Analiza otkrila: Potpore su dobile i mnoge tvrtke koje nisu trebale

Provedena analiza portala Fininfo identificirala je 133 subjekta koji su u djelomičnom ili potpunom vlasništvu Hrvatske, jedinica lokalne i regionalne samouprave, a koji su se našli na popisu isplata potpora radi očuvanja radnih mjesta za mjesec travanj. Ukupno su primili 37,9 milijuna kuna potpora za tu namjenu, što čini 1,73 posto ukupnih isplata, koje su iznosile 2,2 milijardi kuna za travanj 2020. godine.

Prema provedbenoj dokumentaciji potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, mjere koje su se poduzele ne odnose se na poslovne subjekte čiji su osnivači Republika Hrvatska, županije i jedinice lokalne samouprave te na poslovne subjekte koje su osnovali ti poslovni subjekti. Također, mjere se ne odnose na poslovne subjekte u kojima Republika Hrvatska, županije i jedinice lokalne samouprave imaju vlasničke udjele veće od 25 posto te na njihova društva kćeri. Izuzetak su poslodavci koji pripadaju prerađivačkoj industriji i djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića. U dokumentaciji se navodi i to da se prethodno navedene stavke izvode od početka provedbe Potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom.

Čak 65 poslovnih subjekata koji su u državnom (su)vlasništvu za mjesec travanj dobilo je 26,5 milijuna kuna potpore. U (su)vlasništvu Grada Zagreba primili su najviše potpora za očuvanje radnih mjesta. Ukupan iznos isplaćen tim subjektima čini nešto više od tri milijuna kuna za 378 radnika. Odmah iza Zagreba pozicionirala se Virovitica, s više od 2,4 milijuna kuna po iznosu isplaćenih potpora. Primjerice, njima je isplaćeno pet puta više potpora nego subjektima u (su)vlasništvu Splitsko-dalmatinske županije. 

Potpore i djelatnostima koje nisu na popisu

Prema podacima Fininfo portala, od 133 subjekta koji su primili potpore za travanj, najveći udio subjekata čine društva s ograničenom odgovornošću (83 posto), dok najmanje čine ustanove kojih je samo sedam posto. Ustanove nisu obveznici javne objave godišnjih financijskih izvještaja jer prema organizacijskom obliku ne ubrajaju se u trgovačka društva. Ipak, iako ustanove nisu obvezne javno objavljivati svoje godišnje izvještaje, javno dostupni trebali bi biti izvještaji barem onih ustanova koje su ostvarile pravo na primanje potpora jer ih i ostali poslovni subjekti koji su doblili potpore javno objavljuju.  

Analiza je pokazala da samo 21 subjekt pripada djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića, odnosno da 21 pripada sektoru prerađivačke industrije. Dakle, 54 poslodavca koji su dobili potpore za očuvanje radnih mjesta u iznosu od 5,8 milijuna kuna ne posluju u djelatnostima koje su kvalificirane za njihovo dobivanje. 

Za ukupno 79 poslovnih subjekata, na koje mjere potpora potencijalno nisu trebale biti primjenjive, odnosno ne posluju u djelatnostima koje su kvalificirane za isplatu potpora, isplaćeno je 11,3 milijuna kuna, pa se postavlja pitanje jesu li se kriteriji za isplatu potpore za očuvanje radnih mjesta pravilno primijenili.

"Napominjemo da su 47 subjekata, od naprijed navedenih 79, za koje je isplaćena potpora u ukupnom iznosu od 5,4 milijuna kuna, društva s ograničenom odgovornošću u kojima RH, županije i jedinice lokalne samouprave nisu jedini članovi društva te postotak njihova vlasničkog udjela nije javno dostupan. Zbog toga za njih nismo mogli utvrditi zadovoljavaju li kriterije za isplatu. Također, napominjemo da su analizirani jedino subjekti na prvoj razini (su)vlasništva, odnosno u analizu nisu uključeni poslovni subjekti čiji su osnivači subjekti koje je osnovala država ili jedinice lokalne i regionalne samouprave, a ni njihova društva kćeri", kaže se u analizi Finainfo portala.

Provedena analiza upućuje na nedostatak transparentnosti poslovnih subjekata koji su u (su)vlasništvu RH, jedinica lokalne i regionalne samouprave i podataka koji se javno objavljuju te na potencijalno nepridržavanje kriterija za isplatu potpora.