Erste banka u prvoj polovici 2022. bilježi neto dobit od 750 mil. kn

1. kolovoza 2022.

Foto: Erste bank

Prema nerevidiranom nekonsolidiranom financijskom izvještaju, koji obuhvaća rezultate Erste&Steiermärkische Banka bez ovisnih društava, neto dobit banke u prvoj polovici 2022. godine iznosila je 745 milijuna kuna te je 45,8 posto viša u odnosu na lanjskih 511 milijuna kuna u istom razdoblju.

Rast neto dobiti rezultat je daljnjeg smanjenja troškova rizika te poboljšanoga operativnog rezultata, koji je ponajprije poduprt rastom prihoda iz transakcijskog poslovanja u post-COVID razdoblju te pozitivnim trendovima u segmentu trgovanja.

Neto kamatni prihod povećan je za 0,7 posto na 817,0 milijuna kuna u istom razdoblju ove godine. Istodobno je neto prihod od naknada i provizija povećan za 24,3 posto, na 271 milijun kuna.

Ukupna aktiva banke krajem lipnja 2022. iznosila je 92,3 milijarde kuna, odnosno 11,5 posto više u odnosu na kraj 2021.

"Zadovoljni smo ostvarenim rezultatom u prvoj polovici 2022. godine. Pozitivni pokazatelji operativnog poslovanja, premašivanje razine od 100 milijardi kuna kad je riječ o ukupnoj aktivi naše lokalne grupe, rast ukupnih kredita uz postojan rast depozita, priljev novih klijenata te povećanje broja korisnika naših digitalnih rješenja, bankarstva George on-line i aplikacije KEKS Pay, elementi su koji nam daju pravo na optimizam za preostali dio godine, ali i predstavljaju potvrdu ispravnosti našega poslovnog modela", istaknuo je Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische Banka, komentirajući poslovni rezultat u prvoj polovici ove godine.

Christoph Schoefboeck Christoph Schoefboeck / Foto: Erste Bank

Schoefboeck ističe pozitivnu odluka o ulasku Hrvatske u monetarnu uniju s prvim danom iduće godine navodeći kako je to svakako jedna od najvažnijih vijesti koje su obilježile dosadašnji dio godine.

"Ulazak u eurozonu dovest će do daljnje integracije hrvatskoga gospodarstva u europske financijske i gospodarske tokove, djelovati pozitivno na povećanje njegove konkurentnosti te atraktivnosti za ulagače, a što će naposljetku osigurati dodatno intenziviranje procesa konvergencije. Istodobno, zahtjevni kriteriji koje je Hrvatska morala ispuniti u okviru samog procesa uvođenja eura, pozitivno će pridonijeti ostvarivanju osnovnog cilja – kvalitetne i dugoročno održive pozicije hrvatskoga gospodarstva zasnovane na zdravim temeljima", rekao je Schoefboeck.

Inače, neto dobit ESB Grupe prije manjinskog utjecaja u prvoj polovici 2022. godine iznosila je 867 milijuna kuna te je za 42,6 posto više u odnosu na isto razdoblju 2021.

"Nakon dužeg razdoblja postupnog pada kamatnih stopa, bilo je izgledno očekivati stabilizaciju toga trenda tijekom 2022., između ostalog pod utjecajem inflatornih kretanja, reperkusija za smjer monetarne politike i globalnih geopolitičkih događanja", naglasio je Schoefboeck te dodao kako je nedavno smanjenje regulatornog troška, koje proizlazi iz ulaska Republike Hrvatske u eurozonu, svakako jedna od komponenti koja će u srednjoročnom razdoblju imati pozitivan utjecaj na razinu kamatnih stopa i općenito uvjete kreditiranja u Hrvatskoj.

P.hr/I.G.