euro 2023.
Državni inspektorat nadzire dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima
Inspekcije Državnog inspektorata - turistička, tržišna i inspekcija rada u području radnih odnosa - u skladu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj nadzirat će obvezno dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima, koje će trajati do 31. prosinca 2023. godine. Naime, člankom 75. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj propisana je, među ostalim, nadležnost Državnog inspektorata u vezi s nadzorom nad provođenjem odredbi Zakona, i to u dijelu prodaje robe i pružanja usluga, dvojnog iskazivanja na računima, u području ugostiteljske djelatnosti, pružanja ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu, boravišne odnosno turističke pristojbe, u području radnih odnosa te u području nadzora drugog vjerovnika u skladu s propisom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje. Slijedom navedenoga, a u skladu s odredbama Zakona, tržišna inspekcija kontinuirano će provoditi inspekcijske nadzore u području prodaje robe i pružanja usluga, odnosno nadzirat će: je li poslovni subjekt na jasan, čitljiv i vidljiv te lako uočljiv način dvojno iskazao cijenu robe i usluge uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje je li poslovni subjekt istaknuo fiksni tečaj konverzije na jasan, vidljiv i lako uočljiv način je li poslovni subjekt pri ispostavljanju računa potrošaču dvojno iskazao ukupan iznos na računu uz prikaz fiksnog tečaja konverzije. Nadzire se i dvojno iskazivanje isplate plaća Inspekcija rada u području radnih odnosa će u razdoblju dvojnog iskazivanja u inspekcijskim nadzorima isplate plaće, naknade plaće i otpremnine odnosno izdavanja obračuna isplaćene plaće, naknade plaće i otpremnine iz članka 93. stavaka 1. i 4. Zakona o radu, utvrđivati i je li poslodavac dvojno iskazao ukupan iznos isplaćen radniku na račun na ispravi o isplati plaće, naknadi plaće, otpremnine i drugih materijalnih prava koji se radniku isplaćuju na temelju propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu i ugovora o radu uz prikaz fiksnog tečaja konverzije. Inspekcija rada, tržišna i turistička inspekcija, svaka u dijelu svoje nadležnosti, a na temelju odredbi Zakona, obavljat će inspekcijske nadzore po službenoj dužnosti na temelju plana rada, predstavki zaprimljenih od udruga koje sudjeluju u projektu Tajni kupac za zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura u Republici Hrvatskoj te na temelju javnih objava i zaprimljenih predstavki potrošača. Iz Državnog inspektorata podsjećaju da prijave zaprimaju putem elektroničkog obrasca koji se može ispuniti na njihovoj stranici, pošte ili ih građani mogu osobno predati dolaskom na adresu nadležnog ureda Državnog inspektorata.
euro 2023.
Etičkom kodeksu dosad pristupilo 370 poslovnih subjekata
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović izvijestio je da je Etičkom kodeksu, kojem je cilj jamčiti transparentnu zamjenu kune eurom, dosad pristupilo 370 poslovnih subjekata. Filipović je to rekao na 17. sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, kojom je predsjedao predsjednik Vlade Andrej Plenković. Filipović je podsjetio da je pristupanje Etičkom kodeksu svim poslovnim subjektima iz financijskog i nefinancijskog sektora koji imaju direktan odnos s potrošačima omogućeno od 16. kolovoza, pristupanje je dobrovoljno i besplatno, a cilj mu je omogućiti pouzdanu i transparentnu zamjenu hrvatske kune eurom. Cilj Kodeksa je poslati poruku da postoje poslovni subjekti kojima se u procesu prelaska na euro može vjerovati, rekao je Filipović. Dodao je i da će udruge