Energetska tranzicija pruža priliku Hrvatskoj da se pozicionira kao jedan od EU lidera

"Dosadašnji modeli funkcioniranja gospodarstva moraju se napustiti i što brže prijeći na niskougljično održivo gospodarstvo. ESG kriteriji su alat koji će kompanijama i financijskom sektoru omogućiti brži prelazak. Oni koji to ne shvate na vrijeme i ne prilagode se, više neće moći funkcionirati na tržištu", kaže Marija Pujo Tadić, međunarodna stručnjakinja u području prava klimatskih promjena i politika, međunarodna stručnjakinja za ESG, predsjednica Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti (IICA), ambasadorica EU klimatskog pakta te ambasadorica i članica Upravnog odbora Međunarodnog udruženja za održivo gospodarstvo (IASE) iz Londona. Pujo Tadić u intervjuu za Privredni govori o važnosti implementacija ESG-a, okolišnih, socijalnih i upravljačkih kriterija koji su iznimno važan alat za prelazak na održivo gospodarstvo i podsjeća da je prijedlog nove direktive EU-a da od 2024. godine obveza objave proširenog opsega ESG čimbenika bude uvedena za sva velika društva, a od 2027. i za mala i srednja društva.

Dok još uvijek traje pandemija COVID-a 19 i dok su sve oči uprte u rat u Ukrajini, često možemo čuti da su klimatske promjene nekako gurnute u drugi plan; je li to zaista tako?

Klimatske promjene jedan su od najvećih izazova 21. stoljeća, a kako ćemo se nositi s njihovim posljedicama, uvelike ovisi kako ćemo se pripremiti već sada. Naime, samo pitanje klimatskih promjena, unatoč navedenim dokazima, izaziva kontroverzu stoga što znanstvenici nisu u mogućnosti točno predvidjeti što će se dogoditi i koliki će biti opseg posljedica globalnog zagrijavanja. Na samom početku pandemije COVID-a 19 znalo se čuti da su upravo klimatske promjene dovele do eskalacije ove pandemije te da su klimatske promjene i s njima povezane posljedice, koje se očituju i u različitim nepredviđenim bolestima i virusima različitih oblika, zapravo jedna od najvećih opasnosti 21. stoljeća. Klimatske promjene su ovdje, opasne su i sveprisutne i ne može ih se anulirati jer, nažalost, složila bih se sa Izvješćem IPCC-a – Međuvladinog panela o klimatskim promjenama – skupa znanstvenika koji su svoje izvješće prezentirali i na pregovorima u Glasgowu na COP-u 26, koje jasno pokazuje da je zagrijavanje planeta postalo konstanta i ako što prije ne poduzmemo mjere za smanjenje emisija, situacija s ekstremnim klimatskim promjenama biti će sve gora, a život na planetu nepodnošljiviji. Stoga, imajući u vidu i egzistencijalne probleme ljudi u Ukrajini, ne možemo i ne smijemo svrnuti pogled s klimatskih promjena koje predstavljaju ozbiljnu ugrozu za živote svih nas.

Kako ste se odlučili za specijalizaciju iz ovog područja i kakve ste prepreke imali na tom putu?

Svoju karijeru započela sam 1994. godine u Ministarstvu graditeljstva i zaštite okoliša gdje smo, u tom iznimno teškom poslijeratnom razdoblju, radili na nacrtu prvog Zakona o zaštiti okoliša Republike Hrvatske, da bi mi kasnije u sudačkoj poziciji to stečeno znanje i iskustvo iz Ministarstva zaštite okoliša jako mnogo pomoglo kada su se počeli pojavljivati prvi sporovi, a ticali su se onečišćenja okoliša. Oni su po sebi iznimno zahtjevni jer se zaštita okoliša smatra posebno zaštićenim dobrom, pa su u propisama predviđene i jako visoke kazne za povrede okoliša, u stotinama tisuća, pa i do milijun kuna. Nakon višegodišnje sudačke karijere prešla sam u Fond za zaštitu okoliša i tu započela svoju specijalizaciju odlučivši spojiti svoje dvije ljubavi: pravo i zaštitu okoliša.

Jedini ste stručnjak u RH koji je povezao ta dva područja, ali i klimatske promjene i politike. Predavačica ste o klimatskim promjenama i na Svjetskom summitu u Kini te suosnivačica i predsjednica Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti (IICA). Kako ste došli na ideju osnivanja takvog instituta i koji su njegovi ciljevi i dosadašnje aktivnosti?

