GEM: U Hrvatskoj poduzetnička okolina destimulirajuća

7. lipnja 2022.

Foto: Pixabay

Najnovije GEM istraživanje za 2021. godinu potvrdilo je da poduzetnička okolina u Hrvatskoj još uvijek djeluje na poduzetničku aktivnost više ograničavajuće nego stimulirajuće. Prema ocjenama stručnjaka samo dvije komponente (raspoloživost i kvaliteta fizičke infrastrukture - telekomunikacijska i prometna te dinamika domaćeg tržišta) djeluju stimulirajuće na poduzetničku aktivnost.

Kao ključne komponente koje ograničavaju kvalitetnu poduzetničku okolinu navode se vladine politike prema regulatornom okviru, prisutnost značajnih barijera ulaska na tržište, niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor te nedostatan doprinos osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja u izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih.

Društvene vrijednosti, kad je riječ o poduzetništvu u Hrvatskoj, još uvijek su u pravilu ispod prosječnih ocjena ispitanika u EU zemljama koje su sudjelovale u GEM istraživanju. Oko 60 posto ispitanika smatra da je biti poduzetnik dobar izbor karijere, što je u skladu s činjenicom da je Hrvatska u vrhu EU zemalja po iskazanim namjerama pokretanja poslovnog pothvata.

Međutim, ovako optimistični pristup poduzetničkoj karijeri ugrožen je iznimno niskom percepcijom o tome imaju li uspješni poduzetnici visok status u društvu. U 2021. godini (kao i u 2020.) Hrvatska je posljednja od EU zemalja uključenih u GEM istraživanje po stavu o društvenom statusu uspješnih poduzetnika (s oko 15 postotnih bodova zaostajanja od EU prosjeka).

Predstavljajući rezultate najvećega svjetskog istraživanja o poduzetništvu, Sanja Pfeifer naglasila je kako GEM značajno pridonosi razumijevanju ukupne poduzetničke aktivnosti u Hrvatskoj jer zahvaća poduzetničko aktiviranje pojedinaca pokretanjem i vođenjem poduzetničkih pothvata, ali i drugih oblika često neregistrirane poduzetničke aktivnosti, kakva je i poduzetničko aktiviranje zaposlenika.

"Ohrabruje činjenica kako je u proteklih 20 godina ukupna rana poduzetnička aktivnost u Hrvatskoj uhvatila priključak s dinamikom pokazatelja poduzetničkih aktivnosti u EU zemljama koje sudjeluju u GEM istraživanju. Nasuprot tome, promjene u percepciji poduzetničke okoline su neznatne", istaknula je Pfeifer koja, uz voditeljicu tima Slavicu Singer te Natašu Šarliju i Sunčicu Oberman Peterku, čini dio istraživačkog tima sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku koji provodi GEM istraživanje.

Društvene vrijednosti o poduzetništvu još uvijek su u pravilu ispod prosječnih ocjena ispitanika u EU zemljama koje su sudjelovale u GEM istraživanju. U promatranom razdoblju oko 60 posto ispitanika smatra da je biti poduzetnik dobar izbor karijere, što se podudara činjenicom da je Hrvatska u vrhu EU zemalja po iskazanim namjerama pokretanja poslovnog pothvata.

Međutim, iznimno niska percepcija o statusu uspješnih poduzetnika u društvu problem je koji zahtijeva dodatne analize.

Hrvatska još uvijek značajnije 'muška' po poduzetničkoj aktivnosti

Poduzetnička aktivnost Hrvatske mjerena ukupnom ranom aktivnošću – TEA indeksom (poslovni pothvati do 42 mjeseca starosti) i aktivnošću 'odraslih' poduzetnika (poslovni pothvati stariji od 42 mjeseca aktivnosti) ima stabilne, ali različite tendencije promjena u odnosu na prosjek EU zemalja – iznadprosječno učešće rane poduzetničke aktivnosti i ispodprosječno učešće ‘odraslih’ poduzeća.

U 2021. godini s 12,4 posto novih poslovnih pothvata Hrvatska je iznad prosjeka (8,4 posto) EU zemalja uključenih u GEM istraživanje. Vitalnost poduzetničke strukture ovisi o intenzitetu ulaska u poduzetničku aktivnost, o izlasku iz poduzetničke aktivnosti i učešću rastućih podzeća. I u 2021. godini najčešći razlog izlaska iz poslovne aktivnosti jest neprofitabilnost, i to čak 20,5 posto u odnosu na sve razloge izlaska, ali se na drugome mjestu pojavio razlog izlaska zbog uočene nove prilike, i to 15,1 posto, i po tome je Hrvatska značajnije iznad prosjeka EU zemalja.

