Vinska priča koja oživljava tradiciju na Pelješcu

14. kolovoza 2019.

Nedavno otvoreni prvi hrvatski Muzej vinogradarstva u sklopu PZ-a Putniković na Pelješcu prostire se na više od 800 četvornih metara i sastoji se od tri zbirke

Foto: Boris Poluta/PZ Putnikovići

Nakon svečanog otvaranja Muzeja vinogradarstva i vinarstva, prije nepunih mjeseca dana u renoviranom zadružnom domu u Putnikovićima na Pelješcu, prema riječima Joze Rabušića, upravitelja Poljoprivredne zadruge Putnikovići, broj posjetitelja u Muzeju i zadružnom domu za sada je iznad očekivanja.

"Zadovoljan sam ponajviše time što smo uspjeli ostvariti ovaj projekt, a potom i reakcijama i zainteresiranosti turista i domaćih ljudi za njega, iako projekt još nije potpuno zaokružen. Predstoji nam dograđivanje i uređenje vanjskog prostora te završno oplemenjivanje cijeloga kompleksa. Ovo nije projekt koji će odmah izazvati masovne reakcije, ali je vidljiv uzlazni trend povećanja posjeta i interesa. To nam je jako važno. Meni je to poticaj da još snažnije pružim podršku mladima koji su dosta energije uložili u ovaj projekt. Ti su nam mladi ljudi, koji su s mnogo entuzijazma radili na ovom projektu, dragocjeni i moju podršku će imati uvijek. Zadovoljan sam jer ne stagniramo, nego radimo i rezultati se vide", ističe Jozo Rabušić.

Jozo RubašićJozo Rabušić

Prema njegovim riječima, rekonstrukcija zadružnog doma u Putnikovićima počela je prije desetak godina, a uključivala je izmjenu krova, svih instalacija i čitave infrastrukture. Veliki dio prostora zadružnoga doma koristila je škola, koja je 2006. godine preseljena u novu zgradu. "Kada je izgrađena nova škola, tada smo i mi krenuli s izradom dokumentacije i građevinskim radovima. Sve je to potrajalo jer nismo imali dovoljno sredstava da dovršimo projekt u jednom mahu, a u njega smo uložili oko 10 milijuna kuna", kaže Rabušić.

Prvi hrvatski muzej vinogradarstva i vinarstva u sklopu PZ-a Putniković prostire se na više od 800 četvornih metara i sastoji se od tri zbirke - Doma vinarske tradicije, Povijesnog razvoja loze na ovim prostorima i Vina u tradiciji življenja. Između ostalog, posjetitelji mogu saznati kakvu je ulogu imalo vino u ruralnim, a kakvu u građanskim sredinama, kako su izgledale etikete, tko su slavni vinogradari i vinari, kako se nekada obrađivala zemlja, koji su se alati koristili, koji su običaji povezani s vinom… Idejni začetnik projekta uređenja Muzeja jest Želimir Bašić, koji mu je darovao niz eksponata.

Muzej vinarstvaFoto: Boris Poluta/PZ Putnikovići

Procjena berbe i količine

Predstojeća berba, prema procjenama Joze Rabušića, količinski će biti otprilike 20 posto lošija od prosječne. "Naravno, to je trenutno stanje, ali sve još uvijek ovisi o vremenskim prilikama. Prema sadašnjem stanju i stupnju zrelosti, berba će početi najmanje desetak dana kasnije negoli prošle godine. To je inače nekako i najnormalniji termin jer smo posljednjih nekoliko godina imali rani početak berbe. U ovom trenutku moglo bi se reći da bi predstojeća berba mogla biti izuzetno kvalitetna. Međutim, vremenske prilike mogu još uvijek dosta utjecati na njenu kvalitetu. Prošlogodišnja je bila obilna i bila je oko 30 posto količinski bolja od prosječne", otkriva upravitelj PZ-a Putniković.

Ova poljoprivredna zadruga proizvodi oko 80 posto crnog vina, dok je 20 posto zastupljena bijela sorta maraština. "Uspijevamo prodati sve količine, a trenutačno imamo 12 različitih etiketa vina. Prodaja nam raste unatoč tome što opća situacija na hrvatskom tržištu nije dobra. Tu prije svega mislim na procvat sivog tržišta koji je omogućen putem obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Danas se znaju površine vinograda u pojedinim vinogorjima, a mojie kolege i ja voljeli bismo znati koliko je vina iz nekih vinogorja na legalan način u prometu. Tu prije svega mislim na vrgoračko, imotsko i šibensko vinogorje, dok je situacija na Pelješcu i Korčuli sređenija i tu je mnogo više vina u legalnom prometu. Upropašteni su veliki sustavi, a vinogradi su i nadalje ostali", otkriva Rabušić.

PZ Putniković izvozi znatne količine vina u Njemačku "Izvozili smo određene količine i u ostale zapadne zemlje te u SAD, ali smo smanjili. Vjerojatno zbog brojnih naših ljudi u Njemačkoj, nama raste plasman na tom tržištu", kaže Jozo Rabušić.

Muzej vinarstvaFoto: Boris Poluta/PZ Putnikovići

Povijest zadruge

Poljoprivredna zadruga Putniković nalazi se u središtu poluotoka Pelješca, u mjestu Putnikovići koje ima dugu tradiciju proizvodnje grožđa. Danas okuplja 144 zadrugara koji proizvode grožđe, a oni upravljaju po osnovnom načelu: jedan zadrugar, jedan glas. Zadruga je osnovana davne 1911. godine, a s radom je prekinula tijekom Drugoga svjetskog rata, da bi od 1946. godine neprekidno djelovala. Prosječna je godišnja prerada grožđa između 950.000 i milijun kilograma. Podrum vinarije, čija je zgrada izgrađena 1965., kapaciteta je 2200 litara. Osamdeset posto proizvodnje pripada sorti plavac mali, dok je ostatak bijela sorta maraština te zanemarivi udio nekoliko starih bijelih sorti. Od crvenih sorti proizvode vina poput Plavca malog i Pelješca te vrhunska vina Lirica i Libertas, dok od bijelih vina proizvode Maraštinu, Pelješko bijelo te vrhunsko vino Sveta Ana. 

Foto: Boris Poluta/PZ PutnikovićiMuzej vinarstvaFoto: Boris Poluta/PZ Putnikovići
Jozo Vrdoljak