Međunarodni institut za klimatske aktivnosti (IICA) osnovan je već 2012. godine kao udruženje stručnjaka radi promicanja ublaženja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama te promicanje zaštite zraka i ozonskog sloja. Jedan od visokih prioriteta Instituta jest poticanje zaštite okoliša i održivog razvoja te cjelokupne zajednice na inovativne projekte visoke dodane vrijednosti za ljude, gospodarstvo i okoliš. U tom smislu održali smo niz predavanja i sudjelovali u nekoliko projekata u Republici Hrvatskoj, ali i u inozemstvu. Među posljednjima bila je i suradnja s Europskom komisijom i HUP-om na Konferenciji o ESG-u, novom alatu za prelazak na održivo gospodarstvo, pod nazivom Uz ESG kriterije do održivoga gospodarstva, na kojoj su sudjelovali svi najvažniji dionici, od kreatora politika do regulatora i samih kompanija te financijskog sektora. Stručnjaci Instituta uvijek rado sudjeluju na predavanjima i pomažu svojim stručnim znanjem mnogima da bismo bili ukorak s EU-om. Za širu društvenu zajednicu, a čemu će se Institut posvetiti u budućnosti, iznimno je bitno poticanje poslovne zajednice na primjenu i provedbu mjera iz područja prilagodbe klimatskim promjenama, ali i smanjenje emisija CO2 te usvajanje novih ESG kriterija. Tu nas čeka jako puno posla – jer ponajprije poslovnu zajednicu treba upoznati koje su njihove obveze u prilagodbi klimatskim promjenama. Institut ima još jednu važnu ulogu i cilj, a to je potpora prelasku Europske unije, čija je RH članica, na održiviju budućnost s niskim razinama emisija ugljika da bismo do 2050. godine postali prvi klimatsko neutralni kontinent. Poznato je da je usvojen Europski zeleni plan (European Green Deal), u kojem sudjeluje i Republika Hrvatska te će u svoj gospodarski razvoj morati uključiti i njegove ciljeve, a također implementacija ESG (okolišnih, socijalnih i upravljačkih) kriterija koji su iznimno važan alat za prelazak na održivo gospodarstvo.

Foto:Privatni album

Što je zapravo ESG i što to on donosi novim regulatornim okvirom?

Kada bismo ga jednostavno definirali, mogli bismo reći da ESG, uz financijske, uzima u obzir okolišne, društvene i upravljačke čimbenike prilikom donošenja ekonomskih odluka. U praksi to znači da važne odluke u današnjem svijetu više nisu temeljene samo na financijskim čimbenicima već da se uzimaju u obzir i druge vrste čimbenika u razmatranje, a koji se odnose na naše prirodno i društveno okružje. Prema regulativi EU-a svi izdavatelji, a koji su ujedno i obvezni sastavljati nefinancijska izvješća, morat će, počevši od 2022., započeti i s objavama za prva dva okolišna cilja – ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na klimatske promjene, dok će od 2023. godine biti obvezni objavljivati podatke za ukupnih šest okolišnih ciljeva (održivu uporabu i zaštitu vodnih i morskih resursa, kružno gospodarstvo, prevenciju onečišćenja i zdrav ekosustav). Prijedlog nove direktive EU-a (CSRD) Direktive od 2024. godine traži obvezu objave proširenog opsega ESG čimbenika za sva velika društva, a od 2027. i za mala i srednja društva.

Prije otprilike godinu dana, prvi u Hrvatskoj, pokrenuli ste ESG edukacije. Kakav je interes i koja je strateška prednost tih edukacija u odnosu na druge slične koje postoje?

Naš Međunarodni institut za klimatske aktivnosti (IICA) sa sjedištem u Zagrebu, na čijem sam čelu, u suradnji s Međunarodnim udruženjem za održivu ekonomiju (IASE) iz Londona, predstavio je prvu međunarodno priznatu edukaciju za ESG stručnjake i certifikate iz održivih financija i poslovanja pod nazivom Međunarodno održive financije ISF® i Međunarodno održivo poslovanje ISB®, već prije godinu dana. Riječ je o jedinstvenoj i sveobuhvatnoj online edukaciji za obrazovanje i certificiranje stručnjaka za ESG, koja uključuje i klimatske kriterije, a u pripremi čijeg je kurikuluma sudjelovalo više od 100 profesora iz cijelog svijeta, od kojih i tri nobelovca. Podršku ovom edukativnom kurikulumu dale su i najuglednije institucije na svijetu koje se bave kreiranjem politika održivog razvoja i klimatskih promjena, ali i financijskim i upravljačkim poslovanjem i kriterijima: UN-FAO, UNFCCC, UNEP (UN Environment Programme), UN-IFAD, UN-Women, Green Climate Fund, Svjetska banka i mnoge druge. Važno je napomenuti da je ovo prvi sveobuhvatni edukativni program koji obuhvaća sve kriterije, dok se većina drugih bazira samo na pojedinima, i u tome je njegova velika prednost i vrijednost.

Spomenuli ste Europski zeleni plan, u kojem kao članica Unije sudjeluje i Hrvatska. Koje on sve prilike pruža za nas i što tu možemo iskoristiti?

