Aktualno
Marić o podizanju kreditnog rejtinga: "Ovo su prvi efekti uvođenja eura"
Agencija Moody's objavila je da bi mogla podići kreditni rejting Hrvatske u investicijsku kategoriju nakon preporuke EU-a o ulasku u eurozonu. Važeći rejting Hrvatske 'Ba1' signalizira ulagačima da agencija kupnju državnih obveznica Hrvatske smatra špekulativnim ulaganjem. Moody's je u izvijestio da će ga podići za dvije razine, na 'Baa2', u investicijsku kategoriju.   Tim povećanjem Hrvatska bi po prvi puta kod sve tri agencije imala investicijsku razinu kreditnog rejtinga. Ova objava Moody'sa je došla izvan redovnih izvještavanja za ovu godinu, a Marić ju je ocijenio izuzetno pozitivnom. Rejting će biti podignut nakon analize koja bi agenciji trebala omogućiti da procijeni hoće li postupak formalizacije članstva Hrvatske u zakonima EU-a biti završen sredinom srpnja, kao što se trenutno očekuje, stoji u priopćenju objavljenom u petak. Moody's je signalizirao podizanje rejtinga nakon što je Vijeće EU-a za financijsku i monetarnu politiku 17. lipnja preporučilo ulazak Hrvatske u eurozonu početkom iduće godine, a čelnici EU-a usvojili preporuku na samitu održanom 23. i 24. lipnja. Hrvatska bi trebala ući u eurozonu početkom iduće godine. Fiskalna snaga Usvajanje euro imalo bi značajne pozitivne implikacije po kreditni profil Hrvatske, a u prvom bi redu svelo udio javnog duga denominiranog u inozemnoj valuti sa 70 posto na nulu, ističe Moody's. "To bi pak značajno poboljšalo našu ocjenu vladine fiskalne snage, ključnog faktora pri ocjenjivanju, budući da bi eliminiralo rizik povećanja duga iskazanog udjelom u BDP-u u slučaju pada vrijednosti valute, a značajno bi smanjilo i rizike u zaduživanju", dodaje agencija. Iako je hrvatsko gospodarstvo već u velikoj mjeri integrirano u gospodarstvo eurozone, a tečaj kune vezan za euro, ulazak u eurozonu donio bi dodatne prednosti smanjenih transakcijskih troškova i eliminacije preostalih deviznih rizika u transakcijama s eurozonom, ocjenjuju. To će vjerojatno dodatno potaknuti ekonomsku integraciju i izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku i poduprijeti potencijal rasta na dulji rok. Usvajanje eura smanjit će i devizne rizike za bankovni sektor i pozitivno utjecati na Moody'sovu ocjenu likvidnosti države i ranjivosti na vanjske rizike. Moody's pozitivno ocjenjuje i hrvatske institucije, podsjećajući da je Hrvatska u 'čekaonici za euro' provela samo dvije godine. Zato najavljuju da će nakon analize "podići rejting Hrvatske za dvije razine, na 'Baa2', ako članstvo (...) u eurozoni bude formalno potvrđeno i kodificirano zakonom EU-a". Svojevrsni 'šlag na tortu' Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je da najava Moody'sa o podizanju kreditnog rejtinga Hrvatske u slučaju formalne potvrde ulaska u eurozonu predstavlja "prvi pokazatelj i prvi efekt formalnog članstva" u toj zajednici. "Mislim da je to jedna jako dobra vijest, koja dolazi kao svojevrsni 'šlag na tortu' i 'točka na i' svega onoga što smo kao Vlada od početka mandata imali kao cilj, a to je povratak Hrvatske u sigurnu zonu investicijskog rejtinga", istaknuo je Marić u izjavi novinarima. Ocijenio je i da je to "prvi pokazatelj i prvi efekt formalnog članstva u eurozoni". Razumije bojazan građana zbog potencijalnih kratkoročnih negativnih efekata ulaska u eurozonu, koji se prije svega odnose na zaokruživanje cijena i utjecaj na inflaciju. "Međutim, kroz ovaj element se vidi da su koristi kudikamo veće i više, jer kreditni rejting ima dugoročniji efekt, s obzirom da se reflektira u cijeni zaduživanja", istaknuo je Marić. To je poglavito važno u trenucima kada su referentne kamatne stope počele rasti, te tako poskupljivati i dug i kapital, kazao je. "Za sada ne vidimo prijetnju recesije, no Hrvatska nije otok" Članstvo u eurozoni je ocijenio važnim i zbog toga jer se nalazimo u kriznim vremenima, uslijed kojih rastu i inflatorni pritisci, a tu su i najave potencijalnih prijetnji od recesije. Rekao je da cijeni doprinos analitičara koji upozoravaju na opasnost recesije, a