Potencijal geotermalne energije u Hrvatskoj je velik

Geotermalna elektrana Velika 1 u Cigleni kraj Bjelovara, otvorena u studenome prošle godine, najveća je elektrana u kontinentalnoj Europi s binarnom tehnologijom. Veliku 1, koja ima snagu 16,5 MW i koja je vrijedna 325 milijuna, izgradila je tvrtka Geoen, kojoj je MB Holding 80-postotni vlasnik i 100-postotni investitor. MB Geothermal, koji je u 100-postotnom turskom vlasništvu, posvećen je budućim projektima istraživanja i eksploatacije geotermalnih resursa u Hrvatskoj. Ova je grupacija u Turskoj bila prva privatna kompanija koja je investirala u proizvodnju električne energije iz geotermalnih izvora i trenutno je vlasnik pet geotermalnih elektrana ukupne snage 70 MW u blizini turskoga grada Aydına.

O geotermalnoj energiji i potencijalu za njeno iskorištavanje u Hrvatskoj razgovarali smo s Dragutinom Domitrovićem, diplomiranim inženjerom naftnog rudarstva, koji se ekipi MB Holdinga priključio 2016. godine. Iako je poznat u stručnim krugovima, čest je predavač i sudionik konferencija i okruglih stolova, u središte pozornosti šire javnosti dospio je nakon otvaranja Velike 1, čiju je izgradnju vodio.

Imate li podatke o ukupnoj instaliranoj snazi geotermalnih elektrana u svijetu?

Prema podacima ThinkGeoEnergy, krajem 2019. godine ukupna instalirana snaga geotermalnih elektrana bila je nešto veća od 15,4 GW. Zanimljivo je primijetiti da je tijekom 2019. godine u cijelom svijetu instalirano 759 MW snage novih geotermalnih elektrana, što je najveći godišnji porast u više od 20 godina.

Dragutin Domitrović / Privatni album

Kakva je perspektiva i mogućnost Hrvatske u tom dijelu?

Prema procjenama Agencije za ugljikovodike, koji su temeljeni na raspoloživim podacima o nekoliko tisuća izbušenih, istražnih i razradnih bušotina u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko desetljeća, Hrvatska bi mogla izgraditi geotermalne elektrane ukupne snage i do 500 MW. S obzirom na to da su ove procjene napravljene s konzervativnim pretpostavkama, stvarni potencijal je i veći.

Što nedostaje Hrvatskoj da bi ostvarila svoj potencijal?

Općenito gledano, konstruktivniji pristup investitorima, učinkovitiji i brži pravni sustav, jasnije i jednostavnije administrativne procedure, ali i provedbeni akti. Konkretno, na području izgradnje energetskih objekata koji koriste obnovljive izvore energije, od početka 2016. do kraja 2018. godine nije bilo podzakonskih akata koji bi, u skladu sa Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitom kogeneracijom, definirali procedure kojima bi se investitori natjecali za odobrenja takvih projekata, što je dodatno usporilo ostvarivanje velikoga domaćeg OIE potencijala. U ovom trenutku čini se da je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike na dobrom putu dovršenja potrebnih akata koji bi omogućili da HROTE počne raspisivati natječaje za OIE projekte.

Možete li reći nešto o potencijalu geotermalnih resursa u Hrvatskoj: gdje su najveći i ima li interesa investitora za njihovo iskorištavanje? Pored MB Holdinga, postoje li interesi ostalih investitora za iskorištavanje tih resursa?

Najveći potencijal za iskorištavanje geotermalne energije u Hrvatskoj postoji u kontinentalnom dijelu, na području Panonskog bazena, gdje je prosječan geotermalni gradijent, odnosno stupanj porasta temperature s dubinom, čak 60 posto veći nego u ostatku Europe. Prevedeno u konkretne brojke, to znači da će se bušenjem do dubine od dvije tisuće metara uobičajeno pronaći ležišne stijene temperature oko 100°C, a na dubini od tri tisuće metara temperatura je već oko 150°C, što je već sasvim pristojna temperatura za proizvodnju električne energije. Kad se to usporedi, primjerice, s Nizozemskom, u kojoj se za temperaturu od 150°C mora bušiti čak do pet tisuća metara dubine, jasno je da je Hrvatska u europskim razmjerima vrlo atraktivna. Zbog svega navedenog, pogotovo otkad smo u Cigleni otvorili geotermalnu elektranu Velika 1, interes investitora za izgradnju geotermalnih elektrana, ali i za primjene geotermalne energije u toplinarstvu, sve je veći, pa MB Holding sigurno više nije jedini potencijalni investitor.

