Europski zeleni plan kao globalni 'zlatni standard'

5. siječnja 2021.

Foto: Pixabay

S obzirom na to da su klimatske promjene i uništavanje okoliša prijetnja egzistenciji Europe i svijeta, Europska komisija iznijela je u prosincu 2019. Europski zeleni plan, novu strategiju za postizanje održivosti gospodarstva Europske unije.

Zelenim planom Europsku uniju želi se pretvoriti u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo u kojem 2050. godine nema neto emisija stakleničkih plinova, u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa i u kojem nitko nije zapostavljen.

Da bi se to postiglo, bit će potrebno djelovanje svih gospodarskih sektora, među ostalim ulaganje u tehnologije prihvatljive za okoliš, poticanje industrija na inovacije, uvođenje čišćih, jeftinijih i zdravijih oblika privatnog i javnog prijevoza, dekarboniziranje energetskog sektora, povećanje energetske učinkovitosti zgrada i suradnja s međunarodnim partnerima na poboljšanju globalnih standarda u području okoliša.

EU će pružiti financijsku potporu i tehničku pomoć onima koji će biti najteže pogođeni prelaskom na zeleno gospodarstvo. To će učiniti u okviru mehanizma za pravednu tranziciju unutar kojeg će se u razdoblju od 2021. do 2027. mobilizirati najmanje 100 milijardi eura u najpogođenijim regijama.

Nitko ne bi trebao ostati po strani

Izvršni potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, zadužen za Zeleni plan, ističe da je za uspjeh Zelenog plana ključno upravo to, da „nitko ne ostane po strani”.

„Kad kod se pojavi neki izazov, ljudi koji su najranjiviji plaćaju najvišu cijenu. Moramo osigurati da oni koji su najranjiviji budu i najzaštićeniji”, rekao je Timmermans u intervjuu za EUobserver, ističući da „tranzicija mora biti pravedna ili je neće biti”.

Europski čelnici postigli su na samitu u prosincu 2020. suglasnost o cilju smanjenja neto emisije stakleničkih plinova sa sadašnjih 40 posto na najmanje 55 posto do 2030., u odnosu na 1990.

"Cilj će EU ostvariti kolektivno. Države članice sudjeluju u naporima vodeći računa o pravednosti i solidarnosti, ne ostavljajući nikoga po strani", navodi se u zaključcima samita.

Komisija će ove godine iznijeti prijedloge kako to ostvariti. Paket prijedloga obuhvatit će razna područja: obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost, oporezivanje energije, raspodjelu emisijskog tereta i trgovanje emisijama. 

"To će biti jako teško svima”, upozorio je Timmermans, ističući da će to biti posebno teško za kućanstva i prometni i poljoprivredni sektor. Na pitanje hoće li se realizirati ulaganja u zelenu tranziciju koja su potrebna, Timmermans je kazao da financijska tržišta žele biti dio te tranzicije.

"Zbog potrebe za oporavkom od koronakrize, imamo priliku koja se pruža jednom u životu da investiramo. Bolje da to učinimo na pravilan način", istaknuo je.

Europa to može

Neki strahuju da bi pandemija koronavirusa i gospodarska kriza koju je ona uzrokovala mogli Zeleni plan baciti u drugi plan, no Timmermans je kazao da pandemija, ekološka kriza i kriza bioraznolikosti te industrijska revolucija pružaju priliku za "sveobuhvatno rješenje" i izrazio uvjerenost da Europa to može.

Jako važan uvjet je međunarodna suradnja, osobito s obzirom na to da su zemlje članice skupine G20 odgovorne za gotovo 80 posto globalnih emisija stakleničkih plinova.

Timmermans je naglasio da se ciljevi Pariškog sporazuma o klimi mogu ostvariti „ako i druge industrijalizirane zemlje preuzmu svoj dio odgovornosti”.

EU među ostalim planira uvesti i takozvani porez na ugljik na granici kojim želi zaštititi europska poduzeća koja moraju poštivati stroga pravila zaštite okoliša od nepoštene konkurencije izvana gdje ta pravila nisu toliko stroga te potaknuti međunarodne partnere da ulože veće napore u borbu protiv klimatskih promjena.

"Ovo moramo izvesti jako pametno i pažljivo. Biti najambiciozniji na svijetu, postati prvi klimatsko neutralni kontinent, ali i istodobno omogućiti drugim međunarodnim partnerima da idu u istom smjeru, jer ako budemo vodili, a nitko nas ne bude slijedio, nećemo ostvariti ciljeve Pariškog sporazuma", zaključio je Timmermans.

Hina/P.hr