Kod prijava za EU fondove izbjegnite zamke koje mogu skupo koštati

14. studenoga 2019.

Foto: Pixabay/Ilustracija

Mali i srednji poduzetnici najviše apliciraju i povlače sredstva EU fondova, može se reći, znatno uspješnije i brže od javnih organizacija. Neki natječaji koji se otvore za poduzetnike, zbog velikog interesa zatvaraju se vrlo brzo. Filip Jakopović, viši savjetnik u konzultantskoj tvrtki Apsolon, pojašnjava kako uspješno aplicirati, koje su najčešće greške i što donosi novo financijsko razdoblje 2021. - 2027.

Što je sve bitno kod prijave za sredstva iz EU fondova?

Prije svega, potrebno je razgraničiti dva tipa poziva koji su na raspolaganju poduzetnicima. Jedan tip poziva sredstava dodjeljuje se po principu rang-liste. To znači da se evaluiraju svi projekti predani u zadanom roku te da bespovratna sredstva dobivaju najbolji. U ovom modalitetu rok predaje prijave ne igra ulogu što osigurava jednaku početnu poziciju svim prijaviteljima. Drugi način poziva, kod kojeg i dolazi do najvećih prigovora poduzetnika, jest 'najbrži prst' u kojem vrijeme prijave zaista igra ključnu ulogu. Zanimljiv je primjer ovog tipa natječaj koji je trajao samo 34 sekunde, a za kojeg su potrošena sva sredstva koja su bila na raspolaganju, pri čemu više od 500 projekata nije niti ušlo u obradu. Ovaj natječaj na kraju je poništen, pa objavljen u modalitetu rang-liste. Iako pozivi objavljeni na ovaj način ne potiču izvrsnost, kao što je to slučaj s rang-listom, oni i dalje zahtijevaju opsežan angažman prijavitelja s obzirom na to da je potrebno u evaluaciji zadovoljiti minimalan bodovni prag koji je najčešće postavljen na oko 70 posto ukupnog broja bodova. Poduzetnicima u slučaju objave takvih poziva preostaje pripremiti se na vrijeme te se naoružati strpljenjem i visokim pragom tolerancije jer u trenutku otvaranja prijava veliki broj prijavitelja pokušava u isto vrijeme podnijeti prijave putem elektronskog sustava, zbog čega u stvari nema jamstva uspjeha.

Filip JakopovićFoto: Filip Jakopović/Privredni

Što je najvažnije kod izrade projektne dokumentacije?

Svaka faza procesa podjednako je važna, počevši od samog odabira natječaja na koji se tvrtka želi prijaviti, pa do završetka provedbe projekta. Između ovih faza može proći i do pet godina te svaki korak nosi određene zamke koje mogu uzrokovati gubitak ili povrat potpore. Prvo dolazi odabir odgovarajućeg natječaja. U toj fazi bitno je usporediti uvjete koje tvrtka i projekt moraju zadovoljiti za prijavu, a zatim i procijeniti svoje šanse za ostvarenje potpore. Ovdje je ključno za svaki natječaj detaljno proučiti upute za prijavitelje, a posebno s fokusom na način bodovanja, evaluacije i odlučivanja o prolazu projektne prijave. U samoj fazi izrade i predaje projektne prijave ključno je primijeniti vještine i znanja za vođenje projekata te specifičnu terminologiju i metodologije EU fondova. Prijavi treba pristupiti stručno, ozbiljno i temeljito kako kvalitetna ideja ne bi bila zaustavljena zbog forme. Nakon ostvarenja sredstava i potpisa ugovora s nadležnim tijelima, dolazi faza provedbe projekta. Tijekom ove faze korisnici sredstava potpore moraju namjenski trošiti dodijeljena sredstva i provoditi točno propisane postupke nabave za sve troškove prijavljene u sklopu projekta. Pri tom je ključno pratiti vrlo dinamična pravila provedbe koja se mijenjaju od natječaja do natječaja.

Koja je u procesu uloga tvrtke, a koja konzultanata?

Kao i s drugim uslugama, razina angažmana tvrtke ovisi od konzultanta do konzultanta. Pristup za koji se zalaže Apsolon podrazumijeva minimalan angažman klijenta te princip usluge "ključ u ruke". U takvom pristupu klijent je zadužen za inicijalne inpute, a koji uključuju dokumentaciju (poput bruto bilance, financijskih izvještaja) i informacije o projektu. Konzultantski tim zatim dobivene informacije pretvara u formulaciju projekta prema zahtjevima natječaja i metodologiji EU fondova. Dužnost klijenta je tijekom cijelog razdoblja pripreme prijave imati određenu osobu zaduženu za komunikaciju s konzultantima, a s kojom zatim naš tim provjerava ključne elemente i pretpostavke u prijavi.

