euro 2023.
Pripreme za uvođenje eura u završnoj fazi i idu bez ikakvih problema
Pripreme za uvođenje eura u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. godine idu bez ikakvih problema i prema planu, istaknuto je na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura. Premijer Andrej Plenković rekao je da će Hrvatska članstvom i u eurozoni i u Schengenu od 1. siječnja iduće godine ući ući u skupinu 15 zemalja svijeta koji su istovremeno i u NATO-u i u eurozoni i u Schengenu. "Na taj smo način dio najuže jezgre i najrazvijenijeg dijela EU. To je u 30 godina veliko postignuće", rekao je Plenković. Potvrdio je i da će ulazak u schengenski prostor biti potvrđen 1. siječnja 2023. što se tiče graničnih prijelaza, a zračnih luka 26. ožujka. Nakon ulaska u europodručje, Hrvatska će se moći nositi bolje s različitim krizama, i građani i poduzeća bit će zaštićeniji i sigurniji u svakom pogledu, rekao je Plenković. Po njemu, kontekst članstva u europodručju nosi sa sobom niže kamate, povećava konkurentnost, te diže i politički i ekonomski rejting zemlje. Premijer je kazao da će Hrvatska od uvođenja eura imati izravne i trajne koristi, a jedna od najvećih je što će u potpunosti nestati valutni rizik, kojem su izloženi svi oni koji imaju kredite vezane uz euro. Kao drugu važnu korist istaknuo je trend smanjivanja kamatnih stopa. Istaknuo je i kako će dvojno iskazivanja cijena trajati i nakon što uđemo u europodručje, dodavši kako 53 posto robnog izvoza i 60 posto robnog uvoza Hrvatska obavlja sa zemljama europodručja. Sve pripreme za uvođenje eura teku normalno, naglasio je premijer, navodeći i kako će građani od 1. prosinca u svim bankama, Fini i poštama moći kupiti dva početna paketa eurokovanica s hrvatskim motivima. Početni paket sadrži 33 kovanice svih apoena. Ministar financija Marko Primorac je izvijestio kako je u procesu usklađivanja zakonodavstva s uvođenjem eura od 70 zakona, čija je izrada i donošenje planirano ove godine, do sada doneseno 68 zakona, dok su dva zakonska prijedloga u proceduri Hrvatskog sabora te će biti doneseni do kraja godine. Proces usklađivanja zakonodavstva nastavit će se i u 2023. godini, uz načelo neprekidnosti pravnih akata, pa će se tako iznosi u kunama računati u eurima po fiksnom tečaju konverzije, najavio je. Inače, fiskni tečaj konvezije je 7,5340 kuna za jedan euro. Ministar financija je izvijestio i kako je u tijeku i sveobuhvatna informativna kampanija, dio koje su i edukativne aktivnosti, a po prvi je put i državni proračun izražen u eurima. Državi je, istaknuo je Primorac, od posebne važnosti da se konverzija iz kuna u euro provodi u skladu sa Zakonom o uvođenju eura i da se spriječe svi pokušaji nezakonitog postupanja. Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je izvijestio kako je do sada otkovano 347 milijuna komada kovanica, odnosno 83 posto ukupne količine kovanica. Do Božića će biti otkovano 420 milijuna kovanica, istaknuo je. Predopskrba banaka eurima počela je u listopadu i još traje, a do sada je bankama isporučeno tri četvrtine novčanica i kovanica od onoga što je planiramo, naglasio je Vujčić. Intenzivira se, rekao je, i povlačenje kuna iz optjecaja pa je od sredine kolovoza do sada vrijednost kuna u optjecaju smanjena za devet milijardi kuna. Isto tako banke provode brojna operativna testiranja pa Vujčić ne očekuje nikakva negativna iznenađenja. Po podacima koje je iznio, od 1. siječnja 2023. bit će operativno 2.700 bankomata, što je 70 posto od svih bankomata u državi, a preostalih 1.300 bankomata bit će operativno do 15. siječnja. Direktora Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović najavio je interaktivnu kartu bankomata, na kojoj će građani moći pronaći najbliži bankomat na kojem će moći podići eure. I predstavnici banaka te Fine i Hrvatske pošte su istaknuli da pripreme za uvođenja eura idu po planu.  
euro 2023.
