Albansko tržište zanimljivo hrvatskim tvrtkama

13. siječnja 2020.

Foto: Privredni.hr

Gospodarska suradnja Hrvatske i Albanije u stalnom je usponu, a za njeno značajno proširenje potrebno je raditi na boljoj prometnoj povezanosti, od realizacije Jonsko-jadranske autoceste, uspostave trajektnih i direktnih zrakoplovnih linija, a uz turizam i poljoprivredu, najveće mogućnosti za suradnju su u energetici, strojogradnji, elektroindustriji i elektronici, farmaceutskoj, prehrambenoj, tekstilnoj i industriji obuće, rečeno je na Hrvatsko-albanskomu gospodarskom forumu u sklopu kojeg je potpisan i Memorandum o razumijevanju između HGK i Unije albanskih trgovinskih i industrijskih komora.

"U posljednjih nekoliko godina robna razmjena Hrvatske i Albanije kretala se na razini od 60 milijuna eura. Stoga pozdravljamo rast naše robne razmjene koji je zabilježen u prvih deset mjeseci 2019. godine, od 35 posto, i nadamo se da će se taj trend nastaviti", istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović, koji je naglasio da Hrvatska podržava Albaniju na njenu europskom putu.

Predsjednica Unije albanskih trgovinskih i industrijskih komora Ines Mucostepa izjavila je da je napredak u gospodarskim odnosima vidljiv te da je dijelom i rezultat dobre suradnje gospodarskih komora. "Interes je obiju zemalja da se robna razmjena poveća, potencijal je velik i nadam se da ćemo ga što prije iskoristiti. No, brojke nisu najbitnije, treba nam konkretna suradnja institucija, zajednički ciljevi i nastupi na sajmovima. Posebno bih istaknula suradnju u sektoru poljoprivrede i turizma koji su ključni za investicije", pojasnila je Mucostepa. 

Darko Horvat, Luka Burilović, Anila Denaj, Ines Mucostepa Mario Antonić Darko Horvat, Luka Burilović, Anila Denaj, Ines Mucostepa, Mario Antonić

Glavni hrvatski izvozni proizvodi su nafta, riblji proizvodi, električni transformatori, čokolada i nove vanjske pneumatske gume, dok iz Albanije uvozimo aluminijske šipke i profile, obuću, prerađene ribe, bilje i povrće. Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat naglasio je da je prošla godina bila godina zaokreta u suradnji hrvatskog i albanskoga gospodarstva.

"Naša potpora Albaniji za pristupanje Uniji nije deklarativna već stvarna i želimo ih u punopravnom članstvu što je prije moguće. Kako bi gospodarska suradnja bila bolja, moramo raditi na povjerenju poduzetnika, ali i uspostaviti stvarne kontakte u međuinstitucionalnoj suradnji. Tako ćemo s ove relativno skromne robne razmjene doći do mnogo boljih rezultata", rekao je Horvat, a nadu u bolju suradnju istaknula je i albanska ministrica financija i gospodarstva Anila Denaj.

"Hrvatska nam je mnogo pomogla kad nas je pogodio nedavni potres i na tome vam želim zahvaliti. Taj sentiment moramo prenijeti i u gospodarstvo. Želimo učiti iz vašeg iskustva kako ne bismo ponavljali greške u procesu pristupanja EU i želimo čuti glas gospodarstvenika, kako bismo im u što većoj mjeri olakšali poslovanje", rekla je Denaj.

Više od 50 hrvatskih tvrtki na albanskom tržištu 

Albansko je tržište u razvoju i ima veliki potencijal, na njemu je, uz vodeće hrvatske kompanije poput Končara i Dalekovoda, prisutno i više od 50 hrvatskih tvrtki. Jedna od njih je i Elektro Centra Petek, koja se bavi izgradnjom energetskih postrojenja, distributivnih niskonaponskih mreža, svih vrsta električnih instalacija.

"Tamo smo već izgradili trafostanicu vrijednu četiri milijuna eura u koju su ugrađeni samo kvalitetni dijelovi etabliranih tvrtki. Oni su imali tendenciju kupnje jeftinih kineskih proizvoda niske kvalitete s kojima je kasnije bilo problema u održavanju, zato se sad okreću provjerenim rješenjima", rekao je Dražen Herceg, direktor Elektro Centra Petek za Albaniju te napomenuo kako vidi veliki potencijal u razvoju albanskoga energetskog sektora.

"Mi uvijek gledamo prema Zapadu, ali tamo je velika konkurencija, dok smo u Albaniji već prepoznati kao brend. Njima nedostaju transfer tehnologija i standardi, a upravo to mi donosimo svojim iskustvom i kvalitetom", istaknuo je Herceg.

 

Ilijana Grgić