Green Deal je prilika koju Republika Hrvatska treba iskoristiti za otvaranje višemilijunskoga investicijskog ciklusa i svoje vlastito repozicioniranje i brendiranje u EU. Energetska tranzicija u kontekstu EU Green Deala pruža priliku Republici Hrvatskoj da se pozicionira kao jedan od EU lidera, što nikada do sada nije ni približno uspjela te da se što prije brendira kao 100 posto klimatski neutralna. Energetskom tranzicijom radimo i na održivom turizmu, ali i otvaramo velike investicije u tzv. pametnim sektorima gospodarstva.

Promjena klime, oscilacija temperature i raznih vremenskih prilika – sve to dovodi do posljedica za ljude, za poljoprivredu. Kako se nositi s time u budućnosti?

Velika je vjerojatnost da će učestalost oscilacija temperature i ekstremnih vremenskih prilika dovesti do toga da će posljedice za ljude, a posebice poljoprivredu, biti katastrofalne. Klimatske promjene imaju različite posljedice na društvo i društvene procese, a uglavnom su takve da povećavaju njihovu ranjivost. To znači da se moramo na vrijeme pripremiti. Upravo stoga Europska unija ubrzano radi na procesu integracije u gospodarstvo pojedinih država EU-a, najvažnijih dokumenata iz područja klimatskih promjena poput Niskougljične strategije i Strategije prilagodbe te instrumenata za što brži prelazak na niskougljično održivo gospodarstvo poput Green Deala i ESG-a. Da bi se klimatska akcija i proces prelaska na održivo gospodarstvo ubrzali, to možemo učiniti samo svi zajedno, suglasno i složno.

Što možemo očekivati, primjerice, u idućem desetljeću – kada govorimo o brizi za okoliš? Odnosno, na koji način svaki čovjek može pridonijeti smanjenju globalnog zatopljenja?

Važno je da se ugljični otisak smanjuje, a značajno razdvajanje ekonomije od emisije stakleničkih plinova počelo je oko 2002. godine. Hrvatska se treba razvijati uz smanjenje ugljičnog otiska i pri tome smanjivati ovisnost o uvoznoj energiji, iskoristiti prilike razvoja zelene ekonomije za nova radna mjesta, inovativna rješenja i rast gospodarstva. Pri tome veliku ulogu ima Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, ali i Fond za zaštitu okoliša i prirode, iz čijih sredstava su se dosad uspješno financirali i takvi projekti. Naravno, na raspolaganju nam stoje i sredstva iz EU fondova, koje trebamo znati povući i iskoristiti na dobrobit cijele naše zajednice, mislim pri tome na Republiku Hrvatsku, a posljedično za dobrobit cijeloga našeg planeta. 

Marija Pujo Tadić/Foto:Privatni album

Koja bi bila Vaša poruka našim čitateljima, u prvom redu poslovnom sektoru?

Klimatske promjene i politike moja su velika ljubav, a kao stručnjakinja želim pridonijeti tome da nove generacije mladih ljudi žive što dulje u gospodarstvu koje je održivo. Stoga se dosadašnji modeli funkcioniranja gospodarstva moraju napustiti i što brže prijeći na niskougljično održivo gospodarstvo. ESG kriteriji su alat koji će kompanijama i financijskom sektoru omogućiti brži prelazak. Oni koji to ne shvate na vrijeme i ne prilagode se, više neće moći funkcionirati na tržištu.

Koliko brzo će se prilagoditi, ovisi o njihovoj inicijativi, ali sada imaju i pritisak zakonske regulative. Međutim, u svemu tome nisu sami jer je naš Institut pokrenuo i edukaciju i konferencije u Republici Hrvatskoj s ciljem da im pomognemo na njihovu putu prema niskougljičnom održivom gospodarstvu.

Do stručnjakinje za klimatske promjene uz mentorstvo Al Gorea

Kako u Hrvatskoj ne postoji specijalizacija za stručnjake za klimatske promjene, Marija Pujo Tadić specijalizirala se kroz praksu. Bez razmišljanja je, kaže, napustila mjesto sutkinje i putem Fonda za zaštitu okoliša stjecala prijeko potrebna znanja za buduću specijalizaciju. Paralelno je radila na edukaciji i permanentno se usavršavala u ovom području. Mentor je bio bivši američki potpredsjednik Al Gore.

"Edukacija u okviru The Climate Reality Projecta, čiji je osnivač Al Gore, održala se u Istanbulu gdje smo dva tjedna imali cjelodnevna predavanja te sreću i čast osobno upoznati Al Gorea i prisustvovati njegovim predavanjima. Stekla sam tada mnoge kontakte jer je iz svake države svijeta bio prisutan po jedan kandidat. Ali neprocjenjiva vrijednost znanja koje smo stekli ogledala se i u činjenici da smo stekli zvanje – climate leadera te pravo i mogućnost da se koristimo svim prezentacijama Al Gorea koje smo mogli prilagoditi svojim potrebama", prisjetila se Marija Pujo Tadić važnih trenutaka iz svoje karijere.