Dražen Holmik: Tržište Kine je zahtjevno

19. ožujka 2020.

Dražen Holmik, direktor predstavništva HGK u Šangaju/Foto: HGK

U posljednjih nekoliko godina prisutnost hrvatskih tvrtki na kineskom tržištu sve je veća te je robna razmjena Kine i Hrvatske u 2018. godini iznosila 1,11 milijardi američkih dolara. Izvoz hrvatskih proizvoda porastao je 26 posto u odnosu na godinu prije, dok je uvoz porastao za 23 posto. Od ukupnog izvoza proizvoda 24 posto čine različite vrste strojeva, 22 posto čini izvoz drveta, dok specijalna vozila zauzimaju oko 15 posto izvoza. Kakve će brojke biti u budućnosti i koliko će na njih utjecati pojava koronavirusa, teško je prognozirati. Dražen Holmik, direktor Predstavništva HGK u Šangaju, kaže da, za sada, naše tvrtke koje posluju s Kinom još ne uočavaju veće posljedice. One će biti vidljive, pojašnjava, ako se situacija oduži i zalihe roba ponestanu.

“Za sada možemo potvrditi da su zbog novonastale situacije odgođeni svi sajmovi i događanja planirani za veljaču i ožujak, ali za događanja od travnja nadalje još nije poznato hoće li se održati. Utjecaj na kinesko gospodarstvo, a posljedično i na bilateralnu razmjenu između naše dvije zemlje ovisi o daljnjem razvoju situacije, odnosno o trajanju posebnih mjera nastalih zbog širenje zaraze koronavirusom”, kaže Holmik.

Hrvatskim tvrtkama koje žele poslovati u Kini Hrvatska gospodarska komora omogućila je korištenje zajedničkog prostora u Šangaju u Hongqiao Central Business Districtu i do sada je interes iskazalo 18 tvrtki iz različitih područja poput IT-ja, proizvodnje kozmetike, biotehnologije, trgovine i turizma. “Kina, ali i daleka istočna tržišta imaju potencijala za hrvatske proizvode i tvrtke. Porast standarda u Kini te veći broj stanovnika s višom kupovnom moći stvorio je bazu kupaca koja traži ekološke proizvode, ali i svjetski poznate brendove. Pri tome se tvrtke ne smiju zanositi idejom da je dovoljno imati samo dobar proizvod, a da će tržište od 1,4 milijarde ljudi ‘odraditi svoj posao’”, kaže Dražen Holmik.

Ističe da je put za pronalazak kupaca u Kini teži no što je većina poduzetnika navikla u Hrvatskoj i europskim državama. “Kanali promidžbe, način distribucije, ali i educiranost kupaca drukčiji su u odnosu na kupce u Europi. Kada se tome dodaju jezične prepreke i kulturološke razlike, poslovanje postaje vrlo izazovno. No, to su sve izazovi koji se pojavljuju na početku i koji su savladivi. Takvi izazovi ne smiju obeshrabriti poduzetnike jer se na ovom tržištu nalaze proizvodi iz cijelog svijeta”, kaže Holmik. Premda kineske tvrtke pokazuju interes za različite vrste hrvatskih prehrambenih proizvoda, još uvijek velik broj njih nije moguće izvoziti na kinesko tržište zbog različitih carinskih ograničenja, poput mesa i mesnih proizvoda, ribe i proizvoda od ribe izuzevši konzerviranu ribu, meda i drugih proizvoda za koje je potrebno ishoditi certifi kate.

Pozitivan korak učinjen je lani u travnju, kada su mlijeko i mliječni proizvodi dobili certifi kat kojim se hrvatskim proizvođačima u ovom sektoru otvara pristup kineskom tržištu. Uz proizvode, Kinezi su zainteresirani i za usluge koje nude hrvatske tvrtke - prije svega radi se o tehnološkim tvrtkama, ali i tvrtkama koje se bave dizajnom i arhitekturom. Holmik podsjeća da su u posljednjih
25 godina ukupna izravna kineska ulaganja iznosila 88 milijuna eura, dok je glavnina koncentrirana u posljednje tri godine, i to u iznosu od 80 milijuna eura. Posljednja velika ulaganja bila su u Rimac Automobile i GreypBikes te u tvrtku Energija projekt. “Kinesko tržište vrlo je privlačno hrvatskim tvrtkama zbog velikih brojki, no pri tome se često zaboravi na kompleksnost tržišta. Često poduzetnici žele ‘probati’ kinesko tržište, no pri tome treba voditi računa da se uspjeh nigdje ne događa slučajno i preko noći. Ako žele izaći na kinesko, ali i bilo koje drugo tržište, potrebno je proučiti tržište, promisliti gdje i kako pozicionirati proizvod te pronaći kvalitetnog partnera. Sve navedeno ne jamči uspjeh, ali bez toga uspjeh je gotovo nemoguć”, zaključuje Dražen Holmik.

Ivana Barać