Dragutin Domitrović / Privatni album

Što je potrebno napraviti da bi se udovoljilo zahtjevima investitora?

Investitori ovdje, kao i u drugim državama, traže stabilan zakonski okvir koji će omogućiti kontinuitet razvijanja i realizacije projekta. Administrativne procedure trebale bi biti jasne, a s obzirom na specifičnost područja geotermalne energetike bilo bi dobro pokušati ih pojednostavniti. Naime, pri izgradnji geotermalnih elektrana investitor u Hrvatskoj mora paralelno voditi dva procesa: jedan koji se odnosi na izgradnju elektroenergetskog postrojenja, odnosno elektrane u užem smislu, a drugi na izgradnju naftno-rudarskog postrojenja: bušotina, površinskih instalacija, utisnih cjevovoda... Bilo bi jako dobro kad bi ta dva procesa bila objedinjena u jedan jedinstveni. Prema mojim saznanjima, kolege iz Agencije za ugljikovodike već dulje vrijeme rade upravo na analizi sadašnjeg stanja i prijedlozima kako bi se cijela procedura ubrzala i pojednostavnila.

Što sve investitori moraju proći tijekom realizacije projekta u Hrvatskoj? Koliko u prosjeku traje razvoj projekta od početka do realizacije? Gdje najviše zapinje?

Popis svih koraka koje investitor u Hrvatskoj mora proći od trenutka odluke o uključivanju u istraživanje geotermalnih resursa do puštanja geotermalne elektrane u rad vrlo je dugačak, a trajanje puta do realizacije projekta u ovom trenutku možemo samo procijeniti jer prema odredbama dvaju relativno novih zakona – Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji iz 2016. i Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika iz 2018. te prema njihovim podzakonskim aktima, nije proveden još nijedan cjeloviti proces od početka geotermalnog istraživanja do puštanja elektrane u pogon. Moja bi procjena bila da, u optimalnom slučaju, za sve korake treba pet-šest godina. Krupan problem u realizaciji projekata jest prostorno-planska dokumentacija: ako vaš projekt, ovisno o instaliranoj snazi elektrane, nije uvršten u općinski, županijski ili državni prostorni plan, ili je proces prostornog planiranja u tijeku, može proći i nekoliko godina dok ne dođete u poziciju da uopće možete dobiti lokacijsku ili građevinsku dozvolu.

Možete li to usporediti s razvojem sličnih projekata u drugim zemljama? Kako je u Turskoj?

U drugim državama s visokim geotermalnim potencijalom administrativne su procedure uglavnom znatno kraće. Primjerice, izgradnja prve geotermalne elektrane MB Holdinga u Turskoj – pri čemu turski kolege kažu da je, s obzirom na nepostojanje prijašnjih takvih projekata i administrativnog iskustva koje bi ih pratilo, bilo mnogo pitanja i zahtjeva za pojašnjenjima – trajala je ukupno tri godine. Kasnije su se elektrane gradile i znatno brže. Primjer Italije je pak druga krajnost: prema onome što sam doznao o tamošnjim uvjetima izgradnje geotermalnih elektrana, procedure su još kompleksnije i dugotrajnije nego u Hrvatskoj. Upoznao sam nekoliko privatnih investitora koji su zbog takvih prepreka u potpunosti odustali od izgradnje geotermalne elektrane u blizini grada Vicenze.

Nedavno je na e-savjetovanju iznesen Prijedlog pravilnika o kriterijima za izdavanje energetskog odobrenja za proizvodna postrojenja, na kojemu ste izložili prijedloge o izdavanju energetskog odobrenja za geotermalne elektrane. Možete li nešto reći o rezultatima tog savjetovanja?

Prema odredbama predloženog pravilnika, pri podnošenju zahtjeva za izdavanje energetskog odobrenja za geotermalnu elektranu mora biti priložen i ugovor o eksploataciji geotermalnih voda. Za investitora koji kreće od samoga početka, odnosno od istraživanja određenoga istražnog prostora, to znači da do faze u kojoj može dobiti energetsko odobrenje, koje je nužno za upis u Registar OIE postrojenja pri Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji te za javljanje na HROTE-ov natječaj za dobivanje ugovora o otkupu električne energije, mora potrošiti pet do osam milijuna eura - što je očekivana cijena istražne bušotine čije je bušenje jedan od nužnih uvjeta za potvrdu geotermalnih rezervi i dobivanje ugovora o eksploataciji geotermalne vode. To je u velikom nerazmjeru s investitorima u druge OIE tehnologije, čija investicija do točke dobivanja energetskog odobrenja može biti 250 do 500 tisuća eura.

