Digitalna strategija: Europa mora biti vodeća u svijetu

Europa mora postati svjetski lider u digitalnom svijetu i osigurati tehnološki suverenitet kako bi zaštitila prava svojih građana. To su središnji stupovi nove digitalne strategije Europske komisije. Europska unija planira ojačati aktivnosti i razviti vještine europskih građana i kompanija stvaranjem, primjerice, jedinstvenog tržišta podataka te obuzdati snagu velikih tehnoloških igrača i zagrabiti u potencijal informatičke tehnologije kako bi se osigurala održivost. 

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kaže kako digitalizacija mora postati norma u Europi, no dodala je i kako nova tehnologija ne dolazi s novim vrijednostima. "Ja sam tehnološki optimist i još od studentskih dana imam vjeru u tehnologiju kao snagu za dobrobit. Tehnologija u medicini pokazala mi je kako može promijeniti ljudske sudbine, spasiti živote i ostvariti nešto što se prije činilo čudom", istaknula je Ursula von der Leyen.

Ursula von der Leyen

Uz tehnologiju do veće konkurentnosti

Dodala je kako vjeruje da digitalna transformacija može ojačati ekonomije i omogućiti europska rješenja za globalne izazove. "Vjerujemo u to da građani trebaju biti ohrabreni da biraju bolje na temelju saznanja dobivenih iz neosobnih podataka. I želimo da ti podaci budu dostupni svima, javnim i privatnima, malima i velikima, početnicima ili gigantima. To će pomoći društvu kao cjelini da se dobije maksimum inovativnosti i konkurentnosti te da svi imaju koristi od digitalnih dobara. Takva digitalna Europa mora odražavati ono što je u Europi najbolje - otvorenost, jednakost, različitost, demokratičnost i samouvjerenost", zaključila je Ursula von der Leyen.

Prema digitalnoj strategiji "Tehnologija koja radi za ljude", posao mora imati okvir koji omogućava da se tvrtke pokrenu, rastu, daju i koriste podatke, inoviraju i konkuriraju ili pak surađuju na fer način. 

Kako bi se to moglo postići, Komisija planira ojačati konkurentnost europskih tvrtki jačanjem pristupa visokokvalitetnom internetu, podacima i digitalnim vještinama, s jedne strane, a s druge strane, polirajući nepravilnosti na tržištu zbog prednosti nekih igrača na njemu naspram drugih. U tom cilju Komisija će koristiti sve instrumente koje ima na raspolaganju kako bi tvrtke prihvatile i poštovale njena pravila. Ona će uključivati konkurentska i pravila jedinstvenog tržišta, zaštitu potrošača, intelektualno vlasništvo, poreze i prava radnika. Ta pravila moraju vrijediti i na internetu i u stvarnosti, stoji u dokumentu.

Privatni čuvari

Strategija, iza koje stoji povjerenica za konkurentnost i izvršna potpredsjednica Komisije, Dankinja Margarethe Vestager, izravno cilja na velike kompanije sa snažnom pozicijom na tržištu koje zove privatnim čuvarima vrata prema tržištu, kupcima i informacijama. Njihova sistemska uloga ne smije ugrožavati fer tržišno natjecanje. Krajem godine predložit će se paket mjera o digitalnim servisima koji će pratiti sektorsko istraživanje kako bi se identificirale prepreke prema fer natjecanju u digitalnoj ekonomiji. Jednako tako, one će se ticati i odgovornosti online-platformi i davatelja informacija, a ojačati poziciju EU u praćenju njihova sadržaja. S njom bi trebalo dogovoriti i rješenje za oporezivanje velikih digitalnih igrača, što još uvijek izaziva prijepore u svijetu, ali i u samoj EU. 

Kako bi se europskim tvrtkama pomoglo u rastu uz pomoć digitalizacije, Komisija osigurava nekoliko mreža potpora. Do 2021. investicije u europsku gigabitnu mrežu bit će ubrzane revizijom regulacije širokopojasnog interneta, vezama pete i šeste generacije te novim podjelama potrebnoga radijskog spektra. Na taj način jamčio bi se cilj povezanosti gigabitne brzine za tvrtke i javne institucije i najmanje 100 megabita po sekundi za kućanstva. Jačanje vještina osigurat će se Akcijskim planom za digitalno obrazovanje, koji će biti objavljen u prvoj polovici godine, a što se tiče sigurnosti na internetu, strategija o tome se izrađuje, no još nije određen krajnji rok za njeno donošenje. Na njoj će raditi novostvorena zajednička jedinica za kibernetičku sigurnost, a bit će revidirana i regulativa o sigurnosti Mrežnog i informacijskog sustava, takozvani NIS.

Digitalna rješenja bit će temeljna za europske ambicije da do 2050. godine postane klimatski neutralna. Kako IT sektor sam stvara dva posto emisija stakleničkih plinova, gotovo kao i zračni promet, s potencijalom da do 2040. godine naraste na 14 posto, Komisija želi osigurati da podatkovni centri i ICT infrastruktura postanu klimatski neutralni do 2030. godine.