Državni inspektorat nadzire dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima
Inspekcije Državnog inspektorata - turistička, tržišna i inspekcija rada u području radnih odnosa - u skladu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj nadzirat će obvezno dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima, koje će trajati do 31. prosinca 2023. godine. Naime, člankom 75. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj propisana je, među ostalim, nadležnost Državnog inspektorata u vezi s nadzorom nad provođenjem odredbi Zakona, i to u dijelu prodaje robe i pružanja usluga, dvojnog iskazivanja na računima, u području ugostiteljske djelatnosti, pružanja ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu, boravišne odnosno turističke pristojbe, u području radnih odnosa te u području nadzora drugog vjerovnika u skladu s propisom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje. Slijedom navedenoga, a u skladu s odredbama Zakona, tržišna inspekcija kontinuirano će provoditi inspekcijske nadzore u području prodaje robe i pružanja usluga, odnosno nadzirat će: je li poslovni subjekt na jasan, čitljiv i vidljiv te lako uočljiv način dvojno iskazao cijenu robe i usluge uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje je li poslovni subjekt istaknuo fiksni tečaj konverzije na jasan, vidljiv i lako uočljiv način je li poslovni subjekt pri ispostavljanju računa potrošaču dvojno iskazao ukupan iznos na računu uz prikaz fiksnog tečaja konverzije. Nadzire se i dvojno iskazivanje isplate plaća Inspekcija rada u području radnih odnosa će u razdoblju dvojnog iskazivanja u inspekcijskim nadzorima isplate plaće, naknade plaće i otpremnine odnosno izdavanja obračuna isplaćene plaće, naknade plaće i otpremnine iz članka 93. stavaka 1. i 4. Zakona o radu, utvrđivati i je li poslodavac dvojno iskazao ukupan iznos isplaćen radniku na račun na ispravi o isplati plaće, naknadi plaće, otpremnine i drugih materijalnih prava koji se radniku isplaćuju na temelju propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu i ugovora o radu uz prikaz fiksnog tečaja konverzije. Inspekcija rada, tržišna i turistička inspekcija, svaka u dijelu svoje nadležnosti, a na temelju odredbi Zakona, obavljat će inspekcijske nadzore po službenoj dužnosti na temelju plana rada, predstavki zaprimljenih od udruga koje sudjeluju u projektu Tajni kupac za zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura u Republici Hrvatskoj te na temelju javnih objava i zaprimljenih predstavki potrošača. Iz Državnog inspektorata podsjećaju da prijave zaprimaju putem elektroničkog obrasca koji se može ispuniti na njihovoj stranici, pošte ili ih građani mogu osobno predati dolaskom na adresu nadležnog ureda Državnog inspektorata.
euro 2023.
Članstvo u eurozoni jamči veću sigurnost i bolju zaštitu
Članstvo u eurozoni jamči državi, gospodarstvu i građanima veću sigurnost i bolju zaštitu od kriza i ekonomskih šokova, kazao je premijer Andrej Plenković na početku sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. "Ulazimo u krug najrazvijenijih zemalja Europe i najbolje povezanih s najsnažnijim mehanizmima solidarnosti i potpore u trenucima gospodarskih kriza", istaknuo je Plenković navodeći kako će članstvo u eurozoni omogućiti gospodarstvu niže kamate, veću otpornost na krize i veću konkurentnost, a članstvo diže i međunarodni rejting Hrvatske u političkom, ekonomskom i financijskom smislu. "Nalazimo se u završnoj fazi uvođenja eura i, unatoč svim izazovima i krizama s kojima smo bili suočeni proteklih godina, na pragu smo ostvarenja jednog od dvaju strateških ciljeva, dublje integracije Hrvatske u Europsku uniju - jedan je ulazak u europodručje, a drugi je schengenski prostor", kazao je Plenković te poručio da je u iduća četiri mjeseca do uvođenja eura preostalo još dosta posla. Prema njemu, četiri su glavna elementa o kojima treba voditi računa da bi proces uvođenja eura prošao fino i suptilno. Prvi je informiranost i zaštita potrošača, koji moraju biti adekvatno informirani i upoznati s procesom te zaštićeni od bilo kakvih nastojanja da se 'lovi u mutnom'. Drugi je provedba zakonodavnih i drugih aktivnosti koje će pravno osigurati izvjesnost prilagodbe. Treći je prilagodba gospodarstva i društva, i to glede opskrbe banaka, poduzeća i građana novcem, što je tehnički i logistički vrlo zahtjevan proces. Četvrto je uputiti na sve prednosti koje će Hrvatskoj donijeti članstvo u eurozoni. Od 5. rujna obveza dvojnog iskazivanja cijena Plenković je podsjetio da od 5. rujna nastupa obveza dvojnog iskazivanja cijena, u kunama i eurima, što je važno da se građani prilagode iskazivanju cijena u eurima. Podsjetio je da je tečaj eura fiksiran na 7,53450 kuna i da se na osnovi tog tečaja preračunavaju cijene. Upozorio je da će državna tijela kontrolirati preračunavanje cijena s ciljem zaštite potrošača. Plenković je naveo da u eurozonu ulazimo u vrijeme nekoliko kriza, od COVID-a 19 do ruske agresije na Ukrajinu i posljedične energetske krize te rasta cijena energije i hrane. S obzirom na rast inflacije u Europi, svijetu i Hrvatskoj, Plenković se osvrnuo na teze da će sve poskupjeti s uvođenjem eura. "Dosadašnja iskustva u zemljama koje su uvele euro pokazuju da je taj rast bio jednokratan i minimalan, između 0,2 i 0,3 postotna boda", istaknuo je Plenković. Sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura održana je prije tematske sjednice Vlade posvećene usvajanju više od 60 zakona, koje će Sabor ove jeseni usvojiti kao dio zakonodavne prilagodbe za uvođenje eura.