Kako Pravilnik utječe na potencijalne investitore, koje bi bilo najbolje rješenje za privlačenje investitora?

Može se očekivati da će takav zahtjev obeshrabriti potencijalne investitore jer se nakon ovako velikoga početnog ulaganja tek trebaju natjecati za ugovor o otkupu električne energije, s mogućnošću da ga i ne dobiju. U e-savjetovanju smo, kao član OIEH-a, uputili komentare te predložili da se prag za pristupanje projektima izgradnje geotermalnih elektrana ujednači s drugim OIE tehnologijama te da se traži da podnositelj zahtjeva za energetsko odobrenje kao alternativu ugovoru o eksploataciji geotermalnih voda priloži odobreni naftno-rudarski projekt za istražnu bušotinu. Ovisno o ugovorenom programu istraživanja i uvjetima u promatranome istražnom geotermalnom području, može se očekivati da će investitor morati potrošiti ranije spomenutih 250 do 500 tisuća eura na pripremna ispitivanja i izradu projektne dokumentacije, što se meni čini dovoljnim filtrom koji bi odvojio ozbiljne investitore od špekulanata. Nažalost, naš je prijedlog odbijen s obrazloženjem da se dosadašnja praksa pokazala dobrom. Prema mojim saznanjima, rezultat dosadašnje prakse samo su dva izdana energetska odobrenja za geotermalne elektrane.

Što očekujete od nove energetska strategije? Može li u njoj značajnije mjesto zauzeti iskorištavanje geotermalnih resursa?

U prvoj verziji Zelene knjige, koja je analitička podloga energetske strategije, prvo je stajala skromna brojka od pedesetak MW geotermalnih elektrana koje mogu biti izgrađene do 2050. godine, a na argumentirane komentare koje smo kao član udruženja OIEH-a uputili Energetskom institutu Hrvoje Požar u tekstualnom je dijelu završne verzije Zelene knjige dodano da je potencijal i do 100 MWe. I to mi se čini vrlo skromnim, posebno u svjetlu potencijala koji je procijenila Agencija za ugljikovodike, pa se nadam da će neke buduće revizije biti optimističnije kad je riječ o elektroenergetskoj primjeni geotermalne energije, ali i njene primjene u toplinarstvu.

Koji su argumenti tvrdnjama da geotermalna energija može postati dobitna karta Hrvatske? Po svemu sudeći, naredno razdoblje obilježit će investicije u solarne energane.

Izgledno je da će broj solarnih projekata u narednom razdoblju biti velik. Izgradnja solarne elektrane je, u usporedbi s izgradnjom geotermalne elektrane, ipak znatno jednostavnija, jeftinija i mnogo manje rizična. Uz to, Hrvatska je, unatoč svome velikom prirodnom potencijalu, nažalost, na začelju u EU po instaliranim megavatima solara i vrijeme je da se taj dio pokrene. Ipak, veliki potencijal za elektroenergetiku i toplinarstvo iz geotermalne energije u kontinentalnom dijelu Hrvatske ne treba promatrati samo kroz perspektivu instaliranih megavata električne ili toplinske snage, nego i kroz mogućnost razvoja novih i poboljšanja postojećih tehnologija, moguću revitalizaciju proizvodnje turbina, koja je u Hrvatskoj imala dugogodišnju i respektabilnu tradiciju te drugih dijelova geotermalnih elektrana. Hrvatska ima jaku tradiciju naftnog rudarstva, bušenja, istraživanja i eksploatacije podzemnih ležišta te edukacije naftaša i geologa, u europskom Green Dealu naša je pozicija na području geotermije snažna i smatram da u vrlo kratkom roku, stjecanjem domaćeg iskustva, Hrvatska može postati izvoznik usluga projektiranja i izgradnje geotermalnih elektrana širom Europe i svijeta.

Geotermalna energija je bazna energija. Možete li to pojasniti?

Geotermalna energija jest bazna jer geotermalne elektrane rade stabilno, proizvodeći električnu energiju 24 sata na dan, neovisno o utjecaju vremenskih prilika. Ne ometaju je nedostatak vjetra ili sunca i stoga kod nje nema brzih promjena energetske isporuke koje se mogu dogoditi npr. solarnim elektranama ili vjetroparkovima. Ta stabilna proizvodnja energetskim distributerima uvelike olakšava planiranje uravnoteženja sustava.

