Euro u Hrvatskoj najranije 2023. godine

8. studenoga 2019.

Foto:Pixabay/Ilustracija

U HGK - Županijskoj komori Split održano je izlaganje viceguvernera Hrvatske narodne banke Michaela Faulenda o mjerama koje Vlada i HNB poduzimaju radi ulaska u tečajni mehanizam, odnosno uvođenja eura. Faulend je govorio o očekivanim prednostima i nedostacima uvođenja eura te ulozi koju će HNB imati nakon što Hrvatska uvede euro.

Podsjetimo, u srpnju 2019. godine ministar financija i guverner Hrvatske narodne banke uputili su nadležnim tijelima Europske unije pismo namjere za ulazak u tečajni mehanizam ERM II, čime je napravljen važan korak u smjeru uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Prema procjeni viceguvernera Hrvatske narodne banke Michaela Faulenda, uz ogradu da se radi o procjeni po kojoj bi sve išlo glatko i bez odgoda, Hrvatska bi najranije mogla uvesti euro 2023. godine. "Nezahvalno je prognozirati, ali mogu reći da smo ozbiljan kandidat da sljedeće ljeto uđemo u tečajni mehanizam ERM II. Prije toga, prema našoj procjeni, u proljeće Europska središnja banka i Europska komisija napravit će evaluaciju. Po isteku te evaluacije i verifikacije mi bismo trebali biti jako dobar kandidat za ulazak u tečajni mehanizam ERM II. U tome mehanizmu trebamo provesti minimalno dvije godine, ispuniti sve kriterije i, ako ih ispunimo, tek onda Vijeće EU donosi odluku te tada dobivamo zeleno svjetlo za ulazak u eurozonu. Hrvatska ekonomija već sada visoko je eurizirana, tako da će sama činjenica da ćemo jednog dana uvesti euro biti dodatni poticaj našem gospodarstvu jer će se troškovi hrvatskoga gospodarstva i hrvatskih građana smanjiti. Neće biti više valutnog rizika, kamatne stope bit će manje, neće biti transakcijskih troškova", istaknuo je između ostalog viceguverner HNB-a Michael Faulend.

Predsjednik HGK - Županijske komore Split Joze Tomaš kazao je da je HGK za uvođenje eura. "Na nama je svima, a pogotovo na gospodarstvu, da se prilagođavamo toj činjenici. Kada dođe do samog uvođenja eura, imat ćemo jedno razdoblje prilagodbe, i to je dobra okolnost. Nama u HGK pritom je u fokusu, naravno, gospodarstvo i utjecaj na gospodarstvo. Na temelju iskustava drugih zemalja može se zaključiti da već sama prilagodba kriterijima za uvođenje eura donosi koristi za gospodarstvo na unutarnjem planu, ali i bolju poziciju iz perspektive međunarodnih institucija. Učinak na poduzetnike i njihovo poslovanje trebao bi također biti pozitivan, ponajprije putem uklanjanja valutnog rizika, jeftinijih izvora financiranja, rasta vanjske trgovine i smanjenih troškova konverzije valuta. S druge pak strane, negativan učinak putem administrativne prilagodbe poslovanja trebao bi biti umjeren i jednokratan. Stoga se logičnim nameće zaključak kako Hrvatska treba ustrajati u provedbi cilja uvođenja eura u realnom i razumnom roku", zaključuje Tomaš.

Jozo Vrdoljak