za zaštitu potrošača moći identificirati poslovne subjekte koji eventualno budu neopravdano povećavali cijene, koji ih neće dvojno iskazivati ili će ih neispravno preračunavati i zaokruživati, a na svojim će internetskim stranicama moći objaviti listu s popisom onih koji se ne ponašaju kako bi trebali, najavio je Filipović. Podsjetio je da su u srpnju potpisani ugovori s pet udruga, koje će prve izvještaje o praćenju objaviti do 15. listopada. Također, na stranici Etičkoga kodeksa pohvale i kritike poslovnim subjektima moći će iznositi i građani, čime će se generirati svojevrsna lista "pozitivaca", ali i "crna lista", koja će samim time nositi reputacijski rizik za poslovne subjekte, rekao je ministar. S obvezom dvojnog iskazivanja započinju i nadzorne aktivnosti Sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura održana je prije današnje tematske sjednice Vlade posvećenoj usvajanju 65 zakona, koje će Sabor ove jeseni usvojiti kao dio zakonodavne prilagodbe za uvođenje eura. Kako je izvijestio ministar financija Marko Primorac, do kraja godine u redovitoj proceduri doći će do izmjene još 20-ak zakona. Primorac je podsjetio da od 5. rujna počinje razdoblje obveznog dvojnog iskazivanja cijena u kunama i eurima, koje će trajati sve do kraja 2023. godine. Od 5. rujna će i poslodavci na ispravama za isplatu plaća morati dvojno iskazati ukupni iznos isplaćen radniku, to jest plaću, otpremninu i druga materijalna prava, što bi se već moglo odnositi na plaće za kolovoz, ako će ih poslodavci isplaćivati nakon 5. rujna. Isti princip se odnosi i na mirovine. S razdobljem obveznoga dvojnog iskazivanja započinju i nadzorne aktivnosti Državnog inspektorata, Porezne uprave, Ministarstva financija te još devet tijela, a doprinos u svemu dat će i sami potrošači i udruge za zaštitu potrošača, rekao je Primorac. Dodao je i da će od 1. do 14. siječnja 2023. trajati i razdoblje dvojnog optjecaja, što znači da će građani moći još plaćati u kunama, a ostatak će im biti vraćan u eurima. Izjavio je i da se euro uvodi u situaciji opće inflacije, no da inflacija nije posljedica uvođenja eura. I sve dosadašnje analize u drugim zemljama koje su uvodile euro pokazale su da je kratkoročni efekt uvođenja eura na inflaciju iznosio od 0,2 do 0,4 posto, napomenuo je. Proces pripreme predopskrbe kovanicama i novčanicama ide prema planu Viceguverner HNB-a Michael Faulend izvijestio je da proces pripreme predopskrbe kovanicama i novčanicama eura teče u skladu s planom, pri čemu se proces kovanja eurokovanica kreće i bolje od plana. Ako se tim tempom i nastavi, sredinom prosinca mogla bi biti iskovana i kompletna predviđena edicija za predopskrbu banaka i drugih institucija te građana. Što se tiče nabave novčanica, sa središnjim bankama eurozona detaljno je dogovorena dinamika i količina opskrbe, u rujnu i početkom listopada bit će zaprimljene tri pošiljke novačnica, a do početka prosinca još tri. Prve tri pošiljke koje će doći do početka listopada, napomenuo je Faulend, količinski će biti u potpunosti dostatne za proces predopskrbe. Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović izvijestio je predstoji pojedinačno potpisivanje ugovora između banaka i HNB-a, kojima će se definirati dinamika opskrbe eurokovanicama i novčanicama. Podsjetimo, kako je izvijestio guverner HNB-a Boris Vujčić sredinom srpnja prilikom svečanog obilježavanja početka proizvodnje hrvatskih eurokovanica, cilj je da se do kraja ove godine otkuje oko 420 milijuna eurokovanica s nacionalnim motivima, dok je za iduću godinu planiran otkov njih oko 230 milijuna.
euro 2023.
Hoće li se zbog uvođenja eura mijenjati ugovori o radu?
