Anketa: Poduzetnici očekuju pozitivan utjecaj eura na poslovanje
U istraživanju Poduzetnički barometar, koje je provela konzultantsko-revizorska tvrtka EY, 70 posto anketiranih poduzetnika reklo je da će uvođenje eura povoljno utjecati na poslovanje njihovih poduzeća, objavio je EY u ponedjeljak. Prema mišljenju poduzetnika, nova valuta euro pridonijet će međunarodnom poslovanju i osvajanju novih tržišta te uspješnosti poslovanja. Istraživanje je provedeno među sudionicima EY-ovih programa EY Poduzetnik godine. Anketirani su poduzetnici iz raznih industrija - proizvodnje, tehnologije, obrazovanja, hotelijerstva, ugostiteljstva, turizma, medija i zabave, nekretnina, građevinarstva i profesionalnih usluga. Unatoč tome što 49 posto anketiranih smatra da je pandemija COVID-a 19 utjecala na njihovo poslovanje, 39 posto njih za iduće tri godine očekuje rast prihoda za više od četvrtine. Također, 31 posto poduzetnika teži postati međunarodnom izvoznom tvrtkom, dok 51 posto planira u ovoj godini zaposliti nove djelatnike. Relativno najviše ispitanika, njih 28 posto, smatra kako je najveći izazov za daljnji razvoj pronalaženje i zadržavanje kvalitetnih radnika. Poduzetnike brinu i barijere zbog aktualne geopolitičke situacije (21 posto) te izazovi u vezi sa širenjem na međunarodno tržište. Najviše će se investirati u digitalizaciju, EU fondovi se manje koriste Rezultati istraživanja pokazali su i da se EU fondovima kao primarnim izvorom financiranja koristi šest posto ispitanika, što je neznatni porast u odnosu na prvo istraživanje provedeno 2019. kada je samo četiri posto ispitanika izjavilo da se koristi EU-ovim fondovima. Kao primarni izvor financiranja 61 posto ispitanika navelo je vlastita sredstva, dok se kreditima banaka koristi njih 26 posto. Nešto manje od polovice ispitanih (44 posto) navelo je kako će potražiti dodatne izvore financiranja, odnosno kredite kod banaka. Kada su u pitanju investicije za razvoj tvrtke, 71 posto poduzetnika navodi kako planira investirati između pet i 25 posto prihoda, a kompanije planiraju u najvećoj mjeri investirati u IT, digitalizaciju i automatizaciju (23 posto). Slijede ulaganja u istraživanja i razvoj te prodaju i marketing (oboje po 20 posto). Čak 91 posto ispitanih poduzetnika radilo je na inovativnim rješenjima u protekloj godini kako bi optimizirali poslovanje, a glavnina (34 posto) odnosila se na unapređenje procesa proizvodnje, distribucije ili financija. Na inovacijama povezanim s proizvodima i uslugama planira raditi 35 posto poduzetnika. Obrazovanje temelj uspješnog poslovanja Više od polovice ispitanih poduzetnika, njih 55 posto, kazalo je kako su u rad njihove tvrtke uključeni članovi obitelji, od čega većina njih (52 posto) navodi uključenost djece ili unuka. Kao ključan segment pripreme mladih članova obitelji na preuzimanje obiteljskog poslovanja ispitanici navode školovanje, odnosno edukaciju (38 posto) i time naglašavaju važnost kvalitetnog obrazovanja kao temelja uspješnog, strateški postavljenog poslovanja. Rezultati istraživanja pokazali su kako 31 posto ispitanika navodi da su se djeca ili unuci za preuzimanje obiteljskog poslovanja pripremali postupno gradeći karijeru unutar obiteljske tvrtke. Također, 26 posto poduzetnika planira tvrtku ostaviti svojoj obitelji. Snižavanje stope poreza na dohodak najviše bi potaknulo poduzetničko poslovanje Prema mišljenju poduzetnika, snižavanje stope poreza na dohodak najviše bi potaknulo poduzetničko poslovanje (30 posto ispitanika), a od ostalih inicijativa porezne regulative tu su još i porezni poticaji za investicije u mala poduzeća (19 posto), snižavanje stope indirektnih poreza (17 posto), snižavanje stope poreza na dobit (16 posto) te pojednostavnjenje fiskalne regulative (14 posto). Značajan utjecaj na unapređenje poduzetničkih aktivnosti u Hrvatskoj imalo bi i unapređenje kvalitete obrazovnog sustava (28 posto) te smanjenje administrativnih i drugih naknada (19 posto).