svega toga su svjesni i u Vladi. Stoga, radi se sve kako bi se ublažili inflatorni pritisci, jer s postojećom strukturom inflacije, oni više "udaraju" na socijalno ugroženije skupine stanovništva, s obzirom da su hrana i energenti u njihovim potrošačkim košaricama često jedini artikli koje konzumiraju. Uz ublažavanje tih pritisaka, apostrofirao je Marić, jednako je važno i osigurati opskrbu hranom i energentima. Treća bitna stvar je i održavanje postojeće razine gospodarske aktivnosti, jer njeno usporavanje ili ulazak u negativnu zonu upravo i znači recesiju. No, Vlada recesiju u svojim procjenama za ovu godinu "ne vidi", s obzirom i na turističku sezonu, razinu građevinskih aktivnosti, kao i solidne performanse u trgovini na malo, poljoprivredi i dobrom dijelu prerađivačke industrije. "No moramo biti svjesni da nismo izdvojeni otok, već dio otvorenog gospodarstva", napomenuo je Marić, dodajući da se određena upozorenja vrlo ozbiljno shvaćaju. Pitanje je koja je to razina inflacije koja bi mogla početi utjecati na promjenu navika potrošača, no očito, kada su u pitanju esencijalna dobra poput hrane i energenata, još nije dosegnuta, ustvrdio je Marić odgovarajući na pitanje novinara. "No s dodatnim usložnjavanjem možemo očekivati i da će se sklonosti potrošača početi mijenjati. Za sada, unatoč poteškoćama dobar dio građana to uspijeva podnijeti", izjavio je. Kada je riječ o turističkoj sezoni, vrijednost fiskaliziranih računa je trenutno oko 25 posto veća u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Iako nije lako raščlanjivo, nažalost značajniji efekt na takve rezultate ima i rast inflacije, s obzirom i da su prema podacima za svibanj cijene u kategoriji hotela i restorana na godišnjoj razini porasle za oko 12 posto, rekao je Marić. Po pitanju rasta cijena hrane, smatra da tu svi trebaju dati svoj doprinos te "smanjiti špekulativne aktivnosti" na najmanju moguću mjeru, što uključuje i trgovce, ali i proizvođače, otkupljivače, te bazične proizvođače poljoprivrednih proizvoda. Tim špekulacijama u kratkom roku netko može eventualno dobiti, no dugoročno svi gubimo, poručio je Marić. Rekao je i da je Vlada dala poticaj putem smanjenja PDV-a na hranu, a kao pozitivnu okolnost je apostrofirao i visoko konkurentno tržište maloprodaje u Hrvatskoj, pri čemu se konkurencijom trgovačkih lanaca koliko-toliko ublažavaju inflatorni pritisci. Uskoro izdavanje domaće obveznice Za drugi tjedan srpnja planira se i izdavanje domaće obveznice, vrlo vjerojatno u dvije tranše, s kraćom i dužom ročnosti, odnosno četiri i deset godina, s obzirom da 22. srpnja na naplatu dospijeva obveznica od milijardu eura, pa ju je cilj u potpunosti refinancirati. O tome je već odrađen krug razgovora s domaćom financijskom industrijom, prinosi će zasigurno biti viši no u odnosu na prijašnja izdanja, no možda bi i odluka Moody'sa mogla utjecati da se koliko-toliko "stisnu" ti prinosi te postignu što je moguće bolji uvjeti i veća ušteda, izjavio je ministar financija. Dodao je i da formalne odluke kreditnih agencija ne moraju značiti da će se reflektirali "preko noći". Međutim, neki globalni investitori imaju statutarne odredbe o ograničenju ulaganja u vrijednosne papire koji su ispod investicijskih. Odlukom Moody'sa Hrvatska više takvih briga neće imati, izjavio je Marić. Odgovorio je i na pitanje o nedavnom sastanku s predstavnicima studenata, koji traže da im se podigne porezni limit do kojeg roditeljima mogu biti porezna olakšica. Marić je sastanak ocijenio vrlo konstruktivnim, najavio da bi se trebali naći i idući tjedan, nije želio još ništa "najavljivati i obećavati", no i najavio da bi se već idućeg tjedna mogla dogoditi i objava finalne odluke. "Ideja u ovim okolnostima ima svojih utemeljenja, a mi sad tražimo način kako to provesti u djelo. Koliki će biti iznos, to ćemo vidjeti u nekoliko idućih dana", izjavio je Marić, dodajući da je želja, s obzirom i na potrebne zakonske izmjene, da se ide krajnje jednostavno u smislu provedbe, pa da time već bude i obuhvaćen rad studenata tijekom ovog ljeta.