Koje su najčešće greške tvrtki?

Greške tvrtki možemo razdvojiti na greške u pripremi te greške u provedbi projekata. Tijekom pripremne faze najčešće greške svode se na zanemarivanje prethodno istaknutih ključnih izazova. Tvrtke često krivo protumače uvjete natječaja te se prijave na natječaje za koje one same ili projekt koje prijavljuju nisu prihvatljivi. Ako i jesu prihvatljivi, pogrešno procijene svoje šanse za ostvarenje potpore te ulože značajno vrijeme i resurse, a ponekad čak i novac, u prijavu za koju je unaprijed moguće utvrditi da neće ostvariti potporu. Do pogrešaka dolazi i prilikom predaje projektnih prijedloga. Zbog opsežne administrativne dokumentacije koju je potrebno priložiti čest je slučaj da prijavitelj propusti u sklopu projektne prijave dostaviti neki dokument (primjerice GFI, ugovor o radu, platne liste) što može rezultirati automatskim isključenjem iz postupka evaluacije.

Kako bi uvećale svoje prilike za ostvarenje potpore, tvrtke u fazi pripreme projekta učestalo nerealno procjenjuju vrijednosti ključnih pokazatelja na temelju kojih se dodjeljuje potpora, poput rasta prihoda, zapošljavanja ili izvoza. Ova greška uzrokuje im probleme u fazi provedbe projekata, kada ne mogu ostvariti vrijednosti zadanih pokazatelja te se izlažu riziku povrata sredstava. Uz to, u fazi provedbe projekata tvrtke griješe u provedbi postupaka nabave. Greške se događaju u izradi dokumentacije za nadmetanje, evaluaciji ponuda i provedbi samog ugovora o nabavi, a sankcije variraju od 5 do 100 posto vrijednosti ugovora o pojedinoj nabavi, ovisno o ozbiljnosti pogreške.

Što nam donosi novo financijsko razdoblje 2021. - 2027.?

Novo financijsko razdoblje bit će vrlo zanimljivo, pa će uz već poznate teme, poput širenja proizvodnih kapaciteta, istraživanja i razvoja te energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, donijeti i neke nove teme od kojih očekujemo da će najzanimljivija biti digitalna transformacija. Prema dosadašnjim najavama, znatna financijska sredstva bit će usmjerena na podizanje spremnosti tvrtki i provedbu projekata digitalne transformacije. Pri tome će tvrtke imati na raspolaganju sredstva za izradu početnih analiza stanja i digitalnih strategija, ali i provedbu strategija u djelo transformacijom poslovnih procesa i implementacijom digitalnih rješenja. Uz to, Komisija je uspostavila novi program Digitalna Europa, s ukupnim proračunom od 9,2 milijarde eura, koji će biti namijenjen oblikovanju i provedbi digitalne transformacije ulaganjem u teme superračunalstva, umjetne inteligencije, kibernetske sigurnosti i naprednih digitalnih vještina.

Za šest godina do prosjeka EU-a

Europska unija je, u sklopu kohezijske politike 2014., iz zajedničkog proračuna Hrvatskoj na raspolaganje stavila 10,7 milijardi eura, a kako se razvojni projekti financiraju zajednički, tom je iznosu dodano 1,9 milijardi eura iz hrvatskog proračuna. Od tih ukupno 12,6 milijardi eura ugovorena je isplata 9,8 milijardi eura, što je 78 posto iskorištenosti, a prosjek EU jest 77 posto iskorištenosti. Trebalo nam je šest godina da dostignemo prosjek članica Unije, a zanimljivo je kako je u ovo vrijeme prije godinu dana iskorištenost bila samo 52 posto. Od četiri petine novca od 12,6 milijardi eura krajnji korisnici dobili su zasad tek 25 posto. Jedan od razloga kašnjenja novca na račune korisnika nalazi se u procesu javnih nabava jer žalbe na provođene postupke usporavaju projekte. U tom segmentu od Hrvatske je lošija jedino Španjolska s 24 posto isplaćenog novca, a prosjek Unije je 33 posto.

Do sada je najveći dio novca otišao na poljoprivredu i promet, a najveći ugovoreni projekt jest izgradnja Pelješkog mosta vrijednosti oko 526 milijuna eura. Grad Zagreb i Dubrovačko-neretvanska županija prednjače po povlačenju novca iz proračuna EU. 

Ivana Barać