Blagajnicama naporno, ali izlaze na kraj s dvjema valutama
Privremeni dvojni optjecaj kune i eura olakšava zamjenu preostalih kuna i prilagodbu euru, no blagajnice u trgovinama moraju do 15. siječnja preračunavati valute i vraćati ostatak u eurima, što mnogima stvara poteškoće, ali trgovina ide uz neka neočekivana iznenađenja. Fiksni tečaj konverzije iznosi 7,53450 kuna za euro, šapću blagajnice u jednom zagrebačkom supermarketu, preračunavajući brzo i spretno i oslanjajući se na kalkulatore valuta. Neki žele 'kusur' u kunama, neki u eurima Gospođa s torbom na kotačima stavlja namirnice na blagajničku traku mrmljajući kako su cijene porasle, prodavači su zbunjeni, a kupci nervozni. Studentica zaposlena na blagajni Mara Matijević kaže da je prilagodba na dvojni optjecaj teška i treba reagirati brzo, točno i spretno. "Teško je na brzinu vratiti 'kusur' kupcima od kojih nekoliko želi kune, a drugi eure”, kaže Matijević. Ne želim pogriješiti, svi očekuju da se odmah znamo snaći, kaže. Trgovinom prolaze stotine kupaca, što ljudi u prolazu, što u tjednoj nabavci, a svi nastoje što brže obaviti kupnju i poći kući. "Ne razumijem zašto ljudi ne plaćaju karticama”, mrmlja žena držeći malo uspavano dijete, a to kažu i blagajnice. "Kada ljudi shvate da je u razdoblju dvojnog optjecaja lakše plaćati karticama, bit će manje problema", kaže Matijević. Ljutnja zbog zaokruživanja cijena, centi nisu lipe "Mislim da su svi pomalo ljuti i nezadovoljni zaokruživanjem cijena na gore, a to je razumljivo s obzirom u kakvoj smo financijskoj situaciji", dodala je komentirajući zaokruživanje cijena. Ljudi još nisu svjesni vrijednosti centa, već gledaju na njih kao da samo smetaju u novčaniku. "Ljudi nisu svjesni koliko novca zapravo imaju u centima, jer na njih gledaju kao na lipe. A i teško ih je vraćati kao kusur jer su neki centi iste veličine, ali drukčije vrijednosti”, rekla je. Kaže da su dobili naputak da vraćaju isključivo eure, osim ako kupac ne zatraži povrat u kunama. Kada kupac plati račun kunama iznos se upiše u program koji automatski izbaci iznos koji trebamo vratiti, objašnjava Matijević i u šali kaže da u blagajni ima više kovanica nego novčanica. U malenom dućanu izvan Zagreba, gdje radi Željkica Perinić, još se pretežno plaća kunama. "Ljudi plaćaju kunama jer im je euro još uvijek nepoznanica, ali ima i onih koji već imaju eure pa njima i plaćaju", kaže. Umirovljenici pozitivno iznenadili Blagajnice ističu da su ih revnošću pozitivno iznenadili umirovljenici. "Iako pomalo zbunjeni kao i mi, iznenađenje su 'penzići' koji žustro preračunavaju i provjeravaju iznos", kaže Matijević. I zaista, preda mnom u redu čeka stariji bračni brojeći euro po euro računajući koliki bi im bio račun kako bi imali točnu svotu novaca za dati blagajnici. "Još smo na početku pa ljudi više plaćaju kunama, iako bi im bilo lakše promijeniti novac u Fini ili plaćati karticama”, poručuje Matijević. Otvorile su se još dvije blagajne, red se smanjuje, čuje se ubrzano lupkanje po zaslonu i skeniranje proizvoda, a lica kupaca su se razvedrila, baš kao i vrijeme. Mlada blagajnica oprezno broji eure i pogledava prema zaslonu na blagajni. "Teško je, moramo oprezno brojiti eure, jer ako pogriješimo plaćamo iz svog džepa”, rekla je