Tko su najstabilniji poduzetnici u Hrvatskoj

12. siječnja 2021.

Foto: Shutterstock

Na poslovanje mnogih tvrtki negativno su se odrazile mjere za suzbijanje epidemije, no postoje i one kompanije koje u svome poslovanju nisu u tolikoj mjeri osjetile te posljedice. Novonastali uvjeti ili 'novo normalno', pokazuje FINA-ina analiza, rizike poslovanja povećavaju do razine na kojoj se tek manji broj izvrsnih može s njima u potpunosti samostalno nositi. 

Analiza kreditnog rejtinga poduzetnika prema metodologiji FINA-e otkrila je da na području Hrvatske 1.251 poduzetnik posluje s minimalnim rizikom od nastupanja statusa neispunjavanja obveza te se na rejting skali svrstava u A razrede.

Od navedenog broja njih 1.085 nije apliciralo na mjere Vlade za potporu poduzetnicima i dohodovnim zanimanjima neposredno ili posredno ugroženim posljedicama mjera za sprječavanje širenja epidemije, čime su potvrdili kvalitetu poslovanja te se dokazali kao pouzdan partner čak i u najtežim uvjetima. U tom je razredu najviše poduzetnika iz prerađivačke industrije, 263 te 259 iz trgovine na veliko.

Najstabilniji u Zagrebu

Ako navedene poduzetnike promatramo prema teritorijalnom principu, tada najviše njih nominalno sjedište ima u Gradu Zagrebu, 487, a slijedi Zagrebačka županija s 81 te Istarska županija sa 65 poduzetnika. Struktura prema veličini pokazuje da od najstabilnijih poduzetnika u skupinu mikropoduzetnika ulazi 181 poduzetnik, malih je 6, srednjih poduzetnika 715, a velikih 183.

Listu najstabilnijih poduzetnika u Hrvatskoj s najmanjom vjerojatnosti nastupanja statusa neispunjavanja obveza otvara INA, a slijede HEP, HT, Lidl, Petrol, HEP Proizvodnja, Kaufland, HEP Operator distribucijskog sustava, Porsche Croatia, Philip Morris Zagreb, Atlantic trade, HŠ, Phoenix farmacija, Pevex, HP, dm-drogerie markt, Dukat... Cijelu listu možete pogledati ovdje.

Nasuprot najstabilnijim poduzetnicima provedena je i analiza poduzetnika koji su u prvih devet mjeseci ove godine imali pad ili rast prihoda u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.

S obzirom na to da u Hrvatskoj nema obveze sastavljanja i obrade kvartalnih financijskih izvještaja, a samim time ni mogućnosti analize pada odnosno rasta prihoda, za ovu analizu korišteni su agregirani podaci o ukupnim oporezivim transakcijama iz PDV obrazaca kao podatak o prometu, odnosno poslovnoj aktivnosti koje prikuplja i obrađuje Porezna uprava, koja ih je ustupila za ovu namjenu.

Najveći pad u turizmu i umjetničkim djelatnostima

Promatrano prema područjima djelatnosti koja su 2020. godine u uvjetima pandemije imala pad prometa u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, kod poduzetnika u području djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane taj je pad bio najveći, 45,1 posto, a druga dva najpogođenija područja bila su umjetnost, zabava i rekreacija, s padom od 30,2 posto te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, s padom prometa od 26,5 posto. Na razini poduzetnika u području djelatnosti opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda ostvaren je rast prometa od 23,5 posto.

Na razini županija, najveći pad prometa ostvaren je u Dubrovačko-neretvanskoj, i to 46,2 posto, Istarskoj 25,2 posto i Šibensko-kninskoj županiji 21,9 posto. Na razini dviju županija ostvaren je rast prometa, u Koprivničko-križevačkoj za 2,4 posto te Osječko-baranjskoj za 0,4 posto.

P.hr/I.G.