Inflacija se u prosincu usporila na 13,1 posto

17. siječnja 2023.

Foto: Shutterstock

Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u prosincu za 13,1 posto, dok je inflacija u cijeloj 2022. iznosila 10,8 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Najnoviji statistički podaci pokazuju da se rast potrošačkih cijena usporio na godišnjoj razini. Naime, prema do danas objavljenim podacima, godišnje stope inflacije više su mjeseci zaredom bilježile rekordne razine, a posljednji put u studenome, kada je inflacija iznosila rekordnih 13,5 posto.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, pale su na mjesečnoj razini te su u prosincu u prosjeku bile niže za 0,3 posto u odnosu na studeni.

Za cijelu 2022. u prosjeku je stopa inflacije iznosila 10,8 posto, stoji u DZS-ovu izvješću.

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini porasle su sve kategorije, a najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupini hrane i bezalkoholnih pića, za 19 posto.

Sa 17,1 posto slijedi kategorija restorana i hotela, pa pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva koja bilježi skok od 16,1 posto, a slijedi je kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, s rastom od 16 posto.

Nadalje, cijene odjeće i obuće skočile su za 12,1 posto, raznih dobara i usluga za 11,5 posto, u kategoriji rekreacije i kulture za 9,6 posto, cijene prijevoza za 8,4 posto, a primjerice alkoholnih pića i duhana za 5,3 posto.

Najblaži rast zabilježen je u kategoriji komunikacija, za 0,9 posto.

Statističari ističu kako su rastu godišnje stope inflacije u prosincu najviše pridonijeli porasti cijena u skupinama hrane i bezalkoholnih pića (4,93 postotnih bodova), stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva (2,70 postotnih bodova), prijevoza (1,24 postotna boda), zatim u kategoriji pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva (0,92 postotna boda), restorana i hotela (0,85 postotnih bodova) itd.

Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupini prerađeni prehrambeni proizvodi, za 18 posto, uz doprinos porastu od 4,06 postotnih bodova, napominju iz DZS-a.

Na mjesečnoj razini najviše pale cijene prijevoza

Na mjesečnoj razini, pokazala je statistika DZS-a, najviše su u prosjeku također porasle cijene hrane i bezalkoholnih pića, za 1,2 posto, kategorije alkoholnih pića i duhana te rekreacije i kulture po 0,8 posto, a raznih dobara i usluga za 0,7 posto.

S druge strane, najveći pad cijena bilježi se u kategoriji prijevoza, za četiri posto, slijedi odjeća i obuća s padom od 2,8 posto, a pad je, od 0,6 posto, zablježila i kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva.

HIPC - inflacija na godišnjoj razini 12,7 posto

DZS u priopćenju o indeksu potrošačkih cijena iznosi i podatke o inflaciji, mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), koji je usporediva mjera inflacije sa zemljama Europske unije.

Prema tim podacima, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u prosincu u odnosu na studeni u prosjeku su pale za 0,1 posto.

U odnosu na prosinac 2021. godine, odnosno na godišnjoj razini, potrošačke su cijene, mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, porasle za 12,7 posto, dok su u godišnjem prosjeku bile više za 10,7 posto, podaci su DZS-a.

RBA: Dvoznamenkaste razine inflacije zadržat će se i u prvim mjesecima 2023.

Analitičari Raiffeisenbanka Austria (RBA) u utorak su, u osvrtu na najnoviji podatak o inflaciji od 13,1 posto u prosincu lani, konstatirali da je zaustavljen trend ubrzavanja godišnjih stopa rasta potrošačkih cijena koji je trajao od srpnja 2021., no da prevelikog razloga za optimizam još nema jer će se povišene odnosno dvoznamenkaste razine inflacije zadržati i u prvim mjesecima 2023.

Kako ističu, postupno usporavanje godišnjih stopa rasta bilo je očekivano, na što su upućivali i podaci o kretanju potrošačkih cijena industrijskih proizvoda gdje je u prosincu zabilježeno usporavanje na godišnjoj razini.

Posebno je to važno, navode, kod kretanja cijena intermedijarnih dobara gdje je također prekinut trend ubrzanja cijena, što može biti dobar indikator budućih kretanja cijena potrošačkih dobara, iako se to prelijevanje događa s određenim vremenskim odmakom.

"Ipak, u okruženju i dalje visoke neizvjesnosti prevelikog razloga za optimizam još nema jer će se povišene odnosno dvoznamenkaste razine inflacije zadržati i u prvim mjesecima 2023. Potom bi ipak trebala započeti lagana tendencija kretanja stopa prema nižim razinama. Međutim, značajan dio inflatornih pritisaka zadržat će se tijekom cijele 2023. kada očekujemo prosječnu stopu inflacije na razini višoj od 7,5 posto", kažu analitičari RBA.

 

Šaravanja: Hrvatski ulazak u europodručje baš je u ovom trenutku ispravan

U prosincu su potrošačke cijene prvi put tijekom 2022. pale za 0,3 posto na mjesečnoj razini te je godišnja stopa inflacije iznosila 13,1 posto, niže od rekordnih 13,5 posto zabilježenih u studenome. U cijeloj 2022. potrošačke cijene prosječno su porasle 10,8 posto, a kako je prošla godina ujedno bila posljednja u kojoj smo rabili kunu, dolazi se do zaključka kako posjedovanje vlastite valute, pa čak i kada je stabilna, nije jamstvo niske inflacije. Štoviše, stope inflacije u članicama EU-a u istočnoj Europi izvan europodručja više su u odnosu na Hrvatsku.

Drugo, kada pogledamo potrošačke cijene u prosincu, vidimo da Hrvatska gotovo ukorak prati trendove u europodručju. Naime, jednako kao u Hrvatskoj, cijene u europodručju pale su 0,3 posto, cijene usluga porasle su 0,7 posto, a cijene dobara u koje ulaze i naftni derivati niže su za 0,7 posto na mjesečnoj razini. To pokazuje da je Hrvatska dobro ekonomski integrirana u europodručje i da je preuzimanje eura baš u ovom trenutku ispravno.

Kada malo bolje proučimo detalje današnje objave DSZ-a, dolazimo do činjenice da su cijene hrane u prosjeku prošle godine više za 16,4 posto, odnosno da gotovo 40 posto porasta potrošačkih cijena možemo pripisati hrani. Međutim, također znamo da su raspoloživi dohoci u prosjeku pali. Kada uzmete u obzir da je hrana upravo najveći razlog za prošlogodišnju visoku inflaciju, jasno je da je to imalo utjecaj na kupovnu moć građana, pogotovo onih s nižim primanjima, te da je ona za dobar dio njih još više smanjena.

Upravo je ta činjenica jedan od razloga zašto mjesecima ponavljamo da će niža potražnja utjecati na inflaciju u ovoj godini. Odnosno, koliko god su poremećaji u lancima opskrbe bili faktor više inflacije u 2022., toliko će ove godine potražnja igrati važniju ulogu u određivanju visine inflacije. (P.hr)

 

 

 

Hina/P.hr