Domaće tvrtke teško će do poslova na modernizaciji željeznice

Koronavirus danas je tema svih događanja u Hrvatskoj te se o njoj i njenom utjecaju na gospodarstvo i hrvatske tvrtke govorilo i na tribini Uloga hrvatske industrije u modernizaciji željeznice, koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora u suradnji sa Savezom za željeznicu i Intermodalnim promotivnim centrom Dunav - Jadran.

Direktor tvrke Altpro Zvonimir Viduka, govoreći o koronavirusu, istaknuo je kako će njegova pojava sigurno donijeti dodatne probleme u lancu opskrbe dobavljača.

"Mi smo imali isporuku u Kinu na kraju prošle godine koju smo trebali montirati, no sad su nam javili da ne možemo tamo zbog epidemije. Kašnjenja su već po mjesec-dva i to će poremetiti rad i malih i velikih proizvođača. Nama se kao izvoznicima ponajprije gleda na poštovanje rokova i kvalitetu, pa će nam to donijeti neke teškoće u radu", rekao je Viduka te se osvrnuo i na pitanje sudjelovanja hrvatskih tvrtki u EU projektima i istaknuo kako je najveći problem to što se ne zna kolika je participacija domaće industrije u njima.

"To se u drugim zemljama zna i ne dopušta se da im strane tvrtke diktiraju uvjete natječaja", rekao je Viduka.

Inače, pred željezničkim sektorom ozbiljan je investicijski ciklus za koji je samo iz EU fondova u idućih pet godina predviđeno oko 9,3 milijarde kuna, a hrvatske tvrtke nadaju se preuzimanju barem dijela toga kolača. Kao najveći problem predstavnici domaće industrije istaknuli su javne natječaje na kojima poslove dobivaju većinom strane tvrtke, pa domaće kompanije ne samo da ne sudjeluju u projektima već ne mogu dobiti ni kvalitetne referencije za izlazak na strana tržišta.

Prema anketi provedenoj među domaćim proizvođačima, u siječnju ove godine više od polovice njih smatra da domaća industrija nije dovoljno zastupljena u javnoj nabavi, ali 65 posto ih je optimistično i nada se da će se otvoriti neke prilike iz nove faze financiranja EU fondova za ulaganja u željeznicu. Također, više od 90 posto domaćih proizvođača nezadovoljno je uvjetima javnih natječaja, a više od polovice ispitanih smatra da se trebaju postrožiti uvjeti za strane dobavljače.

Tribina Uloga hrvatske industrije u modernizaciji željeznice, foto: Privredni.hr 

Problem javne nabave i referencija apostrofirao je i potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš, naglasivši da Komora radi sve što je u njenoj moći da se čuje glas domaće industrije i da domaći gospodarstvenici što više sudjeluju u europskim natječajima.

"Željeznica je najveći primatelj EU sredstava i moramo raditi na tome da domaći proizvođači što više sudjeluju u tim projektima", naglasio je Radoš.

Dražen Vidović iz IPC-a najavio je da će se iznimno mnogo novca ulagati u željezničku industriju te da moramo analizirati koje korake treba poduzeti da domaće tvrtke uzmu što više tih sredstava.

Željeznički sustav nije dovoljno iskorišten

"Ovdje moramo raspraviti što je dobro, a što ne valja u svim budućim i prošlim aktivnostima. Nadam se da će zaključci koje ovdje donesemo dovesti do nekih konkretnih odluka u budućnosti", izjavio je Vidović.

Dekan Prometnog fakulteta Tomislav Josip Mlinarić naglasio je kako je željeznica izuzetno važna tema za budući razvoj Hrvatske.

"Sva jaka gospodarstva duguju svoj razvoj upravo ulaganjima u željeznički sustav, a zašto mi to nismo u stanju - na to pitanje ni dan danas nemamo odgovor.  Činjenica je da bi naš željeznički sustav mogao biti gospodarski zamašnjak, a to bi mnogo značilo i za našu znanost. Imamo veliki neiskorišteni potencijal, no oslanjamo se na pamet izvana iako imamo domaću kvalitetu. Nedostaje nam bolji pristup i država koja je spremna ulagati u željeznicu, ali na pametan način jer je bolje da ne ulažu ništa ako od toga neće imati koristi hrvatsko gospodarstvo", istaknuo je Mlinarić.

Ukupni godišnji promet željezničke industrije u svijetu iznosi više od 163 milijarde eura, a najviše toga odlazi na usluge, vozni park i infrastrukturu. Procjenjuje se da će industrija u idućih nekoliko godina porasti na 192 milijarde eura. 

Zoran Aralica s Ekonomskog instituta istaknuo je kako je Hrvatska deindustrijalizirana i depopulirana, pa imamo i sve manje putnika, a to je temeljni funkcionalni problem za željeznice. "Digitalizacija se događa najviše u tom sektoru, a kako ćemo mi odgovoriti na te trendove, to je drugo pitanje“, rekao je Aralica.

Načelnik sektora za industrijsku politiku MINGO-a Robert Blažinović iznio je podatke Svjetske banke prema kojima domaća industrija sudjeluje s otprilike 35 posto u projektima u željeznici.

"Nama je u interesu da taj udio bude što viši, zato pokušavamo progurati interese naših proizvođača na europskoj razini", rekao je Blažinović, dok se Gojko Stunjek iz TŽV-a Gredelj prisjetio 600 milijuna kuna koje je država prije petnaestak godina uložila u Gredelj, nakon čega je uslijedio, prema njegovom mišljenju, neobjašnjivi bankrot tvrtke.

"Ta uložena sredstva dala su nam nadu da možemo u tržišnu utakmicu, a onda nam se nakon razvoja novog vlaka dogodio slom. Nikome nije jasno zašto se to dogodilo. Danas radimo isključivo održavanje za putnički prijevoz. Nažalost, to je premalo posla", rekao je Stunjek.

Željeznički sektor kasni 30 godina za konkurencijom

Josip Ninić iz Končar Električnih vozila naglasio je kako oni već godinama za HŽ rade vlakove koji su prilagođeni domaćem prometu te da će ih nuditi i ubuduće. „Novi tenderi za 21 vlak velika su nam prilika i pripremamo se da budu isporučeni iz naših pogona“, rekao je Ninić dok je Goran Jurišić iz Tehničkog servisa željezničkih vozila pojasnio da se Tehnički servisi željezničkih vozila bave održavanjem vozila domaćih i stranih prijevoznika te da im trenutno oko 80 posto posla otpada na domaće tvrtke.

"One su nam prioritet, ali nekretnine su nam u vlasništvu naših operatora i samim time imamo problema s ulaganjem u imovinu jer praktički ulažemo u tuđe vlasništvo", rekao je Jurišić. On je izrazio i sumnju da će domaći proizvođači uspjeti uzeti znatan dio kolača od 9,3 milijarde eura očekivanih investicija jer nam željeznički sektor kasni 30 godina za konkurencijom.