gledajući u djevojku ispred mene. Trenutno ne radim na blagajni baš zbog uvođenja eura, kaže Petra Lušić koja radi u jednom trgovačkom lancu. Objašnjava da ne stavljaju djelatnike koji kratko rade baš zbog problema koji nastaju preračunavanjem eura. "Zasad se nismo susreli s nervoznim kupcima, svi su razumni prema nama, jer i nama i njima je to sve novo”, kaže Perinić. Muškarci u nevolji Njezina kolegica Martina Ričko kaže da su bili jako dobro pripremljeni na prelazak na euro i dvojni optjecaj pa se nisu susreli s velikim problemima. Studenti hodaju po trgovini pomažući ljudima, puneći police i objašnjavajući ljudima nove cijene, a spretne blagajnice skeniraju proizvode i naplaćuju kao da je sve normalno. Ne pokazuju da im je teška prilagodba na euro, dvojni optjecaj i nervozu i zbunjenost kupaca. Dolazim do blagajne i plaćam karticom, jer ipak je lakše i njima i meni. Vani stoje dva muškarca i preračunavaju kune u eure, jer su ih žene poslale u kupnju i dale im 200 kuna i dug popis. Valjda će se i oni nekako snaći.
Dizanje cijena neće proći; Vlada će zaštititi standard građana
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović izjavio je nakon sastanka s predstavnicima trgovačkih lanaca i udruženja kako dizanje cijena zbog prelaska na euro neće proći, a Vlada će učiniti sve da zaštiti standard hrvatskih građana. "Danas sam poručio trgovačkim lancima, a to poručujem i svima onima koji će ovu situaciju prelaska na euro pokušati iskoristiti da zarade na teret naših građana, da im to neće proći i da će Vlada učiniti sve da zaštiti standard hrvatskih građana", rekao je Filipović poručujući kako su na stolu sve mjere, od crnih listi do zamrzavanja cijena široke liste proizvoda. U izjavi nakon sastanka ministar je izvijestio kako se s predstavnicima trgovačkih lanaca i udruženja razgovaralo o kontinuiranom rastu cijena hrane i bezalkoholnih pića te konverziji kune u euro. Naime, dodao je, inflacija je trenutno 13,5 posto, a kada se pogleda njena struktura, može se vidjeti da na nju najviše utječe upravo porast cijena hrane i bezalkoholnih pića. Filipović je podsjetio da je Vlada u COVID krizi osigurala plaće u privatnom sektoru za 800.000 radnika, u nezapamćenoj energetskog krizi osigurala je razumne i povoljne cijene i struje i goriva, a u takvoj situaciji trgovački lanci iz mjeseca u mjesec povećavaju cijene. Dizanje cijena zbog eura neće proći "I sada, u ovoj situaciji kada smo uveli euro, podižu cijene i na takav način pokušavaju prevariti hrvatske građane. To je ono što im neće proći", poručio je ministar gospodarstva. Podsjetio je kako je u rujnu Vlada ograničila cijene devet osnovnih proizvoda kako bi se pomoglo građanima koji su u potrebi. "Tada se od trgovaca moglo čuti da će propasti, kako će biti nestašice, a ništa od toga se nije dogodilo. Dogodilo se to da od tih devet proizvoda čak sedam ima nižu cijenu u odnosu na onu gornju granicu koju je Vlada postavila. Znači došlo je do konkurencije, cijene su se spustile i tada je ukupno smanjenje cijena bilo za tih devet proizvoda gotovo 30 posto, što je jasan pokazatelj da ima prostora za snižavanje, a ne kontinuirano dizanje cijena", rekao je Filipović. Naveo je i kako je na sastanku predstavnike trgovaca pitao da mu objasne kako to