Novom strategijom do sigurne i obnovljive energije

Prijedlog nove energetske strategije predstavlja veliki korak prema ostvarenju konačne vizije niskougljičnoga gospodarstva i društva i njime bismo trebali otvoriti put prema novom razdoblju energetske politike, rekla je direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore Marija Šćulac Domac, na početku konferencije Nova energetska strategija i održivo financiranje, koja je održana u vijećnici Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu.

"Hrvatska je 2017. imala udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji od 27,3 posto, dok je prosjek EU iznosio 17 posto, no ti dobri pokazatelji ne smiju nas zadovoljiti i uspavati. Prema procjenama Europske komisije, potrebno je oko 180 milijardi eura ulaganja godišnje kako bi se ostvarili ciljevi. Novom Strategijom procjenjuju se očekivana ulaganja između 380 i 460 milijardi kuna u razdoblju od 2021. do 2050., odnosno 12 do 15 milijardi kuna godišnje, najviše u energetsku obnovu zgrada i izgradnju zgrada nulte energije. Financiranje promjena bit će veliki izazov. Hrvatska gospodarska komora vlastitim aktivnostima kontinuirano promiče energetsku tranziciju i razvoj društva u cjelini temeljen na održivosti. Ova konferencija samo je još jedan korak u tom smjeru”, naglašava Marija Šćulac Domac.

Posljednja starategija energetike iz 2009. godine pokrivala je razdoblje do 2020. godine, no u međuvermenu se mjesto Hrvatske promijenilo na geopolitičkom planu i to je pokazalo kako je vrijeme za ovu energetsku strategiju, istaknuo je Domagoj Validžić, pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike. “Ušli smo u Europsku uniju i dobili priliku za kreiranje zajedničke europske energetske politike. Došlo je do stvaranja energetske unije kojoj je cilj stvoriti okvir za sigurnu energiju, a potpisom na Pariški sporazum krenuli smo u borbu protiv globalnog zatopljenja. Energetska strategija nam mora postati čvrsti oslonac za osiguranje energetske neovisnosti, integraciju energetskih sustava s onime Europske unije, ali i praćenje održivog razvoja Republike Hrvatske uz smanjivanje emisije stakleničkih plinova”, naglasio je Validžić.

Foto: HGK/Mirna Bartolić

Barbara Dorić, zamjenica predsjednika Povjerenstva za izradu Nacrta prijedloga Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske te direktorica LNG-a Hrvatska, predstavljajući Nacrt prijedloga ističe kako njime potiče korištenje alternativnih goriva. “LNG se promiče kao energent prema Direktivi o korištenju energenata u prometu. U sljedećih desetak godina želja nam je da se na svakih 400 kilometara osigura mjesto za opskrbu i distribuciju ukapljenoga prirodnog plina i za pomorski i željeznički promet”, naglašava Barbara Dorić.

Darko Pavlović, savjetnik predsjednika Uprave u Plinacru, na panelu je rekao kako je prethodna strategija energetike imala dobar smjer, no brojke nisu bile dobre. “Provedbeni akti će nam u sljedećim godinama pokazati je li nam vizija dobra ili trebamo raditi na njenoj promjeni. Povećanje potrošnje energije i čista energija bit će realnost i moramo se dogovoriti kako ćemo to održivo provesti”, kaže Pavlović.

Gordana Sekulić, rukovoditeljica Službe razvoja i planiranja u JANAF-u, ističe kako je prethodna strategija uspjela dati zakonodavne okvire za ono što se dogodilo kasnije. “Sve strategije 'fulaju' u kvantifikacijama, no njima nije cilj da pogode brojke nego da odrede smjer i cilj koji želimo ostvariti”, naglasila je Gordana Sekulić.

Ivan Andročec iz Sektora za strategiju i razvoj u HEP-u ističe kako je udio obnovljivih izvora energije u našoj potrošnji dobar. “Želja nam je očuvati portfelj proizvodnje u hidroelektranama te na nekima povećati snagu i dobiti tako do 16 megavata dodatne snage. Ostatak potreba obnovljive energije moramo osigurati izgradnjom novih hidroelektrana i projektima malih hidroelektrana, ali i izgradnjom četiriju lokacija sunčanih elektrana na kojima bismo proizvodili 350 megavata te još toliko snažne nove vjetroelektrane do 2030. godine. Tome treba dodati i projekte visokoučinkovite kogeneracije - poput projekta koji provodimo u Zagrebu i koji ima učinkovitost veću od 90 posto. Tako ćemo ukupno osigurati novih 1500 megavata električne energije”, zaključuje Andročec.

Najveći izazov za provedbu strategije bit će njeno i održivo financiranje, rekla je na panelu posvećenom upravo toj temi Vedrana Jelušić Kašić, partnerica u Deloitteu Hrvatska. “Ova Strategija ne ograničava investicije iz različitih izvora. Oslanjanje na sustav, na koji način se pune budžeti, mnogo nas košta i dobro je stoga raditi na modelima koji potiču uključenje i privatni sektor kako bi se rasteretile jedinice lokalne samouprave u dizanju kredita”, dodaje Vedrana Jelušić Kašić.

Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske, ističe kako u Strategiji postoji poglavlje namijenjeno financiranju, ali je ležerno napisano, s glavnim izvorom novca Europskom unijom, no bez ikakvih brojki. “Ovaj dokument zato ne može biti od pomoći u programiranju EU fodnova, a u njemu nema spomenutih niti drugih izvora - privatnih, javno-privatnih partnerstava i drugih ulagača spremnih za ulaganje u energetiku”, smatra Domac.

Mario Mihetec, voditelj Službe za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kaže kako je interes za izgradnju obiteljskih energetskih postrojenja velik. “Krajem lipnja ići ćemo s novim pozivom za sufinanciranje sličnih projekata i očekujemo do 75.000 kuna po projektu i sufinanciranje do 50 posto. Najesen se pripremaju novi pozivi za investicije za privatne, industrijske i turističke energetske projekte”, naglašava Mihetec.

Gordan Kuvek, direktor Sektora kreditiranja HBOR-a, ističe kako sredstvima putem komercijalnih banaka financiraju i energetske projekte. “Zauzimat ćemo važnu ulogu u toj priči. Financijski instrumenti uglavnom su namijenjeni izravnom finaciranju jedinica lokalne samouprave i energetske učinkovitosti javnih zgrada za koje je interes veći od očekivanog - traži se više od 300 milijuna kuna, a na raspolaganju nam je 190 milijuna”, upozorava Kuvek.  

Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu želi se osigurati pristupačnu, sigurnu i kvalitetnu opskrbu niskougljičnom energijom bez dodatnog opterećenja državnog proračuna u sklopu državnih potpora i poticaja. Strategija predstavlja širok spektar inicijativa energetske politike kojima će se ojačati sigurnost opskrbe energijom, postupno smanjiti gubitci energije i povećavati energetska učinkovitost, smanjivati ovisnost o fosilnim gorivima, povećati domaća proizvodnja i korištenje obnovljivih izvora energije.

Nacrt prijedloga Strategije nalazi se na javnom savjetovanju do 20. lipnja. A panel-rasprave s ove konferencije poslužit će za izradu mišljenja članica Hrvatske gospodarske komore, koje će se uputiti na savjetovanje.