Nakon što je Vijeće za ekonomske i financijske poslove EU-a usvojilo tri konačna pravna akta, Hrvatska od 1. siječnja 2023. uvodi euro kao službenu valutu, i to prema stopi konverzije po središnjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna. Od 5. rujna dvojno će se iskazivati cijene, a takvo iskazivanje bit će obvezno sve do 31. prosinca iduće godine. Zamjena kune eurom zahtijevat će prilagodbu računovodstva poslovnog subjekta te prilagodbu u pripremi financijskih izvještaja i prijavi poreza i drugih javnih davanja. U razdoblju dvojnog iskazivanja poslodavac je tako dužan na ispravi o isplati plaće i ostalih naknada dvojno iskazati ukupan iznos isplaćen radniku na račun. Važno je znati da se na platnoj listi za kolovoz 2022. mora iskazati ukupan iznos u kuni i u euru, ako se plaća isplaćuje nakon 5. rujna. Obračun i isplata plaće te ostalih naknada tijekom 2022., zaključno s plaćom za studeni, koja se isplaćuje u prosincu 2022., obračunava se u kuni. Plaća i ostale naknade za prosinac 2022. koje se isplaćuju od 1. siječnja 2023. isplaćuju se u euru. S obzirom na to da su iznosi bruto plaća u ugovorima o radu iskazani u kunama, mnoge poslodavce zanimalo je hoće li svojim zaposlenicima morati mijenjati ugovore o radu. "Prema načelu neprekidnosti ugovora, postojeći ugovori s iznosima u kuni i dalje su važeći. Novčani iskazi vrijednosti u spomenutim ugovorima datumom uvođenja eura kao službene valute smatrat će se novčanim iskazima u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije. Iznosi u pravilnicima o radu, aneksima ugovora i slično, koji će se zbog potrebe mijenjati nakon uvođenja eura, moraju biti iskazani u eurima", stoji na stranici www.euro.hr gdje se nalaze najvažnije informacije o uvođenju eura u Hrvatsku.  
euro 2023.
Kakve promjene zbog uvođenja eura očekuju investicijski fondovi?
Ako ste i vi ulagatelj i vlasnik udjela u nekom od hrvatskih investicijskih fondova, sigurno će vas zanimati koje će promjene uvođenje eura donijeti za vas te hoćete li društvu koje upravlja investicijskim fondom zbog toga trebati dostaviti neke nove dokumente ili privole. Dobro je znati da će se cjelokupan proces konverzije u euro odvijati automatski te da nećete morati poduzimati dodatne aktivnosti. U Hrvatskoj su krajem lipnja na tržištu, prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, postojala 93 otvorena investicijska fonda s javnom ponudom te još 37 alternativna investicijska fonda. To znači da ulagatelji u otvorene investicijske fondove s javnom ponudom, kojih je prema podacima HANFA-e krajem ožujka bilo gotovo 227.000, od čega su nešto više od 225.000 činile fizičke, a ostatak pravne osobe, ne trebaju poduzimati posebne korake niti biti zabrinuti zbog svojih ulaganja. Broj onih koji su ulagali u alternativne investicijske fondove bio je nešto veći od 2.500, a što je uključivalo i fizičke i pravne osobe. Ukupna imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom tako je krajem lipnja iznosila 16,69 milijardi kuna, a tome treba pridodati i 4,99 milijardi kuna imovine alternativnih investicijskih fondova. Uvođenje eura kao službene valute omogućit će lakše ulaganje u europske investicijske fondove čiji su udjeli denominirani u eurima jer će sada i naša primanja biti eurska te neće biti gubitaka na tečajnim razlikama ili kompliciranih preračunavanja i cijeli će proces ulaganja pojedincu biti lakše pratiti. Uvođenje eura može imati utjecaja na strategiju ulaganja Važno je znati da uvođenje eura može imati utjecaja na strategiju ulaganja investicijskog fonda ako je ona usko povezana s kunom te u tom slučaju dosadašnji ulagatelji mogu odlučiti promijeniti fond bez naknade, a o eventualnim promjenama strategije ulaganja društva za upravljanje moraju na vrijeme obavijestiti svoje ulagatelje. Svi koji ulažu u investicijske fondove bit će o promjenama koje donosi uvođenje eura obaviješteni na dva načina. Prva obavijest bit će putem sredstava javnog priopćavanja, a