da su cijene goriva pale, da je primjerice cijena dizela gotovo dvije kune niža nego što bi bila da nema mjera Vlade, i da mu kažu tko je od njih pojeftinio proizvode. Nitko od njih nije odgovorio na to pitanje, kazao je. "U idućem razdoblju očekujem da počnu smanjivati cijene, a ne da ih kontinuirano dižu jer za to nema razloga", istaknuo je Filipović, koji smatra kako se cijene moraju stabilizirati. Na novinarski upit ima li konkretnih podataka o tome tko je podigao cijene i koliko, ministar je odgovorio kako je Državni inspektorat na terenu i oni će dati precizan izvještaj. Upitan je li se sastanak mogao održati prije s obzirom na to da se upozoravalo da bi moglo doći do zaokruživanja cijena naviše, rekao je kako su postupali u dobroj vjeri i kako vjeruje da su trgovci njihovi partneri. "Danas smo poslali poruke i vjerujem da će naići na plodno tlo. Vlada ima mehanizme da zaštiti građane", istaknuo je. Sve mjere su na stolu - od crnih listi do zamrzavanja cijena više proizvoda Na upit koji su to mehanizmi odgovorio je kako je "sve na stolu" - od crnih lista do zamrzavanja cijena širokog spektra proizvoda. "Baš sve", rekao je ministar napominjući kako su s nekoliko udruga razgovarali o objavi crnih listi, a nije isključeno ni da Ministarstvo gospodarstva ide sa svojom crnom listom. Filipović vjeruje i kako će se u konačnici pronaći jedan razuman dogovor jer svi moraju znati da moraju podnijeti teret krize. Ne može se od Vlade očekivati da kontinuirano intervenira u cijene energenata, struju, gorivo, da se osigura hrvatski plin za institucije, a da netko na teret građana gleda kako da poveća dobit, ponovio je. Predstavnici trgovaca nakon sastanka nisu davali izjave, no uoči sastanka kazali su kako u trgovinama nije došlo do povećanja cijena zbog neopravdanog zaokruživanja prilikom prelaska na euro, a da su cijene uoči uvođenja eura rasle zbog drugih utjecaja. Cijene su, kako su rekli, dizane posljednjih godinu dana, ali ne zbog uvođenja eura, nego zbog situacije kakvu je uzrokovala prvo pandemija, a onda rat u Ukrajini. "Trgovci nisu podigli cijene. Zaokruživali su prema pravilima zaokruživanja. Ako je zadnja znamenka pet ili više, onda su zaokruživali drugu decimalu naviše. Ako je četiri i niže, onda su drugu decimalu zaokruživali naniže, kako je to Vlada u smjernicama rekla", izjavio je uoči sastanka predsjednik Udruge trgovine pri HUP-u Martin Ivačić. Filipović o Petrolu: Inspektorat je na terenu Novinari su ministra Filipovića upitali i o cijenama naftnih derivata na benzinskim postajama Petrola i Croduxa, na što je tek kratko odgovorio da Državni inspektorat postupa i na terenu je. Naime, Petrol i Crodux protekla su dva dana na svojim postajama imali više cijene osnovnog benzina i dizela, što su pravdali Uredbom o trošarinama koju je Vlada donijela na posljednjoj sjednici u prošloj godini, a koja je utvrđena bez sniženja trošarina od ožujka odnosno lipnja prošle godine. Vlada je jučerašnjom Uredbom, koja je danas stupila na snagu, ponovno utvrdila niže trošarine te su i cijene osnovnog benzina i dizela od danas na Petrolovim i Croduxovim postajama usklađene s cijenama koje je utvrdila Vlada - benzina eurosuper 95 od 1,33 eura (10,02 kuna) po litri, a dizela 1,47 eura (11,08 kuna).  
