrvatskoj u usporedbi s gospodarskim stanjem u srednjoj i istočnoj Europi.