Europska godina željeznice: Ono što vrijedi za EU – vrijedi i za Hrvatsku

Proglašenjem 2021. godine Europskom godinom željeznice Europska unija jasno je dala do znanja da željeznica više nije samo održiva alternativa – željeznica je prva. Tim je povodom u Županijskoj palači Varaždinske županije danas organizirana online panel-rasprava Što za sjevernu Hrvatsku znači Europska godina željeznice? Zaključeno je da bi 2021. godina trebala biti okidač za iskorištavanje više sredstava za ulaganje u željezničku infrastrukturu te je izražena podrška svim sudionicima na provedbi projekta za osiguravanje održive mobilnosti i kvalitetnoga prometnog sustava.

Panel, na kojem su sudjelovali župan Varaždinske županije Radimir Čačić, zamjenik predsjednika Saveza za željeznicu i direktor Altproa Zvonimir Viduka, član Uprave HŽ Putničkog prijevoza Mladen Lugarić, direktor Rail Cargo Carriera Croatia Milan Brkić, redoviti profesor Sveučilišta Sjever Ljudevit Krpan i voditelj projekata udruge Odraz Marko Stančec, putem Youtubeova kanala Varaždinske županije pratilo je oko sedamdesetak sudionika, a moderirao ga je glavni koordinator Saveza za željeznicu Ante Klečina.

Župan Radimir Čačić kazao je kako važnost željeznice u europskim razmjerima već desetljećima nije sporna te se osvrnuo na projekt Lepoglavska spojnica tj. projekt brze pruge Zagreb - Lepoglava - Varaždin - Čakovec.

"S obzirom na to da je 'zeleno' prva i udarna točka EU proračuna i Fonda za oporavak, to ekološko pitanje rješava se, među ostalim, i snažnim poticanjem ulaganja u promet koji je trenutno odgovoran za jednu trećinu štetnih emisija. Kad se spustimo na regionalnu i lokalnu razinu, dolazimo do pitanja hrvatskog sjevera koji je u smislu željezničkog prometa potpuno zapušten i napušten. Željeznicu uopće nemamo kao nešto što bismo mogli upotrebljavati, a u ovom trenutku smo na šestini potencijala. Sve analize pokazuju da bi se ukupan broj putnika s dva milijuna mogao dići na 12 milijuna kada bismo imali odgovarajuću željezničku infrastrukturu. Upravo je Lepoglavska spojnica naš ključni zahtjev Vladi, koji je ušao i u njihov program. Na tome radimo i inzistiramo mi te susjedne Krapinsko-zagorska i Međimurska županija. Ako se naš projekt proglasi opravdanim, možemo ići u rješenje za grad Varaždin uz pomoć ITU mehanizma. To je sve izvedivo, no netko to treba moći voditi. Najgore su propuštene šanse", rekao je Čačić.

Zelena, digitalna i inovativna željeznica

Zvonimir Viduka, zamjenik predsjednika Saveza za željeznicu i direktor tvrtke Altpro, najavio je da će ove godine Savez s tvrtkama koje sudjeluju u izgradnji i modernizaciji željeznice intenzivno raditi na organizaciji sličnih događaja kako bi se promovirala Europska godina željeznice, ali i stanje u željezničkom sektoru u Hrvatskoj približilo svjetskim trendovima.

"U posljednjih 13 godina sudjelovali smo kao partneri na pet EU projekata, bili smo vanjski suradnici na tri EU projekta, izradili osam studija, izdali pet publikacija i organizirali 16 konferencija i tribina. Želimo željeznicu postaviti na prvo mjesto integriranjem s ostalim javnim prijevozom, uz intermodalnost kao ključnu kariku u lancu uspješne teretne logistike te manje zagađenje i veću sigurnost. Godinama smo promovirali sintagmu '3E' (energetski, ekološki i ekonomski povoljna željeznica) koju sada želimo dignuti na ljestvicu više, a to je zelena, digitalna i inovativna željeznica. Naša je vizija Hrvatska gdje su javni prijevoz i željeznica okosnica održivog razvoja na zadovoljstvo (svih) građana", rekao je Viduka.

Istaknuo je da se Savez pridružio skupini od 36 europskih nevladinih udruga i poslao pismo ministrima prometa kako bi se potaknulo uvođenje 30 novih međunarodnih linija putničkih vlakova, od kojih neke trebaju prolaziti i Hrvatskom.