HGK: Trgovački i financijski sektor spremni za uvođenje eura
Deset dana do povijesnog ulaska Republike Hrvatske u eurozonu i schengenski prostor, trgovina, koja će uz financijske institucije u prvim danima iduće godine podnijeti najveći teret prelaska na novu valutu, spremna je za ovaj zahtjevan proces kako bi se građanima i potrošačima u najvećoj mjeri olakšala tranzicija na novu valutu. HGK je od sredine 2021. godine, u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvom financija, Hrvatskom narodnom bankom i HANFA-om, aktivan sudionik ovog procesa: organizirao je više od 10 edukativnih događanja na kojima je sudjelovalo oko 3.300 sudionika. Kao instrument u borbi protiv neopravdanog podizanja cijena pokrenut je Etički kodeks kao jedan od mehanizama koji pridonose stvaranju sigurnog okružja za potrošače. Do sada su Etičkom kodeksu pristupile 1.002 tvrtke i obrta, a ukupno je izdano 15.465 naljepnica, najviše iz područja trgovine i uslužnih djelatnosti. Premda je najveći dio priprema ukupnoga gospodarstva iza nas, za potrošače ali i trgovce, najizazovnije razdoblje vrijeme je dvojnog optjecaja koje započinje 1. siječnja 2023. godine, a završava 14. siječnja 2023. U vremenu dvojnog optjecaja za sva gotovinska plaćanja mogu se upotrebljavati i kune i euri, uz napomenu da trgovac ili primatelj plaćanja nije dužan prihvatiti više od 50 kovanica kune u jednoj transakciji. Također, ako u navedenom razdoblju poslovni subjekt nije u objektivnoj mogućnosti ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura, ostatak iznosa može vratiti u gotovom novcu kune ili gotovom novcu kune i gotovom novcu eura. Preporuka sektora trgovine HGK jest da se građani u navedenom razdoblju u najvećoj mjeri koriste bezgotovinskim modelima plaćanja te se opskrbe manjom količinom gotova novca za potrošnju tijekom novogodišnje noći i prvih dana u siječnju. "Pozivamo građane da prvih dana dvojnog opticaja u trgovinama, prilikom plaćanja na blagajnama, daju prednost prolaza našim starijim sugrađanima, ali i pokažu razumijevanje prema radnicima na blagajnama kojima će obveza primanja dviju valuta i njihova  preračunavanja predstavljati dodatni izazov", izjavila je Sanja Smoljak Katić, direktorica Sektora za trgovinu HGK. "U HGK-u također podsjećaju kako će na računima svih građana i poslovnih subjekata doći do automatske konverzije sredstava što će olakšati inicijalno razdoblje gospodarske aktivnosti tijekom dvojnog optjecaja. Korištenje elektroničkim sredstvima plaćanja, npr. plaćanja karticama i digitalnih transakcija, osigurat će  nesmetano plaćanje roba i usluga i smanjiti pritisak za potrebom gotovog novca. "Uz smanjenje troškova poslovanja za poduzeća, smanjili bi se i redovi čekanja u trgovinama te neizvjesnost, a  izbjegli bi se i potencijalni nesporazumi oko točnog povrata novca", izjavio je glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja. Proces uvođenja eura i zamjena hrvatske kune eurom izuzetno je zahtjevan proces, posebice u dijelu prilagodbe informatičkih sustava banaka, pa će neke bankovne i financijske usluge biti privremeno nedostupne ili će biti dostupne ograničeno tijekom konverzijskog vikenda (subota, 31. prosinca i nedjelja, 1. siječnja), a u nekim manjim bankama i 30. prosinca. Stoga se očekuju kraći prekidi u mogućnosti plaćanja karticama u noći s 31. prosinca na 1. siječnja, neposredno prije i poslije ponoći, dok tijekom novogodišnjeg vikenda internetsko i mobilno bankarstvo uglavnom neće biti dostupno, pa u većini slučajeva neće biti moguće izvršavati online plaćanja. Iz HGK podsjećaju i da je, kako bi građanima bio omogućen dovoljan broj bankomata za isplatu kuna do kraja ove godine i eura od prvog dana nove godine, do 15. siječnja 2023. privremeno ukinuto plaćanje naknade za podizanje gotovog novca debitnim karticama na svim bankomatima. Očekuje se da će svih 4.000 bankomata biti prilagođeno i operativno najkasnije do 15. siječnja 2023. Građani sve informacije o uvođenju nove valute mogu dobiti na središnjem informativnom portalu euro.hr, a uvid o bankomatskoj mreži na poveznici Hrvatske udruge banaka.
