Gospodarska previranja dodatno će potaknuti konsolidaciju banaka

9. siječnja 2021.

Foto: Shutterstock

Banke u srednjoistočnoj Europi suočavaju se s ogromnim izazovima zbog globalne pandemije, gdje se stvarna šteta može iščitati iz financijskih rezultata za 2020. godinu te nema sumnje da će COVID-19 ostaviti snažan trag na poslovnim rezultatima, ističe se u Deloitteovu trećem izdanju Studije o spajanjima i preuzimanjima u bankarskom sektoru u srednjoistočnoj Europi.

Koronakriza zatekla je bankarski sektor u dobrom stanju. Prosječna adekvatnost kapitala iznosila je 20 posto u 2019. godini, a pokazatelji loših kredita bili su relativno niski i nastavljali su se smanjivati, dok je prosječni povrat na kapital iznosio 12,7 posto.

"Navedene će se brojke pogoršati te prouzročiti ozbiljne izazove za uprave i dioničare banaka", kaže se u Studiji. 

Konsolidacija u bankarskom sektoru u srednjoistočnoj Europi jest u tijeku i proteklih godina zabilježen je niz transakcija pri čemu investitori koji nisu strateški izlaze s tržišta ili smanjuju opseg svojeg poslovanja, dok najveće grupacije u srednjoistočnoj Europi nastavljaju s preuzimanjem.

"Nadolazeće razdoblje razotkrit će stvarnu štetu nastalu zbog materijalno pogoršanog poslovanja određenih klijenata, koja će vjerojatno dodatno potaknuti konsolidaciju na bankarskom tržištu srednjoistočne Europe", istaknula je Vedrana Jelušić Kašić, partnerica u Deloitteovu odjelu financijskog savjetovanja.

Vedrana Jelušić Kašić Vedrana Jelušić Kašić / Foto: Deloitte

U prošlogodišnjem je predgovoru Studije najavljeno usporavanje gospodarstva, a time i veći pritisak na manje učinkovite banke. Međutim, 2020. godine donijela je jaku globalnu recesiju. Otpornost, sposobnost apsorpcije šokova, ekonomije razmjera i operativna učinkovitost postat će još bitnije te će veće, diverzificirane bankarske grupacije imati priliku za selektivno stjecanje drugih, oslabljenih banaka ili pak preuzimanje zdravih portfelja manjih banaka.

Erste grupa najveća bankovna grupa u regiji

Gotovo 60 posto ukupne imovine bilo je u vlasništvu 15 najvećih bankovnih grupacija u regiji. Kad je riječ o imovini, najveća bankovna grupa u regiji i dalje je Erste grupa koja ima tržišni udio od 8,7 posto i prisutna je u osam država, a slijede je KBC grupa čiji je tržišni udio 7,8 posto i prisutnost u četiri države te UniCredit grupa s tržišnim udjelom od 6,5 posto i prisutnosti u devet država. Mađarska OTP grupa zabilježila je najveći rast bankovne imovine u srednjoistočnoj Europi zbog svoje strategije širenja spajanjem i preuzimanjem u proteklim godinama.

Prosječni ukupni udjel loših kredita u srednjoistočnoj Europi iznosio je 7,2 posto u 2019. godini, što je 0,75 posto manje nego u 2018. godini i odraz pozitivnih trendova gospodarstva, neprekidnog čišćenja portfelja te poticaja regulatornih tijela.

Sveukupno su udjeli loših kredita bankarskog sektora u srednjoistočnoj Europi na kraju 2019. godine bili na dosad najnižim zabilježenim razinama, što je regionalni bankarski sektor stavilo u relativno povoljan položaj za suočavanje s gospodarskim izazovima i posljedicama za kvalitetu portfelja nastalim zbog pandemije.

"Izgledi za kvalitetu imovine banaka u nadolazećem razdoblju u velikoj mjeri ovise o kombinaciji gospodarskog oporavka i državne potpore. Od početka pandemije državne mjere za pomoć gospodarstvenicima odigrale su ključnu ulogu u stabilizaciji kvalitete imovine banaka. Međutim, čak bi i prijevremeni prekid državnih potpora mogao dovesti do snažnog povećanja stopa neispunjenja ugovornih obveza u nadolazećem razdoblju. Zakonodavci potiču rano otkrivanje loših kredita i osiguravanje rezerviranja za loše kredite", kaže se u Studiji, u kojoj se također navodi kako bi mjere za ublaživanje gospodarskih posljedica pandemije u određenoj mjeri mogle prikriti stvarnu gospodarsku štetu.

 

P.hr/I.Grgić