Fitch podigao kreditni rejting Hrvatske na najvišu razinu u povijesti

Agencija Fitch podigla je kreditni rejting Hrvatske za jednu razinu, iz 'BBB-' na 'BBB', uz pozitivne izglede, ističući napredak u pripremama za članstvo u eurozoni i snažan oporavak hrvatskog gospodarstva od pandemijske krize. To je najbolji kreditni rejting u povijesti Republike Hrvatske.

Fitch procjenjuje da će Hrvatska unatoč pandemijskom šoku biti u poziciji da postane članicom eurozone u zacrtanom roku, siječnju 2023., otprilike godinu dana prije no što su u agenciji do sada prognozirali.

Procjenu obrazlažu "značajnim napretkom" u ispunjavanju kriterija konvergentnosti i strukturnih reformi i političkom podrškom na široj razini eurozone.

Usvajanje eura poduprijet će rejtingu, tumače u agenciji, jer će Hrvatskoj osigurati "status rezervne valute", smanjiti transakcijske troškove i ograničiti tečajni rizik za kompanije i kućanstva.

Rizici vezani za rok usvajanja eura uglavnom su vezani za "vanjske šokove", poput tvrdokornih problema povezanih s pandemijom i kontinuiranog rasta cijena sirovina u svijetu, naglašava Fitch.

Na političkoj razini Fitch ne očekuje veće rizike, unatoč zahtjevima "manjih stranaka" da se raspiše referendum o uvođenju eura.

Agencija podsjeća i da rejting Hrvatske općenito odražava snažne strukturne karakteristike, uključujući bolje pokazatelje razvoja ljudskih potencijala i upravljanja u usporedbi sa zemljama sa sličnim rejtingom, zahvaljujući članstvu u EU-u, većim BDP-om po stanovniku i stabilnijim cijenama.

Ograničavaju ga pak visoki javni dug, nepovoljni demografski profil i razdoblja slabog gospodarskog rasta, dijelom i zbog sporog usvajanja strukturnih reformi.

Oporavak do kraja godine, rast 8,9 posto

Hrvatsko gospodarstvo raste puno snažnije no što su u agenciji očekivali zahvaljujući turizmu i kontinuiranoj otpornosti izvoznog sektora.

Turistički dolasci u ovoj će godini vjerojatno dosegnuti 80 posto pretpandemijske razine budući da se Hrvatsku percipira kao sigurnu destinaciju s dobrom cestovnom povezanošću s ključnim tržišima.

Preliminarni podaci pokazuju da je potrošnja vezana za turizam već premašila pretpandemijsku razinu, što podupire zapošljavanje i potrošnju, primjećuju u Fitchu.

Izvoz robe i dalje snažno raste, signalizirajući "otpornu konkurentnost".

Agencija je zato podigla procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s 5,5 na 8,9 posto, istaknuvši da bi aktivnosti trebale premašiti pretpandemijsku razinu već do kraja godine.

Gospodarstvo bi trebalo zadržati snažan tempo rasta i u 2022. i u 2023., uz prosječnu stopu rasta od četiri posto, više-manje kao i u drugim zemljama s rejtingom 'BBB', unatoč kratkoročnim pandemijskim rizicima i potencijalnom nepovoljnom utjecaju viših troškova energenata.

Glavni pokretač rasta bit će ulaganja, oslonjena na financijsku potporu EU-a ukupne vrijednosti oko 40 posto BDP-a u idućih šest godina, ističu u Fitchu.

Manji dug i deficit

Snažan nominalni rast i povoljno kamatno okruženje rezultirat će padom javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u za oko tri postotna boda godišnje u razdoblju do 2023. kada bi trebao iznositi 77,9 posto, izračunali su u Fitchu.

Proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u trebao bi ove godine pasti na 4,3 posto, sa 7,4 posto u pandemijskoj 2020. godini, te na tri posto u 2022. i na dva posto u 2023. godini.

Vanjska pozicija Hrvatske trebala bi se poboljšati ove godine, a pozitivni trendovi u turizmu i izvozu bit će oslonac uravnoteženoj platnoj bilanci, ističe agencija.

Hrvatska je u rujnu imala "obilne devizne rezerve" od 24,4 milijarde eura, koje bi trebale ostati visoke do usvajanja eura i poduprijeti stabilnost tečaja.

Bankovni sektor i dalje je likvidan i visoko kapitaliziran, a udio nenaplativih kredita bilježi silazni trend i u drugom se tromjesečju spustio na 5,2 posto, unatoč isteku dijela moratorija, kažu u Fitchu.