Trgovački lanci spremno dočekali poslovanje u eurima
Trgovački lanci poručili su da su spremno dočekali prelazak na euro te da se poslovanje trgovina i sve vrste plaćanja kupaca odvijaju bez poteškoća. Iz Konzuma su na upit HINA-e kazali da su spremno dočekali promjenu valute te kako najveći izazov očekuju u razdoblju dvojnog optjecaja kune i eura, koje će biti na snazi do 14. siječnja kada primaju obje valute, a vraćaju eure kad god je to moguće. "Prilagodili smo sve interne sustave te procesi u prodavaonicama teku bez poteškoća, uz povremene manje izazove koji se rješavaju u hodu, a koji su uglavnom povezani s kartičnim plaćanjem, odnosno funkcionalnošću kartica različitih banaka", istaknuli su iz Konzuma. Napominju kako u ovom trenutku kupci pretežno plaćaju u kunama, a njihovi zaposlenici vraćaju novac u novčanicama i kovanicama eura kojima su se opskrbili dovoljno za operativno poslovanje. "Također, u svim prodavaonicama postoje i blagajne na kojima je plaćanje moguće isključivo karticama kako bi proces kupnje bio brži za one kupce koji se koriste tim načinom plaćanja. Ujedno, na samoposlužnim se blagajnama tijekom razdoblja dvojnog optjecaja može plaćati isključivo karticama jer ćemo u tom razdoblju prilagođavati sustav za primanje novčanica i kovanica eura", navodi se u odgovoru Konzuma. Zahvaljujući temeljitim pripremama, transparentnoj komunikaciji i educiranim zaposlenicima, sigurni su da će kupcima uspješno olakšati pripremu za potpuni prelazak s kune na euro.I iz Spara Hrvatska istaknuli su kako su na vrijeme proveli sve radnje i investicije u sustavu potrebne za uspješan prelazak s kune na euro. "Svi procesi u našim trgovinama Spar i Interspar teku bez poteškoća", kazali su. Dodaju i da su, u želji da kupcima osiguraju povoljniju kupnju, s uvođenjem eura od 1. siječnja redovne cijene svih proizvoda zaokružili naniže. Naime, Spar Garancija jamči da se kod preračunavanja svake pojedine cijene, iz kune u euro, uklanja treća decimala, što automatski znači niže cijene za više od 30.000 proizvoda, naveli su. I iz Lidla Hrvatska kazali su kako poslovne aktivnosti funkcioniraju bez problema te kako se poslovanje u trgovinama odvija nesmetano."U vezi s prelaskom na euro, poslovne aktivnosti Lidla Hrvatska funkcioniraju bez problema. Poslovanje u trgovinama teče nesmetano, a sve vrste plaćanja naših kupaca odvijaju se bez poteškoća", odgovorili su iz toga trgovačkog lanca. Iz trgovačkog lanca Pevex istaknuli su da su na vrijeme krenuli s pripremom uvođenja eura i sve su tome prilagodili u svojim prodajnim centrima kako bi kupcima i dalje omogućavali nesmetanu kupnju. "Za pripremu uvođenja nove valute utrošili smo oko 700.000 eura", kazali su. Napominju kako sa svoje strane nemaju nikakvih poteškoća, no da postoje tehnički problemi s pojedinim bankama, i to kod kartičnog plaćanja. Iz Kauflanda su kratko poručili da u njihovim trgovinama za sada sve teče bez poteškoća.    