"Jer, ono što vrijedi za Europu, vrijedi i za Hrvatsku, što znači da nam je cilj integrirani željeznički sustav, zajednička prodaja karata, smanjenje naknada za uporabu infrastrukture te povećanje investicija u infrastrukturu", kazao je Viduka.

Zvonimir Viduka / Foto: Altpro

Dotaknuo se i uloge željezničke industrije koja se od devedestih godina prošloga stoljeća polako rastakala, ali još uvijek postoji jezgra zdravih tvrtki koje mogu Europi ponuditi svoje proizvode. Kad je riječ o projektima iz EU fondova, Viduka se založio za veću participaciju domaće industrije i smatra da bi država trebala mnogo više intervenirati za sudjelovanje domaćih tvrtki u realizaciji projekata kako bismo sačuvali radna mjesta i rabili svoje znanje, a ne, kako je rekao, da nam sve rade stranci i donose tuđe tehnologije.

Ove godine novih 12 elektromotornih vlakova

Mladen Lugarić, član Uprave HŽ Putničkog prijevoza, najavio je niz aktivnosti te tvrtke u Europskoj godini željeznice. HŽPP te HŽ Infrastruktura i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture bit će organizatori prolaska posebnoga "europskog vlaka" koji će obilaziti sve europske zemlje, a u Hrvatskoj se njegov dolazak očekuje 11. rujna.

U ovoj godini HŽPP očekuje isporuku novih 12 elektromotornih vlakova koji će, uz već 28 novoisporučenih, svakako pridonijeti poboljšanju usluge. Jer ostatak putničkoga voznog parka star je prosječno 40 godina.

"Trenutno se radi i na osiguranju izvora novca za još sedam dizelskih vlakova, koji će pored pet postojećih koji voze na sjeveru Hrvatske, poboljšati uslugu na slavonskom i dalmatinskom području. Nacionalnim planom za oporavak predviđa se izgradnja dvaju prototipova vlakova na baterijski pogon, što je vrlo važna investicija jer je 65 posto željezničke mreže u Hrvatskoj neelektrificirano. U pregovoru smo i sa stranim operatorima, s kojima planiramo organizirati turističke linije koje bi turiste iz drugih zemalja izravno dovozili na Jadran", iznio je planove Lugarić.

Milan Brkić, direktor jednog od privatnih teretnih operatora u Hrvatskoj - Rail Cargo Carrier Hrvatska, rekao je kako je za grupu Rail Cargo svaka godina – godina željeznice jer funkcioniraju na inovativnim projektima od kojih je najvažnija internacionalizacija i digitalizacija kako bi se sva transportna problematika rješavala digitalnim putem.

"Trenutno smo uključeni u projekt izrade aplikacije koja će dispečerima omogućiti praćenje osoblja i vagona, planiranje rada osoblja i lokomotiva, popis vlakova itd. Drugi projekt u koji smo uključeni jest izrada automatskoga kvačila za teretne vagone koji bi 2030. godine trebao rezultirati proizvodnjom vagona s automatskim kvačilima, što ubrzava procese i smanjuje utjecaj ljudskog faktora", rekao je Brkić.

Iako je nakon liberalizacije teretnog prijevoza od 2014. godine teretni prijevoz porastao za 50 posto, i to uglavnom u tranzitu kroz Hrvatsku, Brkić je kazao da su razočarani nesudjelovanjem u hrvatskom intermodalnom prijevozu jer je on u rukama brodara, dok su željeznički prijevoznici jedni drugima konkurencija.

"Postoje ograničenja u kvaliteti infrastrukture, ali i u nedostatku intermodalnih terminala u središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj, za koje neki hrvatski prometni stručnjaci smatraju da nam ne trebaju jer su nam Rijeka i Graz preblizu. Istodobno u Srbiji postoje tri i grade se još tri velika intermodalna terminala", rekao je Brkić i kritički se osvrnuo na činjenicu da HŽ, kao cjelina, više ne postoji u Hrvatskoj.

"Postoje dva nacionalna operatora i HŽ Infrastruktura, koja se bavi novim projektima a da se ne konzultira s tim istim operatorima. Zanemarila je svakodnevni život, tj. organizaciju i tehnologiju. A operatorima je jedina briga kako preživjeti u toj situaciji punoj zatvaranja pruga zbog radova i loše organizacije. Moja glavna preporuka jest da Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pod hitno riješi odnose među nacionalnim željezničkim tvrtkama kako bismo svi mogli lakše raditi", poručio je Brkić.

