Energetska obnova obiteljskih kuća ima samo jedan uvjet

30. siječnja 2020.

U Hrvatskoj je do sada energetski obnovljeno 1.400 bolnica, škola, vrtića i višestambenih zgrada te 16.000 kućanstava

Foto: Pixabay

Planirate li zamjenu vanjske stolarije na kući ili pak cjelokupnu toplinsku izolaciju i ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije? Građani ovih dana mogu čuti savjet kako je za to pametno sačekati ožujak ove godine. Nakon što je to učinjeno 2015. godine, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost trebao bi sada raspisati javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća.

Ako niste znali, obiteljske kuće čine 65 posto stambenog fonda u Hrvatskoj koji je odgovoran za 40 posto od ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini. Primjera radi, kuće energetskog razreda E, koji pokriva kuće s minimalnom izolacijom i starijom stolarijom, troše čak 70 posto energije za grijanje, hlađenje i toplu vodu, a mjere energetske učinkovitosti mogu značajno smanjiti njihovu potrošnju, u nekim slučajevima i do 60 posto. Obiteljske kuće su sve one zgrade koje mogu imati bruto podne površine do 600 metara četvornih i sastojati se od najviše tri stambene jedinice, a u kojima je više od 50 posto površine namijenjeno stanovanju.

Iako se još uvijek ne znaju svi detalji novog programa, jer je do kraja ovog mjeseca otvoreno savjetovanje, zna se kako će mogućnost energetske obnove biti otvorena za sve postojeće obiteljske kuće, bez obzira na godinu izgradnje, uz osnovni uvjet da budu legalne.

Mogućnost prijave ovisit će i o energetskom razredu. Na javni poziv moći će se prijaviti obiteljske kuće iz Kontinentalne Hrvatske energetskog razreda D ili niže, odnosno obiteljske kuće iz Primorske Hrvatske energetskog razreda C ili niže. Za sve one koji će se prijaviti važno je da znaju kako novim nacrtom za 2020. godinu nije predviđeno sufinanciranje izrade elaborata energetskim certifikatima, što znači da trošak izrade elaborata snose stranke koje se prijavljuju na natječaj. Ipak i tu ima izuzetaka, a riječ je o ranjivim skupinama građana kojima će biti sufinancirano 100 posto iznosa izrade elaborata, do maksimalno 10.000 kuna.

Očekuje se vrlo velik broj prijava

U financijskom planu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za ovu namjenu osigurano je 142 milijuna kuna. Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar istaknuo je prilikom najave natječaja kako će se, uz već spomenutih 142 milijuna kuna, pronaći način da se osiguraju i dodatna sredstva jer očekuje jako velik broj prijava. No, to neće biti europska sredstva iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020., gdje je Hrvatskoj, prema riječima čelnih ljudi iz Ministarstva, za energetsku obnovu stambenog sektora do 2020. dostupno 100 milijuna eura, a za obiteljske kuće čak 30 milijuna eura. 

Štromar Uhlir -mistarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar i Željko Uhlir 

"Prijavljivanje za EU sredstva za fizičke bi osobe bilo prekomplicirano i preskupo, pa je Ministarstvo odlučilo ovu poticajnu mjeru provoditi sufinanciranjem Fonda izvanproračunskim sredstvima koja su namjenska za podizanje energetske učinkovitosti“, tim riječima resorno ministarstvo opravdava zašto se nije napravilo ništa na povlačenju sredstava iz EU fondova.

Zanimljivo je kako je u travnju prošle godine u Zagrebu održana konferencija "Uspjesi & izazovi energetske obnove zgrada u RH", a sve kako bi se predstavili uspješni rezultati i primjeri dobre prakse na temelju objavljenih poziva energetske obnove zgrada u RH financiranih iz ESI fondova. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja tada se pohvalilo da je za energetsku obnovu javnih zgrada u sklopu četiri poziva osiguralo više od 1,5 milijardi kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Tada je Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, istaknuo kako je gotovo 1,1 milijardu kuna iz EU fondova izdvojeno za energetsku obnovu i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora, za što je potpisano 584 ugovora.  

Žunac je tada istaknuo kako se do kraja godine planira i objava poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća, pri čemu će financijska sredstva za navedeni poziv iznositi 30 milijuna eura, a radi se o prvom pozivu koji se planira u potpunosti financirati sredstvima Europske unije.

Inače, prema podacima Ministarstva graditeljstva, u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020., za energetsku obnovu javnih i stambenih zgrada namijenjeno je 311 milijuna eura. Od ukupnog iznosa, 211 milijuna eura namijenjeno je javnim zgradama, a 100 milijuna eura stambenim zgradama, bilo da se radi o višestambenim zgradama ili obiteljskim kućama. Od 2015. godine Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja provelo je četiri poziva za energetsku obnovu javnih zgrada i jedan za energetsku obnovu višestambenih zgrada. Ukupna investicijska vrijednost svih ugovorenih projekata energetske obnove veća je od pet milijardi kuna, dok je iz Europskog fonda za regionalni razvoj osigurano 400 milijuna kuna za 321 ugovor za odgojno-obrazovne institucije, 554 milijuna kuna za 584 ugovora za višestambene zgrade te 1,14 milijardi kuna za 550 ugovora za javne zgrade. U tih pet poziva rezervirano je za projekte 95 posto ukupne alokacije. A u Hrvatskoj je energetski obnovljeno 1.400 bolnica, škola, vrtića i višestambenih zgrada, a obnovom je obuhvaćeno 16.000 kućanstava i 70.000 učenika i djece.

Kad je riječ o obiteljskim kućama, posljednji put prije gotovo pet godina putem Fonda za zaštitu okoliša financirala se njihova energetska obnova, a tada se iz Fonda moglo povući 40, 60 ili 80 posto bespovratnih sredstava, ovisno o lokaciji. Područja posebne državne skrbi i prva skupina otoka od Fonda su tada mogli dobiti 80 posto, odnosno maksimalno 168.000 kuna, brdsko-planinska područja te druga skupina otoka 60 posto, odnosno do 126.000 kuna, a ostali 40 posto opravdanih troškova projekta, odnosno maksimalno 84.000 kuna po kući.

energetska obnova zgrada Izvor: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Prema podacima Fonda za zaštitu okoliša, nacionalni poticaji za programe energetske obnove 2013. - 2015. ukupno su iznosili 1,656 milijardi kuna, a od toga je financirana energetska obnova 9.300 kuća sa 660 milijuna kuna, odnosno prosječno po kući oko 71 tisuća kuna.

Prije pet godina vladao je veliki interes građana za ova sredstva, a upućeni tvrde kako će i za najavljeni natječaj zanimanje također biti iznimno veliko.  

Ilijana Grgić