Sve o procesu zamjene kune eurom
Ministarstvo financija objavilo je najvažnije informacije o procesu zamjene kune eurom od 1. siječnja 2023., pa tako navodi kako se očekuje da će do 15. siječnja svih 4.000 bankomata biti prilagođeno i operativno, da obveza dvojnog iskazivanja cijena traje do kraja 2023. te da će se u roku od 60 dana od uvođenja eura bez naknade moći zatvoriti jedan ili više računa u banci. S prvim danom nove godine Hrvatska postaje 20. članica europodručja, a euro postaje službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj. Ministarstvo financija stoga podsjeća da se na mrežnoj stranici Vlade RH i Hrvatske narodne banke www.euro.hr nalaze najvažnije informacije o uvođenju eura i sve o procesu zamjene hrvatske kune eurom. U skladu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, novčani iznosi koji se moraju platiti ili obračunati preračunavaju se uz primjenu fiksnog tečaja konverzije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, a fiksni tečaj konverzije određen je na razini 1 euro = 7,53450 kuna. Iz Ministarstva podsjećaju da je, u svrhu pomoći građanima da lako preračunaju kune u eure i obratno, izrađena mobilna aplikacija EuroHR s kalkulatorom za konverziju, koja je dostupna na poveznici. Razdoblje dvojnog optjecaja do 14. siječnja u ponoć Od 1. siječnja 2023. započinje razdoblje dvojnog optjecaja, koje će trajati 14 dana, odnosno do 14. siječnja 2023. u 24 sata. Tijekom tog razdoblja prilikom gotovinskih transakcija istodobno će se, uz euro, moći rabiti i gotov novac kune kao zakonsko sredstvo plaćanja. Primatelj plaćanja biti će dužan za plaćanje gotovim novcem kune ostatak vratiti u gotovom novcu eura, navode iz Ministarstva. Ako primatelj plaćanja nije u objektivnoj mogućnosti ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura, može ostatak vratiti u gotovom novcu kune ili gotovom novcu kune i gotovom novcu eura. To bi se, primjerice, odnosilo na trgovine u ruralnim i slabije naseljenim mjestima, čiji je pristup bankama ograničen te na druge primatelje plaćanja koji će tijekom razdoblja dvojnog optjecaja ostatak moći vratiti u gotovom novcu kune i gotovom novcu eura ili samo gotovom novcu kune, ako nije moguće ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura, pojašnjavaju iz Ministarstva. Napominju i da je tijekom razdoblja dvojnog optjecaja primatelj plaćanja dužan u jednoj transakciji prihvatiti do najviše 50 kovanica kune i odgovarajući broj novčanica kune primjenjujući propise o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji se odnose na ograničenja naplate ili plaćanja u gotovini, odnosno na obvezu da pravna ili fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost u Hrvatskoj ne smije primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini u vrijednosti od 10.000 eura i većoj te da se naplata i plaćanje u gotovini mora provesti uplatom ili prijenosom na transakcijski račun za plaćanje otvoren kod kreditne institucije. Iz Ministarstva navode i određene iznimke u Zakonu o uvođenju eura, pa se tako tijekom razdoblja dvojnog optjecaja automati za igre na sreću, automati za zabavne igre te samoposlužni uređaji za prodaju roba i usluga mogu koristiti gotovim novcem kune ili gotovim novcem eura. S druge strane, napominju, bankomati i drugi samoposlužni uređaji u bankovnom poslovanju kod isplate od 1. siječnja 2023. isplaćuju isključivo gotov novac eura. Do 15. siječnja do gotovine na bankomatima drugih banaka bez naknade Podsjećaju i da se do kraja prosinca 2022. godine dio bankomata postupno i privremeno gasio kako bi ih se prilagodilo za isplatu gotovine u eurima od 1. siječnja 2023. Prema planu prilagodbe, od početka 2023., 2.700 bankomata isplaćivat će gotovinu u eurima, a očekuje se da će svih 4.000 bankomata biti prilagođeno i operativno najkasnije do 15. siječnja 2023. Karta aktivnih bankomata dostupna je na internetskim stranicama Hrvatske udruge banaka na sljedećoj poveznici: https://bankomati.hub.hr/. S obzirom na to da je u razdoblju prilagodbe građanima dostupan manji broj bankomata njihovih banaka u odnosu na redovno poslovanje, od 15. prosinca 2022. do 15. siječnja 2023. ne naplaćuje se naknada za podizanje gotovine debitnim karticama na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj, navode iz Ministarstva. Zamjena kuna u eure moguća tijekom cijele 2023. u bankama, FINA-i i Pošti Iz Ministarstva ističu i da će zamjena kuna u eure biti