Može li Hrvatska postati energetski održiva? Može li proizvoditi dovoljno energije za svoje potrebe?

Naravno da može. Uz prirodni potencijal svih oblika obnovljivih izvora energije, koji je u Hrvatskoj veći od potencijala kakvog imaju mnoge druge države, bez ikakve sumnje trebamo govoriti o energetskoj samodostatnosti i ujedno smanjenju ovisnosti u uvozu energije, naročito najskupljemu interventnom uvozu. Vlada RH prepoznala je važnost OIE koji imaju veliku ulogu u Strategiji i NECP-u. S postavljenim ciljem od 36,4 posto udjela OIE na 6. smo mjestu u EU. Trebamo i možemo realizirati planirano, a korištenje geotermalne energije u budućemu energetskom miksu Hrvatske sigurno može biti vrlo vrijedan doprinos u tom smjeru.  

Možete li nešto reći o investiciji u Geotermalnu elektranu Velika 1 u Cigleni kraj Bjelovara? Koliko je vrijedna investicija i kolika je snaga elektrane?

Investicija u geotermalnu elektranu Velika 1 bila je oko 45 milijuna eura, a važno je reći da je 68 posto od toga iznosa išlo na plaćanje domaće komponente, što znači usluga i opreme s hrvatskog tržišta. Riječ je o najvećoj geotermalnoj elektrani u kontinentalnoj Europi koja radi na binarnom principu. Elektrana je maksimalne bruto snage 16,5 MW, ali je spojena na srednjenaponski 35 kV distribucijski sustav pa je, zbog mrežnih pravila HEP ODS-a, maksimalna dopuštena snaga električne energije pri isporuci u mrežu 10 MW.  

Jeste li zadovoljni dosadašnjim radom?

Jesmo, elektrana svaki mjesec proizvede oko 7 GWh električne energije, što odgovara prosječnoj potrošnji energije oko 29 tisuća kućanstava, i uz to stalno radimo na optimizaciji njena rada.

Koliko se dugo razvijao projekt i na koje prepreke ste nailazili u njegovu razvoju? Imate li ugovor o otkupu električne energije s HROTE-om?

Priprema projekta u Cigleni trajala je dosta dugo, ali s ozbiljnim poslom na projektiranju postrojenja započelo se 2015. godine, a s radovima izgradnje 2016. godine. Među teže rješivim problemima bili su imovinsko-pravni odnosi: na nekoliko manjih parcela koje su, zajedno s parcelama u vlasništvu Geoena, objedinjene u jednu jedinstvenu na kojoj je izgrađeno postrojenje, vlasnik je Republika Hrvatska pa se s Ministarstvom državne imovine radilo na pitanju suvlasništva. Također smo imali situaciju da je na jednoj od malenih parcela, koju je Geoen želio otkupiti za izgradnju elektrane, suvlasnik bio čovjek koji je umro pedesetih godina prošlog stoljeća ne ostavivši iza sebe potomke, a nije bilo moguće utvrditi postojanje obiteljskih nasljednika, pa nam je proces izvlaštenja i otkupa od Bjelovarsko-bilogorske županije odnio mnogo vremena i truda.

Kada očekujete povrat investicije?

Prema sadašnjim pokazateljima, u roku od osam godina.

MB Holding je najavio nastavak ulaganja u Hrvatskoj. Kako se razvija novi projekta kod Legrada? Možete li otkriti neke detalje tog projekta?

Kako od početka 2016. godine nije postojala detaljna OIE regulativa i u tom vremenu nismo mogli s dovoljnom sigurnošću razmatrati mogućnost povrata investicije u razvoj geotermalnih resursa i izgradnju geotermalne elektrane, MB Geothermalu nedavno su na Legradu istekla istražna prava. Unatoč tome, MB Holding nije odustao od projekta u Legradu i čim bude otvoreno natjecanje za istražna prava na tom prostoru, ponovno ćemo se javiti i, uvjereni smo, ponovno ih osvojiti kako bismo nastavili s razvojem toga geotermalnog projekta.

Hoće li biti još projekata izgradnje geotermalnih elektrana?

Siguran sam da hoće. Geotermalna elektrana u Cigleni jest prva i kao takva stvarala je put za nove geotermalne elektrane u Hrvatskoj. Imamo stručnjake koji svoje znanje o geotermiji primjenjuju i u drugim državama, a siguran sam da će spremno prihvatiti rad i na projektima iznimno bogatoga domaćega geotermalnog potencijala.