o čemu se već uvelike piše u svim hrvatskim medijima te je većina građana već dobro upoznata s procesom uvođenja eura i službenim tečajem. O tome će i sama društva za upravljanje investicijskim fondovima istaknuti obavijest i na svojim internetskim stranicama, a jednako tako i informirati svoje udjelničare putem oglasa u javnom tisku. Tu objavu neće morati objaviti svako društvo pojedinačno, već će to moći za njih objaviti i strukovno udruženje ili grupacija ako se tako dogovore. Onu drugu, mnogo važniju i personaliziranu obavijest, koja se odnosi na njihovo osobno stanje udjela u fondu, zaprimit će kao zasebnu obavijest ili u sklopu godišnjeg izvještaja, a dobit će je najkasnije do kraja siječnja, odnosno, kako zakon kaže, najkasnije 30 dana od datuma uvođenja eura. Ta će obavijest sadržavati informaciju o stanju udjela, preračunano u eure te eventualnim drugim izmjenama. Klijentima će informacija biti poslana komunikacijskim kanalom kojim i inače komuniciraju s društvom, pa to može biti i e-mailom, a ne nužno klasičnom poštom. Važno je znati da sama promjena izražavanja vrijednosti udjela u drugoj valuti neće utjecati na umanjenje njegove vrijednosti, već će se provoditi automatizmom i neće negativno utjecati na vaše ulaganje. No, ako u tijeku procesa uvođenja eura zbog bilo kojeg razloga zaključite da su vaša prava umanjena, tada se, nakon pokušaja dogovora s društvom koje upravlja investicijskim fondom, možete obratiti i regulatoru, HANFA-i na e-mail: potrosaci@hanfa.hr
euro 2023.
Što će nakon uvođenja eura raditi HNB?
Uvođenjem eura Hrvatska narodna banka postaje dio Eurosustava, koji čine Europska središnja banka i nacionalne središnje banke svih država europodručja te bi trebala aktivno sudjelovati u oblikovanju i provođenju zajedničke monetarne politike u europodručju. Konkretno, guverner HNB-a postat će punopravni član Upravnog vijeća Europske središnje banke, koje donosi sve odluke iz područja monetarne politike. HNB će biti zadužen za provedbu zajedničke monetarne politike na području Hrvatske, što znači da će hrvatske banke – kada je riječ o monetarnim operacijama – i nadalje poslovati izravno s HNB-om. "Hrvatska narodna banka tako će aktivnim sudjelovanjem u kreiranju zajedničke monetarne politike utjecati na uvjete financiranja u europodručju. Nadalje, Hrvatska narodna banka također će u punoj mjeri obavljati funkciju zajmodavca u krajnjoj nuždi jer će biti u mogućnosti plasirati likvidnost bankama u istoj valuti u kojoj su njihove obveze, tj. u euru", stoji na stranici www.euro.hr . Uz to, HNB će kao i dosad samostalno provoditi makroprudencijalnu politiku i na taj način osiguravati otpornost bankovnog sustava. Korištenjem instrumenata makroprudencijalne politike moći će utjecati na likvidnost, kapitaliziranost i kreditnu aktivnost banaka u Hrvatskoj. Nadalje, u suradnji s Europskom središnjom bankom HNB će obavljati poslove nadzora banaka te pružati informacije o kreditnim institucijama sa sjedištem u Hrvatskoj, potrebne ESB-u. Više poslovnih zadataka za HNB  Bit će posla i za stručnjake HNB-a, koji će sudjelovati na sastancima otprilike 160 odbora, pododbora, radnih skupina i drugih radnih tijela u okviru Eurosustava i Jedinstvenoga nadzornog mehanizma. Znači, HNB će nastaviti i dalje samostalno obavljati niz aktivnosti koje i sada provodi, u skladu sa zajedničkim procedurama tamo gdje one postoje. I nakon ulaska Hrvatske u europodručje, HNB će osiguravati neometano funkcioniranje platnog sustava te izdavati i obavljati opskrbu novčanicama i kovanicama eura, obavljat će i poslove povezane s proizvodnjom službene statistike te pratiti provedbu zaštite potrošača. Kao i dosad, Hrvatska narodna banka upravljat će hrvatskim međunarodnim pričuvama te provoditi nadzor provedbe propisa za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Može se zaključiti kako se s uvođenjem eura poslovni zadaci za zaposlenike i rukovodstvo HNB-a u bitnoj mjeri povećavaju.
euro 2023.