euro 2023.
Euroskupina preporučuje ulazak Hrvatske u europodručje
Euroskupina, tijelo koje čine ministri financija država članica europodručja, dala je pozitivnu preporuku za uvođenje eura u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. “Veliko mi je zadovoljstvo obavijestiti vas da se euroskupina danas složila da Hrvatska ispunjava sve potrebne uvjete za uvođenje eura. To je ključan korak na putu Hrvatske da postane 20. članica našeg europodručja i snažan signal za europsku integraciju", izjavio je predsjednik euroskupine Paschal Donohoe. Posebno je odao priznanje hrvatskoj vladi "na njezinoj predanosti i napornom radu na postizanju tog rezultata u posljednjih nekoliko godina, u posebno zahtjevnim okolnostima". Preporuka je upućena Vijeću za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN), koje čine ministri financija svih 27 država članica i koji se sastaju u petak u Luxembourgu. Očekuje se da će na tom sastanku ECOFIN potvrditi preporuku euroskupine i pismo predsjednika Vijeća ECOFIN-a Europskom vijeću. Europsko vijeće o tom će pitanju raspravljati na sastanku 23. i 24. lipnja. Postupak odlučivanja o ulasku Hrvatske u europodručje završit će kada Vijeće, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Europskom središnjom bankom, donese tri pravna akta potrebna kako bi se Hrvatskoj omogućilo uvođenje eura 1. siječnja 2023. Donošenje tih akata očekuje se na sljedećem sastanku Ecofina 12. srpnja. “Ministri financija dijele mišljenje Komisije i Europske središnje banke da je Hrvatska pravno kompatibilna i da poštuje sve konvergencijske kriterije i smatraju da Hrvatska ispunjava potrebne kriterije za usvajanje eura”, stoji u nacrtu pisma, koje će biti upućeno na samit čelnika država članica. U nacrtu pisma se ističe važnost da Hrvatska i nakon ulaska u europodručje nastavi ispunjavati obveze koje je preuzela prije dvije godine prilikom ulaska u Europskim tečajni mehanizam (ERM II). Također se poziva Hrvatsku da provodi daljnje strukturne reforme i investicije predviđene nacionalnim planom za oporavak i otpornost i da vodi zdravu fiskalnu politiku.
euro 2023.
Pred računovođama brojni izazovi u procesu uvođenja eura
Zbog priprema za uvođenje eura u Hrvatskoj kao nove službene valute pred poduzetnicima je mnogo posla. Uvođenje eura utjecat će i na računovodstvene standare, o čemu je bilo riječi na seminaru, koji su zajednički organizirale Udruga računovođa i financijskih djelatnika Karlovac i Županijska komora Karlovac. "Uvođenje eura u Republiku Hrvatsku za poslovne subjekte nosi niz postupaka prilagodbe i određene troškove s tim u vezi, pa je pravodobna priprema ključna za uspješno provođenje ovog za poduzetnike složenog, a za RH strateški važnog cilja. S obzirom na to da uskoro počinju teći i rokovi faza prilagodbe, ne čudi odaziv oko 70 sudionika na današnji seminar", rekao je Zlatko Kuzman, predsjednik Županijske komore Karlovac. Informacije o aktivnostima koje u tijeku prilagodbe poduzetnici, a posebno računovođe, trebaju provesti u razdoblju do kraja godine i početkom 2023. godine sudionicima su iznijeli stručnjaci Marija Zuber i Ivica Milčić. Predavači su dali odgovor na niz pitanja računovođa pred kojima su brojni izazovi u prijelaznom razdoblju i razdoblju nakon uvođenja eura, kao što je vođenja poslovnih knjiga i knjigovodstvenih isprava, financijsko izvještavanje, prijava poreza na dobit i javnih davanja, postupanje s računima i predujmovima, isplata plaća u razdoblju dvojnog iskazivanja i drugih isplata zaposlenicima, ispravci JOPPD obrasca, primjena ugovora iz radnog prava, ugovora o djelu i druge teme. S druge strane, budući da se računovodstveni procesi u pravilu oslanjaju na odgovarajući informacijski sustav, u ovom procesu bitna je i njegova kvalitetna dorada kako bi bio podloga za lakšu prilagodbu svih ostalih elemenata računovodstveno-financijskog poslovanja poslovnog subjekta, rečeno je na seminaru održanom u Karlovcu.