Plenković: Ulazak u eurozonu snažna poruka agencijama i investitorima

Premijer Andrej Plenković ustvrdio je da je izvjestan ulazak Hrvatske u eurozonu 2023. godine signal i poruka investicijskoj javnosti o ispravnosti smjera Vladine ekonomske i fiskalne politike, kao što je to i u slučaju agencije Fitch koja je podigla hrvatski kreditni rejting.

"Ključ i sidro našeg ekonomskog smjera zbog kojeg jača povjerenje u našu politiku od strane EK, agencija i međunarodnih financijskih institucija je ulazak u euro područje. Smjer ulaska koji očekujemo u lipnju daje kredibilitet svemu što radimo. Ljudi koji se ovime detaljno bave znaju što to znači za ekonomiju i stabilnost. Oni taj motor kretanja hrvatske ekonomije vide kao najvažniji", rekao je Plenković na konferenciji za novinare.

Konferencija je uslijedila nakon što je Fitch jučer podigao kreditni rejting Hrvatske za jednu razinu, iz 'BBB-' na 'BBB', uz pozitivne izglede, ističući napredak u pripremama za članstvo u eurozoni i snažan oporavak hrvatskog gospodarstva od pandemijske krize.

To je najbolji kreditni rejting u povijesti Republike Hrvatske.

Fitch procjenjuje da će Hrvatska unatoč pandemijskom šoku biti u poziciji da postane članicom eurozone u zacrtanom roku, siječnju 2023., otprilike godinu dana prije no što su u agenciji do sada prognozirali.

Fitch je ujedno podigao procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s 5,5 na 8,9 posto, istaknuvši da bi aktivnosti trebale premašiti pretpandemijsku razinu već do kraja godine.

"Hrvatska je ocijenjena najboljim investicijskim rejtingom u povijesti, nikada nismo imali BBB i pozitivne izglede. To nagovještava što ta agencija procjenjuje, prateći što se događa s našom fiskalnom politikom", rekao je Plenković.

"Kada u lipnju iduće godine budemo spremni za ulazak u eurozonu, automatski će se slati signali prema agencijama da će Hrvatska biti još stabilnija i ekonomski snažnija", dodao je.

"Procjene EK, naše i procjene agencija te HNB-a su jako dobre, ohrabrujuće, odličan signal za gospodarstvenike i radnike", zaključio je Plenković.

Marić: Rejting je važan za cijenu kapitala za državu, poduzetnike i građane

Kreditni rejting važan je za cijenu zaduživanja za državu, poduzetnike i građane, jer njegovo dizanje spušta premiju rizika, što povoljno utječe na cijenu kapitala, rekao je za Hinu potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

"Prije svega, rejting je usko vezan uz cijenu duga odnosno cijenu kapitala, kako za državu, tako i posredno ili neposredno na kamatu koju plaćaju poduzetnici i građani", kaže Marić.

Ocjena kreditnog rejtinga po njegovim je riječima bitna uvijek - i u razdoblju niskih, i za vrijeme viših kamatnih stopa na tržištima kapitala.

"Govorimo o referentnim kamatnim stopama", kaže Marić i objašnjava da je povećana ponuda novca zadnjih godina dovela do značajnog pada referentnih kamatnih stopa, ali da je ukupna kamata koju plaćaju građani, poduzetnici i država zbroj referentne stope i one vezane specifično za pojedinu zemlju odnosno uz premiju rizika.

"Upravo tu rejting 'udara' jer ne može Hrvatska utjecati na kretanje referentnih kamatnih stopa, ali može na premiju rizika koju plaća", naglašava Marić.

Ističe da Hrvatska ima stabilan rast, uredne javne financije, jasnu perspektivu ulaska u eurozonu i političku stabilnost.

"Sve su to elementi koji utječu na poboljšanje rejtinga i onda se to reflektira u boljoj percepciji i reputaciji financijskog svijeta prema zemlji poput Hrvatske te u konačnici dolazi efekt na premiju rizika", objašnjava ministar financija, uz napomenu da je to važno i kad su referentne kamatne stope niske i kad su visoke, jer treba uspoređivati kamatu u odnosu na neku usporedivu zemlju.

Investicijska zona jako je važna, ne samo zbog cijene kapitala i duga, nego i njegove dostupnosti, kaže Marić.

"Onog časa kad ste u investicijskoj zoni, interesantni ste puno većem broju pravih i dobrih investitora koji mogu ulagati u vrijednosne papire", kaže Marić, objašnjavajući da međunarodni investitori imaju ograničenja, te ako je neka zemlja ispod investicijskog rejtinga, oni često tamo ne smiju ulagati.

"Zato je jako dobro da se to promijenilo za Hrvatsku po pitanju Fitcha i S&P-a" rekao je Marić.