Sanja Pfeifer Sanja Pfeifer / Foto: HUB

Poduzetnička demografija pokazuje relativno stabilne odnose u distribuciji poduzetničke aktivnosti i po rodnosti i po dobi. Hrvatska je još uvijek značajnije ‘muška’ zemlja po poduzetničkoj aktivnosti (1,7 omjer muških i ženskih novopokrenutih poslovnih pothvata), na razini prosjeka EU zemalja (1,5) koje su u 2021. godini sudjelovale u GEM istraživanju.

Rodna neuravnoteženost u poduzetničkoj aktivnosti najčešći je razlog tomu da je organizacija obiteljskog života odnosno briga o djeci i starijim članovima obitelji uglavnom na ženi. 

Razlike u regionalnoj rasprostranjenosti poduzetničke aktivnosti su stabilne, ali su se u razdoblju 2019. - 2021. pojavili određeni obrasci promjena u intenzitetu poduzetničkih aktivnosti po regijama. Kontinuirani rast novopokrenutih poslovnih pothvata pokazuju samo dvije regije (Istra, Primorje i Gorski kotar te Sjeverna Hrvatska), unatoč pandemiji COVID-a 19.

Iako su Lika i Banovina i dalje regija s najnižom poduzetničkom aktivnosti, ostvaren rast novopokrenutih poslovnih pothvata u 2020. i 2021. godini praćen je, kao i prije, s najmanje onih koji vide priliku u svojoj sredini, a najčešći razlog za ulazak u poduzetničku aktivnost jest nužda (‘zaraditi za život’).

U Hrvatskoj poduzetnici s ranom poduzetničkom aktivnosti (TEA) češće nego 'odrasli' poduzetnici smatraju da je zdravstvena kriza (COVID-19) otvorila nove prilike (32,7 posto naspram 25,7 posto).

U 2021. godini GEM istraživanje prvi put prati osviještenost poduzetnika o UN-ovim ciljevima održivog razvoja i u kojoj mjeri vode računa o društvenom i okolišnom utjecaju svojih poslovnih pothvata. Obje kategorije poduzetnika (TEA i ‘odrasli’) izrazile su osviještenost o UN-ovim ciljevima održivog razvoja iznad prosjeka poduzetnika u EU zemljama koje su sudjelovale u GEM istraživanju, ali i opredijeljenost da o budućnosti svoga poslovnog pothvata razmišljaju imajući u vidu implikacije na dobrobit društva i okoliša. Visoko učešće anketiranih poduzetnika sa stavom da su društveni / okolišni razlozi važniji od profita nije u potpunosti praćeno i ocjenama (u skali 0 - 10) koje o tome imaju intervjuirani eksperti (5,26) u odnosu na prosjek EU zemalja (5,51).

Nakon 20 godina u Hrvatskoj su prepoznatljivi trendovi jačanja rane poduzetničke aktivnosti, još uvijek je prisutan niski motivacijski indeks (više ljudi koji pokreću poslovni pothvat zbog nužde nego u grupi EU zemalja), niska gustoća ‘odraslih’ poduzeća (57 posto od prosjeka EU zemalja), ali i stabilni pokazatelj o visokoj poduzetničkoj aktivnosti zaposlenika (u prvih pet EU zemalja).

Istodobno, kvalitetu poduzetničke okoline trajno ograničavaju vladine politike prema regulativi, nedostatna suradnja istraživačkog i poslovnog sektora te nedovoljan doprinos obrazovanja u jačanju poduzetničkih kompetencija mladih.

U zaključku istraživanja stoji kako su za promjenu stanja ključne usklađene, istodobne i dosljedne vladine politike na stvaranju poticajne poduzetničke okoline, ponajprije u eliminiranju administrativnih barijera, obrazovne institucije koje omogućavaju svima da u procesu obrazovanja izgrade svoje poduzetničke kompetencije, poslovni, istraživački i financijski sektor jačanjem konkurentnosti temeljene na inovativnosti i pojedinci koji će pokretati poslovne pothvate zbog prepoznatih prilika, a ne zbog nužde.

Za promjene je potreban dogovor i suradnja u implementaciji dogovorenog i javno praćenje izvršenja – perspektiva Europskog semestra i Nacionalni plan oporavka i otpornosti okosnica su utvrđivanja odgovornosti na institucionalnoj razini.

P.hr/I.G.