euro 2023.
Ako je u vašem ugovoru o leasingu bio korišten NRS za kunu, on će biti zamijenjen NRS-om za euro
Ako ste klijent jednog od leasing društava koja posluju u Hrvatskoj, sigurno se pitate što će uvođenje eura značiti za vaš ugovor o leasingu? Prilikom uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj sve odredbe vašeg postojećeg ugovora o leasingu ostaju na snazi, jedino će se iznosi u kunama preračunati u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije od 7,53450 kuna i u skladu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj. Preračunavanje se odnosi na nedospjeli iznos glavnice u kunama, dospjeli obračunani a neplaćeni iznos glavnice u kunama, ostale nedospjele iznose koji proizlaze iz ugovora te one dospjele i obračunane, ali nenaplaćene. Kod ugovora o leasingu u kunama, iznosi u kunama preračunat će se u eure, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije, pa će i iznos rata/obroka biti izražen u eurima. Kod ugovora o leasingu u kunama s valutnom klauzulom u euru, svi iznosi koji proizlaze iz ugovornog odnosa, a iskazani su u euru, nakon dana uvođenja eura ostaju u euru kako je prije bilo ugovoreno. Ugovor o leasingu koji sadrži promjenjivu kamatnu stopu nakon uvođenja eura ostaje kakav jest osim ako je kao parametar korišten NRS (nacionalna referentna stopa) za kunu, u kojem se slučaju taj parametar zamjenjuje NRS-om za euro. Cijeli će se proces odvijati automatski Poslovima leasinga u Hrvatskoj se bavi 15 društava, koja su krajem ožujka imala gotovo 154.000 aktivnih ugovora o leasingu, ukupne vrijednosti gotovo 18 milijardi kuna. Od toga se oko 22 posto ili gotovo 34.000 ugovora odnosilo na fizičke osobe, a ostatak na pravne. Na sve njih automatski će se primijeniti odredbe preračunavanja iz kuna u eure, prema definiranom tečaju konverzije. Važno je napomenuti da konverzija valute ne utječe ni na prava ni na obveze ugovornih strana iz postojećih ugovora o leasingu te da ti ugovori ostaju na snazi. Kao i drugi korisnici financijskih usluga, ugovaratelji leasinga o navedenom će biti informirani putem javnih glasila i internetskih stranica leasing društava, dok će one pojedinačne, individualne obavijesti o preračunavanju dobiti najkasnije 30 dana nakon uvođenja eura. Cijeli će se proces za klijente leasinga odvijati automatski, no to ne znači da ga neće nadzirati nadležne institucije i regulator tržišta, što je u slučaju leasing društava Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA). Stoga se primatelji leasinga u slučaju pojave eventualnih nepravilnosti u konverziji mogu obratiti na e-mail adresu: potrosaci@hanfa.hr
euro 2023.