moguća tijekom cijele 2023. u bankama te poslovnicama FINA-e i Hrvatske pošte, a od 2024. u Hrvatskoj narodnoj banci. Banke, FINA i Hrvatska pošta svim će potrošačima, bez naknade, zamjenjivati gotov novac kune za gotov novac eura, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, i to do najviše 100 novčanica kuna i najviše 100 kovanica kuna po jednoj transakciji, tijekom cijele 2023. Potrošač može u jednoj transakciji zamijeniti i više od 100 novčanica kuna i 100 kovanica kuna, ali mu banka, FINA ili Pošta za to može naplatiti naknadu. Također, podsjećaju iz Ministarstva, tijekom 2023. banke će na zahtjev svojih klijenata koji kod njih imaju otvoren račun, bez naknade provoditi uslugu zamjene gotovog novca kune u euro uz istodobnu uslugu pologa na račun u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije, u skladu pravilima za preračunavanje i zaokruživanje. Od 1. siječnja 2024. gotov novac kune moći će se zamijeniti za gotov novac eura u Hrvatskoj narodnoj banci, i to novčanice bez vremenskog ograničenja, a kovanice do kraja 2025. godine tj. do isteka tri godine od dana uvođenja eura. Nastavak dvojnog iskazivanja cijena do kraja 2023. Dvojno iskazivanje tj. istodobno iskazivanje cijena u kuni i euru obveza je koja je u Hrvatskoj započela od 5. rujna 2022. i ta će obveza trajati sve do kraja 2023. godine. To je ključni mehanizam zaštite potrošača u procesu zamjene hrvatske kune eurom, ističu iz Ministarstva. Dodaju da je radi informiranja potrošača od početka razdoblja obveznoga dvojnog iskazivanja, tj. od 5. rujna 2022. do dana uvođenja eura, tj. do 1. siječnja 2023., cijena koja se naplaćivala u kunama morala biti preračunana i istaknuta i u euru. Nadalje, od dana uvođenja eura, tj. od 1. siječnja 2023. pa do završetka razdoblja obveznoga dvojnog iskazivanja, tj. do 31. prosinca 2023., cijena koja se naplaćuje u eurima mora biti ispravno preračunana i istaknuta i u kuni. Dakle, računi koji se izdaju od 1. siječnja 2023. iskazuju se u euru, na način da su u euru iskazane i sve njihove stavke, a samo se ukupan iznos informativno iskazuje i u kunama uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i pravila za preračunavanje i zaokruživanje utvrđenih u Zakonu o uvođenju eura, pojašnjavaju. Preračunavanje sredstava na računima i primjena načela neprekidnosti pravnih instrumenata Iznosi na depozitnim, štednim i transakcijskim računima, drugim računima za plaćanje, platnim instrumentima i na ostalim evidencijama preračunat će se automatski iz kune u euro, bez naknade, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje te bez izmjene jedinstvenog broja računa. Građani i poslovni subjekti moći će u roku od 60 dana od dana uvođenja eura, bez naknade, zatvoriti jedan ili više računa u banci i prenijeti sredstva evidentirana na tim računima na račun po izboru u istoj banci. Postupak uvođenja eura ne utječe na valjanost postojećih pravnih instrumenata u kojima se navodi kuna. Prema načelu neprekidnosti pravnih instrumenata, postojeći ugovori i drugi pravni instrumenti koji sadrže pozivanje na kunu i dalje će vrijediti, ističu iz Ministarstva. Iznosi navedeni u kuni u pravnim instrumentima smatrat će se iznosima u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura. Također, iznosi navedeni u pravnim instrumentima u euru koji se do dana uvođenja eura preračunavaju u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke ili drugom tečaju banke smatrat će se iznosima u euru. To se odnosi i na ugovore o kreditu sklopljene u kunama te ugovore o kreditu sklopljene s valutnom klauzulom u euru, napominju iz Ministarstva. U ugovoru o kreditu, u kojemu je ugovorena fiksna kamatna stopa, nakon dana uvođenja eura kamatna stopa ostaje nepromijenjena. S druge strane, kada je riječ o kreditima s promjenjivom kamatnom stopom, čija je kamatna stopa vezana uz neki od postojećih parametara u kunama, kamatna stopa ostaje promjenjiva i na takve se ugovore o kreditu primjenjuje odgovarajući eurski parametar kako je definirano Zakonom o uvođenju eura. Također, kako navode, Zakon o uvođenju eura propisuje da se u slučaju prilagodbe promjenjivog parametra kamatna stopa koju plaća građanin ne smije povećati. To u praksi znači da, u slučaju da novi promjenjivi parametar bude viši od parametra koji se primjenjivao prije dana uvođenja eura, banka je dužna smanjiti svoju fiksnu maržu kako bi kamatna stopa koju plaća dužnik ostala nepromijenjena.