euro 2023.
Uvođenje eura: Gubitak za banke i mjenjačnice 1,2 milijardi kuna godišnje
Euro će Hrvatskoj donijeti znatne i trajne koristi u obliku veće otpornosti na krize, povoljnijih uvjeta financiranja, veće konkurentnosti i troškovne efikasnosti, poručio je to guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na 25. znanstveno-stručnoj konferenciji Financijsko tržište, u organizaciji Hrvatske udruge banaka. Vujčić je jasno poručio svim predstavnicima financijskog sektora da će poslovanje banaka biti olakšano nakon uvođenja eura te da će se eliminirati najveći dio valutnog rizika i valutno induciranoga kreditnog rizika iz sustava. "Banke će imati izravan pristup novčanim tržištima u europodručju i monetarnim operacijama eurosustava, smanjit će se regulatorni troškovi", kazao je Vujčić te naglasio kako su svi preduvjeti za uvođenje eura 1. siječnja 2023. ostvareni, a formalna odluka Vijeća EU-a očekuje se u srpnju. "Preostalo nam je još dovršiti provedbu Nacionalnog plana zamjene eura, operativne pripreme odvijaju se prema planu, svi segmenti društva bit će spremni za prelazak na euro, a posebna pozornost posvećuje se zaštiti potrošača", rekao je Vujčić. Dotaknuo se i rastuće inflacije koja zabrinjava te poručio kako će Hrvatska zadovoljiti kriterij stabilnosti cijena. "Unatoč recentnom povećanju inflacije uzrokovanom rastom cijena energije i hrane, Hrvatska ne odskače od ostalih članica EU-a", rekao je Vujčić i ponovio kako će uvođenje eura, naravno, imati i troškove, no ti troškovi daleko su manji i opasniji od kratkoročnih i dugoročnih benefita. "Uvođenje eura podrazumijeva jednokratne troškove prilagodbi, od kojih će neke snositi država, a neke privatni sektor. To su nabava, odnosno proizvodnja novčanica i kovanica eura, povlačenje kuna iz optjecaja te puštanje novčanica i kovanica eura u optjecaj. Taj trošak je velik, ali je jednokratan. Tu je i prilagodba bankomata i druge prilagodbe u financijskom sektoru, informatičke i administrativne prilagodbe u sektoru države i privatnom sektoru, aktivnosti informiranja građana i poduzeća te uplate u kapital institucija EU-a", rekao je Vujčić. Eliminacija troškova povezanih s konverzijom će, kaže značiti uštedu za nefinancijski sektor, iako će gubitak za banke i mjenjačnice biti oko 1,2 milijarde kuna na godinu. Zdenko Adrović / Foto: HUB Direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović naglasio je kako se nalazimo u specifičnoj situaciji jer uvodimo euro u teškim ekonomskim okolnostima. "Dubina u strukturama EU-a čini nas financijski stabilnijima. Da nije toga, sada bi kamatne stope na državne obveznice plaćali tri puta više. Manevarski prostor domaće ekonomske politike dovoljno je širok", rekao je Adrović i zaključio da, unatoč izazovnim financijskim vremenima, stopa kapitala hrvatskih banaka iznosi čak 25 posto, što je najviša razina kapitala u EU i svijetu.   
euro 2023.