U 867 nadzora dvojnog iskazivanja cijena utvrđeno 285 prekršaja
Državni inspektorat je u pet dana, odnosno od prvog dana obveznoga dvojnog iskazivanja cijena roba i usluga, u kunama i eurima, obavio 867 inspekcijskih nadzora, u kojima je ukupno utvrdio 285 povreda odredbi zakona. Od navedenoga ukupnog broja nadzora, tržišna inspekcija obavila je 515 inspekcijskih nadzora, od čega su 352 inspekcijska nadzora obavljena u području trgovine, a 163 nadzora nad raznim pružateljima usluga, poput frizera, pružatelja usluga popravka i slično, ističu iz DIRH-a.   Pritom, ukupno je utvrđeno 179 povreda odredbi Zakona o euru, pri čemu u 89 slučajeva poslovni subjekt nije dvojno iskazao cijene, u 81 slučaju utvrđeno je neisticanje i nepravilno isticanje fiksnog tečaja konverzije, u šest slučajeva povreda se odnosila na neiskazivanje dvojnog iznosa na računu uz prikaz fiksnog tečaja konverzije, a u tri slučaja povreda se odnosila na to da poslovni subjekt nije pravilno preračunao novčane iznose u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje. Nadalje, turistička inspekcija obavila je ukupno 295 redovnih inspekcijskih nadzora, pri čemu je utvrđeno 106 povreda odredbi Zakona, od čega se 71 povreda odnosila na to da poslovni subjekt nije dvojno iskazao cijene, 28 povreda odnosila se na neisticanje i nepravilno isticanje fiksnog tečaja konverzije, a sedam na neiskazivanje dvojnog iznosa na računu uz prikaz fiksnog tečaja konverzije. Nadzorne aktivnosti idu dalje  Slijedom navedenog, ističu iz DIRH-a, inspektori su poduzeli Zakonom propisane mjere. Napominju i da je člankom 89. Zakona o euru omogućena primjena načela oportuniteta, u slučajevima utvrđenog prekršaja prvi put, i to ako nadzirana osoba tijekom nadzora otkloni nepravilnosti i nedostatke utvrđene u nadzoru ili u kratkom primjernom roku. "Cilj ovih nadzora, kojima su obuhvaćeni poslovni subjekti koji su obveznici dvojnog iskazivanja cijena robe i usluga, odnosno trgovci, ugostitelji i drugi pružatelji usluga, prije svega je zaštita i informiranje potrošača. Nadzorne aktivnosti nastavljaju se i u idućem razdoblju", dodaju iz DIRH-a. Preostalih 57 nadzora provela je inspekcija rada, a njihovi nalazi još nisu gotovi, doznaje se iz DIRH-a. Podsjetimo, od ponedjeljka 5. rujna, nepuna četiri mjeseca prije ulaska Hrvatske u eurozonu, nastupila je zakonska obveza dvojnog iskazivanja cijena kao ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura, a za poslovne subjekte ta obveza će se protegnuti i na cijelu 2023. godinu. Dvojno iskazivanje cijena znači da od 5. rujna 2022. pa do 31. prosinca 2023. poslovni subjekti i drugi obveznici u svojim odnosima s potrošačima moraju iskazati cijenu i druge novčane iskaze vrijednosti i u eurima i u kunama.
euro 2023.
U Karlovcu održan još jedan seminar na temu prilagodbe gospodarstva uvođenju eura
HGK Županijska komora Karlovac, u suradnji s Udrugom računovođa i financijskih djelatnika Karlovac, organizirala je drugi seminar ove godine na temu prilagodbe gospodarstva uvođenju eura. "Uvođenje eura u Republiku Hrvatsku sigurno je povijesni trenutak kojem ćemo se morati prilagoditi svi, a poseban teret je naravno na gospodarskim subjektima. Ne radi se samo o točnom preračunavanju cijena i obvezi dvojnog iskazivanja, već o cjelokupnoj prilagodbi brojnih internih procesa od informacijskih sustava, načina financijskog izvještavanja do vođenja poslovnih knjiga i ostalo", kazao je Zlatko Kuzman, predsjednik Županijske komore Karlovac. Poznati stručnjaci Marija Zuber i Domagoj Brkljan ovaj put su sudionicima, njih 70, pojasnili koje prilagodbe poslovni subjekti trebaju provesti u vođenje računovodstva i financijskog izvještavanja u prijelaznom razdoblju dvojnog iskazivanja, kao što su prilagodbe i rokovi usklađenja temeljnog kapitala, vođenje poslovnih knjiga i knjigovodstvene isprave, evidentiranje i izgled računa, blagajničko poslovanje, prijava poreza na dobit i PDV-a, sadržaj obračuna plaće i otpremnina u razdoblju dvojnog iskazivanja, ispravci i dopune JOPPD obrasca. Teme na seminaru bile su i prijedlozi izmjena propisa o porezu na dohodaka koji se očekuju u 2023. godini, novosti u obaveznom sadržaju ugovora o djelu i autorskih ugovora te pravo na korištenje očinskog dopusta.