Dva nova hrvatska proizvoda zaštićenog naziva u EU

21. studenoga 2022.

Foto: Flickr

Europska komisija objavila je da je Meso istarskog goveda boškarina / Meso istrskega goveda boškarina dobilo europsku zaštićenu oznaku izvornosti, a Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla. Time Hrvatska ima čak 37 poljoprivredno-prehrambenih proizvoda upisanih u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićenih na području cijele Europske unije, a nalazi se na visokom sedmome mjestu među državama članicama.

EU znak zaštićene oznake izvornosti odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koji se nalazi na ambalaži potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda. Postupak zaštite naziva Meso istarskog goveda boškarina / Meso istrskega goveda boškarina započeo je u kolovozu 2019. godine, a radi se o zajedničkoj zaštiti naziva proizvoda hrvatskih i slovenskih proizvođača odnosno Saveza uzgajivača istarskoga goveda i Kmetijske zadruge Agraria Koper, koji su nadležnim ministarstvima podnijeli zajednički zahtjev za zaštitu oznake izvornosti za naziv Meso istarskoga goveda boškarina / Meso istrskega goveda boškarina.

Riječ je o svježem mesu podvrgnutom kontroliranom postupku zrenja u trajanju od najmanje 15 dana, dobivenog od goveda izvorne pasmine istarsko govedo. Meso toga goveda jest svijetloružičaste do tamnocrvene boje, umjereno prožeto intramuskularnim masnim tkivom, aromatičnog i ugodnog mirisa, punoga karakterističnog okusa govedine, meko i sočno te kao takvo pogodno za pripremu različitih mesnih jela. Proizvodi se na području istarskog poluotoka, kvarnerskog otočja, na Krasu, Čičariji i na Podgrajskom podolju s južnim padinama Brkina. Govedo je u nekadašnjim istarskim seoskim domaćinstvima služilo ponajprije kao radna stoka, a kako bi izdržalo teške uvjete rada, s vremenom je razvilo snažnu genetsku konstituciju i prilagodilo se klimi i vegetaciji uzgojnog područja te skromnom načinu hranidbe. Upravo zbog ovakvog načina uzgoja i hranidbe mnogi su vlasnici svoja grla nazvali boškarin, s obzirom na to da 'boška' znači šuma ili visoka makija. 

Postupak zaštite naziva Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka započeo je u svibnju 2020. godine, kada je Udruga Samoborska češnofka Ministarstvu poljoprivrede podnijela zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla za taj naziv. 

Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka jest dimljena kobasica za kuhanje proizvedena od usitnjenoga svinjskoga, goveđega i/ili junećeg mesa te masnog tkiva svinja, uz dodatak uvarka od svježeg češnjaka i suhoga bijelog vina. Jedna od posebnosti te češnjovke, koja ovisi o vještini majstora, jest i špajlanje, odnosno ručno povezivanje kobasica u par drvenim malim štapićem, za što je potrebno mnogo iskustva. Proizvodi se unutar administrativnih granica grada Samobora i okolnih naselja smještenih u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, na istočnim obroncima Samoborskog gorja. Koliko je Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka značajna za zemljopisno područje u kojem se proizvodi i koliki ugled uživa, u najvećoj mjeri svjedoči Festival Samoborske češnofke, koji održava Grad Samobor u sklopu proljetnog sajma već 10 godina. 

Republika Hrvatska sada ima 37 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Uz novoregistrirane nazive Meso istarskog goveda boškarina / Meso istrskega goveda boškarina i Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka, registrirani su i nazivi proizvoda: Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso 'z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica, Rudarska greblica, Dalmatinska pečenica, Dalmatinska panceta, Lički škripavac, Bračko maslinovo ulje, Zagorski bagremov med i Zagorski štrukli / Zagorski štruklji.

P.hr