Ekonomija kojoj profit nije uvijek na prvome mjestu

Društvena i solidarna ekonomija bazira se na tri glavna principa: profitu koji se ostvaruje nekom ekonomskom aktivnošću te se u značajnom omjeru reinvestira ili ulaže u lokalnu zajednicu; svrsi djelovanja koja je uvijek šira od težnje da se profit ostvari po svaku cijenu te, kao treće, treba biti prisutno snažno demokratsko upravljanje u što je uključena i transparentnost rada i komunikacija s korisnicima, pojašnjava u razgovoru za Privredni.hr Dražen Šimleša, koordinator Europske mreže za društvenu i solidarnu ekonomiju – RIPESS, upravitelj Zadruge za dobru ekonomiju, znanstveni suradnik Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" te autor brojnih publikacija o dobroj ekonomiji, globalizaciji i održivom razvoju.  Ističe da se radi o ekonomiji koja se ne smatra svrhom sama sebi, koja nije odvojena od društva i ekosustava te uz čiju pomoć podižemo kvalitetu života ljudi. 

Koje su vrijednosti društvene i solidarne ekonomije te gdje je u svijetu ona najviše zaživjela?

U projektu koji provodimo - Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju - tiskali smo mali letak gdje su popisane vrijednosti: ostvarenje društvene dobrobiti, participacija, održivost, solidarnost, raznolikost te, na kraju, najveći izazov - dosljednost - da zaista radimo ono o čemu pričamo. Jako se razvija u cijelom svijetu, ali, jasno, postoje neki tzv. punktovi koji imaju veze i s lokalnim kontekstom i tradicijom gdje sektor društvene i solidarne ekonomije zapošljava i više od 10 posto radne snage, a to su regija Quebec u Kanadi, iznimno je jaka priča u Južnoj Koreji, zatim Latinska Amerika s Brazilom i Argentinom, a u Europi je zanimljivo to što je scena snažna u pojedinim regijama okupljenima oko gradova koji su uporište društvene i solidarne ekonomije. Takve situacije imamo u Španjolskoj, Italiji, Škotskoj, Francuskoj i drugdje. U Europi je to općenito snažan sektor i u velikom razvoju, posebno nakon posljednje financijske krize.

Koje su transformativne promjene potrebne kako bi se povećao ukupni društveni razvoj i kvaliteta života ljudi? 

Jasno je da nam najvažnija transformacija predstoji u području ekonomije kad je riječ o potrebi da pridonosi općem dobru te da ne ostavlja ogromne troškove lokalnim zajednicama, budućim generacijama ili ekosustavima. A bit će potrebna i transformacija u području politike, da ljudi više sudjeluju u odlukama koje se odnose na njihov život.  

Često se ističe kako je u društvenoj i solidarnoj ekonomiji važna međusektorska suradnja među organizacijama civilnog društva, lokalnim vlastima, javnim institucijama i privatnim sektorom; o kakvoj je suradnji i njenim konceptima riječ? 

Možemo pratiti i u Europi i u svijetu da je tamo gdje je ta suradnja snažna, i društvena i solidarna ekonomija jako prisutna. Svatko od nabrojenih aktera ima neki pristup dolaska do općeg dobra, ali svi to moraju imati kao opći cilj. Onda imamo sinergiju i svatko daje svoj doprinos. Tamo gdje nema te suradnje, društvena i solidarna ekonomija slabije se razvija. Isto je i s održivim razvojem. 

Dražen Šimleša / Foto: Matej Čelar 

Kakva su vam iskustva u projektima u Ludbregu i Pregradi te što ostali mogu naučiti iz toga?

Iskustva su ohrabrujuća. Svjesni smo da je ovo prvi put da se društvena i solidarna ekonomija promovira na toj razini i da pričamo o javnim politikama prema tim vrijednostima. S Ludbregom i Pregradom bilo je lako jer ih nismo morali vući za rukav i nagovarati te su zapravo oni sami u ovoj priči prepoznali jedan od potencijala za svoj održivi lokalni razvoj. Tamo smo proveli istraživanje o zadovoljstvu stanovnika životom u gradu, čime su zadovoljni, što bi voljeli promijeniti, unaprijediti... Iz toga smo pripremali trening o javnim politikama za društvenu i solidarnu ekonomiju koji smo proveli ove godine u veljači. Bilo je to super iskustvo i imali smo osobe iz svih već spomenutih različitih društvenih skupina, što je obogatilo diskusiju i akcijski plan za razvoj javnih politika u području hrane koji smo zajedno na treningu izradili. Sada im predstoji da ga realiziraju, a mi smo tu u ZMAG-u uvijek prisutni ako treba pomoći.

Udruga ZMAG djeluje kao jedan od devet centara znanja za društveni razvoj u Hrvatskoj, u području održivog življenja i razvoju permakulture; što to konkretno znači?

Znači da smo dostupni svim zainteresiranima da nauče o tome. Možemo reći da ih učimo održivom življenju uz pomoć permakulture kao načina dizajniranja ljudskih prostora po principima koji vrijede u ekosustavima. ZMAG je jedan od devet centara znanja u Hrvatskoj i na to smo ponosni. Imamo besplatno savjetovalište gdje se ljudi mogu javiti i pitati što ih zanima iz svih područja koje pokriva održivo življenje i permakultura. Tako i radimo, premda održavamo i jako mnogo predavanja i praktičnih radionica u sklopu projekata koje imamo. Velika nam je pomoć i alat Reciklirano imanje, naš edukacijski centar jer to su teme koje je najbolje vidjeti uživo i vidjeti kako funkcioniraju. Na našoj internetskoj stranici zmag.hr ima i jako mnogo besplatnih materijala za edukaciju.