Okruženje svjetskog trgovanja ozbiljno je zatrovano

3. srpnja 2019.

John W. H. Denton
Krešimir Sočković

I male tvrtke iz malih država imaju priliku dati svoje mišljenje na svjetskom tržištu i poslovati na njemu, kaže glavni tajnik Međunarodne trgovačke komore ICC John W. H. Denton. S njime razgovaramo povodom ovogodišnje 100. obljetnice osnivanja Međunarodne trgovačke komore (ICC) te 15 godina rada njihove hrvatske podružnice ICC Hrvatska.

Koliko ICC može utjecati na trgovinske pregovore na globalnoj razini?

Međunarodna trgovačka komora ima svoju misao vodilju koja je posvećena otvorenim ekonomijama. Da bismo to ostvarili, mi vjerujemo u slobodnu trgovinu. Važno je da smo proteklih godina postali ozbiljan i važan igrač u stvaranju globalnog okvira koji omogućava slobodnu trgovinu. Pomičući se od trgovine robom, sada se fokusiramo na trgovinu uslugama i slobodno kolanje podataka kojim se u 21. stoljeću najviše bavimo. Mi smo kritički arhitekt ili kritički partner u borbi da se zadrži multilateralni sustav trgovanja. Radimo s vladama na globalnoj razini i često interveniramo u raspravama o sačuvanju Svjetske trgovinske organizacije. Važno je i što radimo kako bismo ojačali multilateralnu trgovinu u ovom stoljeću i kako radimo na tome, da ojačamo trgovanje uslugama i slobodni tok podataka koji će jamčiti elektroničko poslovanje. Radimo i na sakupljanju mišljenja svojih članica iz svih sektora i dostavljamo ih, kako bi vlade shvatile da privatni sektor želi zadržati multilateralni sustav trgovanja, a to činimo putem WTO-a i sastanaka G20 i G7 te na drugim mjestima na kojima možemo. Mi smo predstavnici 45 milijuna poslovnih ljudi koji zapošljavaju jednog od tri zaposlenika u svijetu, odnosno više od milijarde ljudi. Mi smo glas koji ljudi žele čuti.

Što mislite o trenutnoj situaciji u trgovinskim odnosima dviju najvećih ekonomija - Kine i SAD-a?

Ozbiljno smo zabrinuti. Lobirali smo na sastanku skupine G20 u Osaki kako bi se zadržao sustav multilateralne trgovine. Važno jest i da stvaramo plan reforme svjetskog tržišta kako bi se osigurala njegova relevantnost u 21. stoljeću. U svojoj smo izjavi dali podršku i smjernice kako bismo uputili kritiku zbog nepostojanja jasnog plana što učiniti. U ovom trenutku okruženje svjetskog trgovanja ozbiljno je zatrovano. Postoje kapaciteti za ozbiljno smanjivanje efekta onoga što radi WTO i to je izravna posljedica tenzija SAD-a i Kine. Brine nas to da bilo koji dogovor između te dvije zemlje neće poštovati ostatak trgovine u svijetu. Sada je vrijeme da srednje i velike svjetske sile izraze svoje mišljenje. Dobrodošlo nam je i mišljenje Hrvatske o tom pitanju i siguran sam da ICC Hrvatska, koji slavi 15. godina svog rada, sakuplja mišljenja hrvatskih tvrtki kako bi osigurao da se i ono čuje. Sada se nalazimo u ozbiljnom trenutku, kriza raste i sve dok se ne čuju sva mišljenja i naprave dogovori, postoji opasnost da sve padne u vodu. Ako nemate proces koji može osigurati da se nesuglasice riješe i stvori jasan pravni okvir, važnost i mišljenje Svjetske trgovinske organizacije mogli bi potpuno nestati.

Kao bivšeg diplomata moram Vas pitati koliko diplomacija poboljšava ili otežava posao koji rade poduzetnici u svijetu?

Mislim da je stvarnost globalnih odnosa u 21. stoljeću takva da je potrebno više partnerstva između onih koji donose zakone i privatnog sektora. Kada vidimo nedostatak povjerenja prema vladama i zakonodavcima, moramo dati podršku i pokrenuti privatni sektor da aktivno sudjeluje u tome. Privatni sektor ovisi o građanima i kada pogledate ankete, upravo građani žele da privatni sektor preuzme vodstvo. Ako tradicionalni organi koji pregovaraju o dogovorima to potpuno prepoznaju i započnu suradnju s privatnim sektorom, mogao bi se stvoriti mnogo efikasniji put za rješavanje nekih od problema koji nas muče. Ako bismo nastavili raditi u kontekstu u kojem diplomati razgovaraju s diplomatima bez suradnje s privatnim sektorom, a vlade s vladama bez angažiranja mišljenja privatnog sektora, to je put koji je osuđen na propast. Put koji će prihvatiti mišljenja privatnog sektora onaj je koji ima više mogućnosti da bude uspješan. Trebaju nam novi oblici diplomacije koji poštuju javnu diplomaciju, ali i drukčiju diplomaciju.

Hrvatska je mala zemlja, a i hrvatske tvrtke su u svjetskim omjerima male. Kako im omogućiti da se ipak čuje njihovo mišljenje na svjetskom tržištu?

Ozbiljno shvaćamo svoju obvezu da osiguramo poslovanje u svijetu. No ne posluju samo velike tvrtke. Kada gledamo bilo koju ekonomiju, u njoj su i mala i srednja i mikro poduzeća. Mi želimo stvoriti okruženje u kojemu neko malo poduzeće iz Hrvatske može biti uspješno. Vjerujemo da je jedna od naših uloga čuti mišljenja i dati glas hrvatskim poduzećima. Za to koristimo digitalne platforme. I sam sam došao u Hrvatsku zbog toga što želim dati podršku hrvatskim tvrtkama, a posebice budućima, i govoriti o tome što je potrebno učiniti kad je riječ o poduzetničkoj kulturi kako bi bile uspješne. Na kraju, one su te koje će zapošljavati ljude, koje će investirati te ostvariti napredak za Hrvatsku. Vjerujemo da imamo tu ulogu i da prenosimo mišljenja hrvatskih tvrtki na raspravama o elektroničkom poslovanju te Globalnom paktu o zaštiti okoliša kako bi se na globalnoj razini dogovorila pravila ponašanja. Ako hrvatska poduzeća žele zauzeti stav, otvorit ćemo im vrata i dati im podršku te višestruko pojačati njihov glas putem Međunarodne trgovačke komore.