Uvođenje eura ne smije biti nepovoljno za potrošače
Potrošači nakon uvođenja eura u Hrvatsku ne smiju doći u nepovoljniji položaj u odnosu na stanje prije uvođenja zajedničke europske valute, rekao je ministar financija Zdravko Marić na konferenciji "Hrvatska kao dio eurozone". Na skupu koji su organizirali Večernji list i Vindija, Marić je rekao da, bez obzira na trenutnu situaciju i izazove s kojima se suočava, Hrvatska mora gledati prioritete na kojima je radila dugo godina, a uvođenje eura je jedan od njih. "Smatram da Hrvatska ima puno više koristi od uvođenja eura, nego potencijalnih nedostataka i mana. Promjene i prilagodbe koje trebamo provesti trebaju sve te koristi naglasiti i materijalizirati, a strahove i nedostatke svesti na najmanju mjeru", izjavio je Marić, navodeći kako potrošač odnosno hrvatski građanin ne smije doći u nepovoljniji položaj u odnos na razdoblje prije eura. Marić je podsjetio da će konverzija kreditnih obveza u euro ići automatski 1. siječnja 2023., a slična je situacija i s depozitima. Kod gotovog novca, prvih godinu dana od uvođenja eura, kune će se za eure moći bez naknade zamijeniti u poslovnicama komercijalnih banaka, Fine i pošte. Nakon toga tri godine kovani novac će se moći zamijeniti u HNB-u, a novčanice neograničeno. Predsjednik uprave Vindije Nenad Klepač rekao je da uglavnom očekuje koristi od ulaska Hrvatske u eurozonu. "To će doprinijeti dugoročnom rastu standarda hrvatskog stanovništva. Vidimo puno novih prilika, prije svega na tržištima eurozone, u 19 država s 340 milijuna stanovnika", kazao je Klepač. Predsjednik Uprave Koke Stjepan Sabljak važnom u procesu procesu uvođenja eura smatra poljoprivredno-prerađivačku industriju kojoj država po njegovim riječima treba pomoći da postane konkurentnija, dok je predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schoefboeck o uvođenju eura istaknuo kako je to izuzetno zahtjevno i skupo za bankarski sustav u Hrvatskoj, a procjene govore o 80 do 100 milijuna eura, što su ipak jednokratni troškovi.    
euro 2023.
Pred Saborom donošenje 77 zakonskih akata vezanih uz euro
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković izvijestio je izvršnog potpredsjednika Europske komisije zaduženog za gospodarstvo Valdisa Dombrovskisa o kontinuiranoj provedbi aktivnosti Sabora za pravovremeno uvođenje eura, pred kojim je donošenje 77 zakonskih akata vezanih uz taj proces. Kako se navodi u priopćenju iz ureda predsjednika Hrvatskog sabora, u svibnju je Sabor usvojio Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, temeljni akt kojim se uređuju pravila u procesu uvođenja eura. Jandroković je izvijestio i da je pred Hrvatskim saborom donošenje 77 zakonskih akata, od kojih su 42 nužne izmjene zakona, a 35 manje izmjene koje je potrebno uskladiti.  Sugovornici su izrazili zadovoljstvo potporom hrvatskih građana za uvođenje eura, koja prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja premašuje 60 posto, kao i potporom većine parlamentarnih stranaka. Predsjednik Jandroković istaknuo je da se ulaskom Hrvatske u eurozonu, kao i u schengenski prostor, ostvaruje u potpunosti europska integracija Hrvatske i zaokružuju višegodišnji procesi koji dodatno jačaju međunarodni položaj Hrvatske, kaže se u priopćenju. U razgovoru su posebno istaknuli napore Vlade i Sabora s ciljem zaštite građana od sprječavanja zlouporaba porasta cijena povezanih s uvođenjem eura. Naglasili su kako globalna gospodarska kriza i inflacija ne smiju biti izlika za neopravdano povećanje cijena prilikom konverzije. Potpredsjednik Europske komisije Dombrovskis upoznao je predsjednika Sabora s daljnjom procedurom vezanom za uvođenja eura u Hrvatskoj te najavio kako očekuje da će Vijeće EU-a i Europski parlament donijeti odluke u prvoj polovici srpnja. Jandroković je zahvalio je potpredsjedniku Dombrovskisu na njegovoj dugogodišnjoj potpori u pogledu ulaska Hrvatske u eurozonu kao jednog od strateških nacionalnih ciljeva, zaključuje se u priopćenju.