Znanstvena zajednica i zelene udruge pomažu edukacijom

Ljudevit Krpan, redoviti profesor Sveučilišta Sjever, u diskusiji je naglasio da se razina nacionalne razvijenosti jedne države ogleda u razvijenosti željeznice, a Sveučilište Sjever želi poduprijeti taj razvoj. Trenutno obrazuju petu generaciju inženjera prometa, a za taj studij, kaže, velik je interes mladih.

"Naši inženjeri mogu bez problema raditi na željeznici, ali spremni smo se mijenjati, učiti, prilagođavati i kontinuirano unaprjeđivati tržište i gospodarstvo, ne samo teoretskim znanjima nego i najsuvremenijim simulacijskim alatima. Naša je misija fleksibilnost, brzina i ustrajnost na putu prema održivoj mobilnosti", rekao je Krpan.

Marko Stančec, voditelj projekata u udruzi Odraz, naglasio je da postoji odlična suradnja između hrvatskih sveučilišta i nevladinih "zelenih" udruga. Kao voditelji mreže CIVINET, koja okuplja 92 člana iz šest država jugoistočne Europe, sudjelovali su, između ostaloga, u stvaranju nove Strategije pametne mobilnosti EU-a koja mijenja postavke iz Bijele knjige 2011. te organiziraju radionice za javnost i edukacije za studente na temu planiranja intermodalnosti.

"Na jesen ove godine pridružit ćemo se događajima u povodu Europske godine željeznice organizacijom panela o javnom prijevozu i željeznici. Civilne udruge pomažu željeznici zagovaranjem na relevantnim mjestima. To pokazuje i činjenica da je Europski parlament donio odluku da od 2021. godine svi novi putnički vagoni koji kreću u promet moraju imati osam mjesta za bicikle, čemu smo svojim zagovaranjem pridonijeli i mi. Ovu godinu moramo iskoristiti kao 'okidač' za pripremu novih projekata održive mobilnosti za novu financijsku perspektivu", zaključio je Stančec.

Na kraju rasprave svi sudionici složili su se da ovakve razgovore treba nastaviti tijekom godine jer samo razmjenom mišljenja i iskustava svih dionika u željezničkom sektoru može se u Europskoj godini željeznice pomoći i hrvatskim željezničkim tvrtkama i industriji.

Željeznica - najodrživiji način prijevoza

Europska komisija proglasila je 2021. godinu Europskom godinom željeznice. Inicijativu za proglašenje podupro je Europski parlament u ožujku 2020., a Vijeće Europe prihvatilo ga je te godine u prosincu kao dio europskih napora u okviru Europskoga zelenog plana, plana koji je EU izradio s ciljem održiva gospodarstva i postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Jedan od ključnih elemenata Plana jest pokrenuti čišće i zdravije načine prijevoza jer je prijevozni sektor trenutno odgovoran za 25 posto europske emisije stakleničkih plinova. Europski zeleni plan traži 90 posto smanjenja emisija u prijevoznom sektoru do 2050. godine.

Dok je europski prometni sektor odgovoran za 25 posto emisije stakleničkih plinova, istodobno je željeznica u Europi odgovorna za manje od 0,5 posto tih emisija povezanih s prometom. To je čini najodrživijim načinom putničkog i teretnog prijevoza. Među ostalim prednostima, željeznica je izuzetno sigurna i povezuje europske ljude i gospodarstvo transeuropskom prometnom mrežom (TEN-T). Bez obzira na te prednosti, samo se oko sedam posto putnika i 11 posto robe prevozi željeznicom. Europska godina željeznice omogućit će zamah prema povećanju udjela željezničkog prijevoza na prijevoznom tržištu. To će smanjiti emisiju stakleničkih plinova i zagađenje koje je u europskom prijevozu značajno i tako dati golem doprinos europskim naporima za ostvarenje Europskoga zelenog plana.

Kako bi se suočili s tim ciljevima i osigurali da prijevoz nastavi igrati svoju ulogu u razdoblju tranzicije prema čistom, digitaliziranom i inovativnome europskom gospodarstvu, Komisija je u prosincu 2020. usvojila Održivu i pametnu mobilnu strategiju. Strategija trasira put prema održivijoj, pametnijoj i elastičnijoj mobilnosti, uključuje ciljeve kao što su udvostručavanje teretnog prijevoza i utrostručavanje putničkog prijevoza do 2050. Očekuje se da će ove godine Komisija predstaviti Akcijski plan za povećanje putničkog i teretnog prijevoza te predviđene mjere za povećanje kapaciteta i pojednostavnjenje kupnje karata za različite vrste prijevoza, kako bi u budućnosti povećala atraktivnost željeznice.