Vlada donijela odluku o objavi uvođenja eura
Vlada je donijela odluku kojom se 1. siječnja 2023. godine određuje danom uvođenja eura, a utvrđuje se i fiksni tečaj konverzije od 7,53450 kuna, kao i dani početka i završetka dvojnog optjecaja te dvojnog iskazivanja cijena. "Euro će postati službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj na dan 1. siječnja 2023. godine", kaže se u vladinoj Odluci o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, koju je predstavio ministar financija Marko Primorac. Fiksni tečaj konverzije određen je na 7,53450 kuna za jedan euro. Razdoblje dvojnog optjecaja počinje 1. siječnja 2023. u 00:00 sati i traje do 14. siječnja 2023. u 24:00 sata. Razdoblje obveznog dvojnog iskazivanja je od 5. rujna 2022. u 00:00 sati do 31. prosinca 2023. u 24:00 sata. U razdoblju dvojnog optjecaja će se prilikom gotovinskih transakcija istodobno u optjecaju koristiti i kuna i euro kao zakonsko sredstvo plaćanja. Tijekom tih prvih 14 dana 2023. godine primatelj plaćanja bit će dužan potrošaču koji plaća gotovim novcem kune ostatak vratiti u gotovom novcu eura. Iznimno, kada primatelj plaćanja nije u objektivnoj mogućnosti ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura može ostatak vratiti u gotovom novcu kune ili gotovom novcu kune i gotovom novcu eura. Tijekom razdoblja dvojnog optjecaja primatelj plaćanja u trenutku plaćanja dužan je u jednoj transakciji prihvatiti do najviše 50 kovanica kune i odgovarajući broj novčanica kune primjenjujući propise o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji se odnose na ograničenja naplate ili plaćanja u gotovini. Iznimno, automati za igre na sreću, automati za zabavne igre i samoposlužni uređaji za prodaju roba i usluga mogu koristiti gotov novac kune ili gotov novac eura tijekom razdoblja dvojnog optjecaja, a bankomati i drugi samoposlužni uređaji u bankovnom poslovanju kod isplate od dana uvođenja eura isključivo koriste gotov novac eura. U razdoblju dvojnog iskazivanja, poslovni subjekti bit će obvezni cijenu iskazivati u euru i kuni uz isticanje fiksnog tečaja konverzije. Zakonom o uvođenju eura su predviđene određene iznimke i to za situacije gdje dvojno iskazivanje nije primjereno iz praktičnih razloga ili bi uzrokovalo nerazmjerne troškove poslovnim subjektima. Zamjena kuna eurom  Što se tiče zamjene, krajnji rok za zamjenu novčanica neće biti utvrđen jer će građani i nakon isteka prvih 12 mjeseci od uvođenja eura, novčanice kuna moći zamijeniti za eure kod Hrvatske narodne banke u bilo kojem trenutku u budućnosti. Zamjena kovanog novca kuna kod Hrvatske narodne banke bit će moguća još tri godine nakon što se gotov novac kune prestane mijenjati u bankama, poslovnicama Financije agencije i Hrvatske pošte. Vlada očekuje da će zamjena gotovog novca kune biti osobito intenzivna tijekom prva dva tjedna od dana uvođenja eura, dakle tijekom razdoblja dvojnog optjecaja. Preračunavanje kunskih sredstava koja se nalaze na tekućim, žiroračunima, štednim i ostalim računima kod banaka provest će se u cijelosti na dan uvođenja eura prema fiksnom tečaju konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura. Vijeće Europske unije je 12. srpnja ove godine donijelo odluku o usvajanju eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. kojom je utvrdilo da Republika Hrvatska ispunjava sve potrebne uvjete za uvođenje eura kao službene valute. Vijeće Europske unije odredilo je i stopu konverzije eura za Hrvatsku kojom je utvrđeno da se stopa konverzije određuje na 7,53450 kuna za jedan euro. Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj je nakon dva čitanja u Hrvatskom saboru donesen 13. svibnja, a stupio je na snagu 15. srpnja ove godine.