Kako Hrvatska može izaći iz energetskog siromaštva?

Europska komisija obvezala se da će Europska unija postati svjetski lider u upotrebi obnovljivih izvora energije i u energetskoj učinkovitosti te zadržati vodeću ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Projekt Energetske unije započet je 2015. godine, na prijedlog tadašnjeg i donedavnog predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera, kako bi potrošačima u EU pružili sigurnu, održivu, konkurentnu i pristupačnu opskrbu energijom. Energetska unija je, u stvari, projekt reforme dogmatskih i energetskih politika Europe. U prošlom sazivu Europski parlament usvojio je niz zakonodavnih prijedloga i mjera poput paketa Čista energija za sve Europljane. Radi se o najskupljem paketu mjera koji je ikada usvojen na razini Europske unije.

Uskoro Zeleni sporazum

Riječ je o paketu mjera koji definira europsku energetsku i klimatsku politiku država članica do 2030. godine. "To je put prema modernom i prosperitetnom, ali i klimatski neutralnom gospodarstvu. Novi sastav Europske komisije također je najavio nove mjere. Riječ je o Zelenom sporazumu, koji će biti predstavljen u prvih sto dana rada novog saziva EK“, istaknuo je obraćajući se sudionicima Međunarodnoga energetskog foruma Valter Flego, član Odbora za industriju, istraživanje i energetiku Europskog parlamenta.

Flego je dodao kako je poznato da će taj sporazum podrazumijevati mjere za ambicioznije smanjivanje emisija CO2, ulaganje u nove tehnologije te novi plan ulaganja za EU. Cilj je EK smanjenje emisija CO2 za 40 posto do 2030., u odnosu na razine iz 1990. "Danas u EU imamo više od četiri milijuna zelenih radnih mjesta, a energetska tranzicija nudi prigodu da ih se otvori mnogo više. Isto tako, očekujemo povećanje iznosa u proračunu za 25 posto za klimatske promjene i energetiku. To znači dodatnih 328 milijardi eura više za klimu i obnovljive izvore energije u razdoblju od 2021. do 2027. godine. EU ima odgovore na klimatske izazove, dok je na nacionalnim vladama država članica obveza da idu ukorak s time. Glavni cilj Odbora u kojem djelujem jest Energetska unija te dovršetak nacionalnih energetskih i klimatskih planova država članica", istaknuo je Flego.

Foto: Valter Flego/Facebook

Hrvatski energetski plan

Flego je dodao da se raspravlja i o hrvatskom energetskom planu. "Hrvatskoj je potrebna druga - nova strategija do 2030. godine, koja će definirati optimalni energetski miks i razvojne energetske projekte. Potrebna je strategija koja će pratiti ne samo europska sredstva nego će imati dobro oblikovani nacionalni fond. Time ćemo pokazati da smo spremni priznati problem energetskog siromaštva i da smo se spremni suočiti s njim. Nužno je, naime, postaviti cilj udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije koji je ambiciozan, ali i ostvarljiv, koji Hrvatsku može maknuti iz energetskog siromaštva", pojašnjava Flego.

EU je postavila cilj od 32 posto udjela obnovljivih izvora energije do 2030. godine. Hrvatska je već sada na 28 posto. "Mi možemo i moramo biti ambiciozniji od tih 32 posto. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti sigurnosti opskrbe i konkurentnosti hrvatskoga energetskog sustava koji prati dugoročne ciljeve postavljene u EU direktivama. Prilikom revizije paketa Čista energija za sve Europljane očekujem da će Hrvatska postaviti mnogo ambicioznije ciljeve koji će je izvući s dna europske ljestvice po udjelu biogoriva u prometu. Sa 1,2 udjela biogoriva u prometu iza Hrvatske je jedino Estonija. Cilj je da 2030. godine taj udjel bude 14 posto. Da bismo to postigli, potrebno je jače pokretanje proizvodnje u zatvorenim tvornicama biogoriva. Nužno se preorijentirati s proizvodnje biodizela na proizvodnju novih vrsta naprednih goriva", istaknuo je Valter Flego.

Dekarbonizacija prometa

Flego nužnim drži osiguranje novih ulaganja u obnovljive izvore energije, ali i elektrifikaciju prometa. "Prema statistikama koje vodi Hrvatski centar za vozila i posljednjim dostupnim podacima s kraja 2017. godine, na našim cestama vozi samo 277 vozila na električni i 132 vozila na hibridni pogon. To je svakako poražavajući podatak jer znamo da je promet krivac za više od četvrtine emisija CO2 i glavni je uzrok onečišćenja u gradovima. Moramo se uskladiti s ciljevima EU i raditi na dekarbonizaciji prometnog i energetskog sektora. Trebamo podići udjel obnovljivih izvora energije u prometu, pojačati ulaganja u zelenu infrastrukturu te iskoristivost biomase, ali i energije sunca i vjetra. Nužno je definirati energetski smjer kojim će Hrvatska ići do 2030. godine", ističe Flego.

Napominje da je Vlada RH dostavila prvi nacrt plana Europskoj komisiji. Međutim, smatra da možemo i trebamo biti mnogo ambiciozniji. "U suradnji sa zainteresiranom javnosti i drugim dionicima, trebamo donijeti jasnu strategiju energetskog razvoja Hrvatske do 2030. godine. Naši građani očekuju liberalizaciju tržišta i mogućnost da svaki građanin u svakom dijelu Hrvatske može rabiti energente koji su čisti i cjenovno prihvatljivi. Građani s pravom očekuju konkretnu uštedu energije. Sve im to treba omogućiti novim energetskim planom", zaključio je Valter Flego.